U četvrtak je u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu predstavljena znanstvena monografija Kazneni postupak protiv Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – Dokumenti, nastala prema ideji i poticaju prof. Mirjana Damaške, svjetski poznatog znanstvenika, dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i člana Američke akademije znanosti i umjetnosti.

Riječ je o jedinstvenom djelu, objavljenom u suizdanju Školske knjige i Zaklade Marija i Mirjan Damaška, koje obuhvaća 90 izvornih tekstova jednoga od najvažnijih kaznenih postupaka u hrvatskoj povijesti. Srž knjige, njezino srce, prvi su hrvatski prijevodi dokumenata sudskoga postupka protiv Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana 1671. godine u Beču, pisanih na njemačkom, latinskom i talijanskom jeziku. Zahvaljujući najsuvremenijim znanstvenim metodama, hrvatska javnost prvi put ima uvid u cjelovitu izvornu dokumentaciju koja uključuje zapisnike sa suđenja, korespondenciju, molbe, odluke, presude i drugu građu pohranjenu u Austrijskom državnom arhivu u Beču.

U uvodnom dijelu knjiga sadržava ‘Riječ priređivačica’ autorica Ivane Horbec, Nelle Lonze i Maje Matasović o posebnostima i izazovima rada na prijevodu dokumenata i njihovoj stručnoj redakciji. Priređivačice napominju da je podloga knjige Akademijino izdanje izvornika dokumenata vezanih za urotu hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana protiv bečkoga dvora koje je priredio Franjo Rački sa suradnicima. Objavljeno je prije točno 150 godina (1873.) pod naslovom ‘Acta coniurationem Bani Petri a Zrinio et com. Fr. Frangepani illustrantia / Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana’. To izdanje obuhvaća prijepise 59 dokumenata, ali ne i njihove prijevode na hrvatski jezik.

Press

Monografija sadržava i dvije studije prof. Mirjana Damaške – eseje „Zrinsko-frankopanska urota u svjetlu prevedenih dokumenata” i „Tijek postupka protiv Zrinskog i Frankopana”. Dragocjen su prilog knjizi faksimili važnih izvornih dokumenata i šest bakroreza Cornelisa Meyssensa s prikazima tijeka procesa i pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Znanstvenik svjetskoga glasa

“Znanstvenik svjetskoga glasa i stručnjak za poredbeno kazneno pravo Mirjan Damaška, zaslužan za oslobođenje hrvatskih generala pred Haškim sudom, najavio je u svojoj zapaženoj autobiografiji Domovina, koju je objavila Školska knjiga 2019. godine, da će prikupiti svu dokumentaciju o suđenju hrvatskim velikanima Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu u Beču. Zahvaljujući njegovoj inicijativi, prvi je put u jednoj knjizi objavljen hrvatski prijevod cjelokupnoga kaznenog spisa i s njime povezanih dokumenata. O toj se važnoj, povijesno neistraženoj temi, nije smjelo pisati nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije ni u vrijeme Jugoslavije, o njoj se pomalo počelo pisati u neovisnoj Hrvatskoj”, kazao je dr. sc. Ante Žužul te istaknuo da je Školska knjiga prihvatila suizdavaštvo ove iznimno vrijedne knjige zbog svoje nacionalne odgovornosti i prepoznatljivog izdavačkog programa koji obuhvaća naslove od iznimne povijesne, kulturne i opće važnosti.

Monografija je uvod u novu publikaciju koju će Školska knjiga objaviti iduće godine u suradnji sa Zakladom Marija i Mirjan Damaška, a obradit će uzroke i posljedice Zrinsko-frankopanske urote u kontekstu hrvatske povijesti uz osvrte povjesničara i dokumentaciju iz važnih inozemnih institucija. Na taj će način učenici i studenti, ali i znanstvena, stručna i šira javnost dobiti potpuni uvid u dio hrvatske povijesti o kojemu dosad nismo imali cjelovite spoznaje, izjavio je dr. sc. Žužul.

Press

Ključna uloga Nelle Lonze

Prema riječima prof. dr. sc. Hrvoja Sikirića, upravitelja Zaklade Marija i Mirjan Damaška, dokumente su prevele, ‘nadvladavši sve neočekivane izazove’, dr. sc. Ivana Horbec s njemačkoga, doc. dr. sc. Maja Matasović s latinskoga i Nella Lonza s talijanskog jezika.

“Ključnu ulogu u izradi ove knjige imala je, kao urednica, akademkinja Nella Lonza koja je nadzirala sve faze njezina nastanka, izbor korpusa dokumenata, njihovo prevođenje i redakturu i koja je svojim velikim znanjem i stručnošću, osjećajem odgovornosti za cjelokupan projekt, neumornom predanošću i posebnim zanosom odlučujuće pridonijela tomu da se ovaj povijesni materijal što cjelovitije istraži i što točnije prevede te pripremi za objavljivanje”, istaknuo je upravitelj Zaklade.

“Knjiga je dar prof. emeritusa Mirjana Damaške – znanstvenika koji je veći dio svojega života proveo u ‘domovini koja ga je posvojila’, Sjedinjenim Američkim Državama – ‘njegovoj jedinoj i istinskoj domovini’, Hrvatskoj, kao izraz njegove nikad ugasle želje da svojem hrvatskom narodu ostavi ‘baštinsku stvar’ koja će ga svojom trajnom vrijednošću zauvijek obogatiti”, dodao je prof. dr. sc. Sikirić.

Nacionalni idoli

U svojoj je autobiografiji Domovina Mirjan Damaška opisao što ga je nadahnulo za projekt: “U biblioteci rijetkih knjiga na Yaleu pronašao sam jednu englesku knjigu iz sedamnaestog stoljeća o procesu protiv Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana. Začudilo me da je taj postupak pobudio interes i izvan kontinentalne Europe. Kad sam pak otkrio da su pravni aspekti tog procesa slabo proučeni, otkriće me ponukalo na prijedlog da Zaklada financira pravnu analizu kaznenog postupka protiv dvojice velikaša. Iskrsnula je bojazan da bi neki procesni detalji, poput molbi za pomilovanje, mogli uzburkati duhove u Hrvatskoj zato što su Zrinski i Frankopani nacionalni idoli. Tu bojazan nisam smatrao opravdanom. Stajalištu kršćana prema Isusu ne smeta njegov usklik na križu: ‘Moj Bože, moj Bože, zašto si me napustio?’ A Ivana Orleanska nije izgubila istaknuto mjesto u povijesti Francuske zbog krika koji joj se oteo kad ju je na lomači zahvatio plamen. Trenuci razumljive slabosti pozitivnih povijesnih ličnosti, tvrdio sam, pridonose osjećaju njihove ljudskosti i olakšavaju poistovjećivanje s njima”.

Press

Molbe za pomilovanje

‘Dokumenti o kaznenom postupku protiv Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana koje sadržava knjiga mogu u čitatelja pobuditi dvojbu zaslužuju li ta dva velikaša da ih se smatra simbolima hrvatskoga otpora tuđinskoj vlasti’, napominje Mirjan Damaška u uvodnoj studiji Zrinsko-frankopanska urota u svjetlu prevedenih dokumenata.

Premda ih neki spisi iz kaznenog postupka ‘ne prikazuju u pozitivnom svjetlu’, autor eseja tvrdi da je riječ o razumljivim ljudskim slabostima pred okrutnim kaznama koje su im prijetile. Primjerice, odsijecanje glave mačem nije se smatralo dovoljno sramotnom kaznom za veleizdaju; legitiman postupak bilo je raščetvorivanje, odnosno usmrćivanje uz ponižavajuće krikove boli, a dodatne kazne uključivale su iskorjenjivanje iz sjećanja, konfisciranje imovine te progon članova obitelji i potomaka. Budući da su sve te okrutne sankcije dolazile u obzir, lako je razumjeti zašto su hrvatski plemići, primjerice, prije osude upućivali caru molbu za pomilovanje.

“Dovoljno je zamisliti se u njihovoj koži pa da se zapitamo bi li čak i odvažni politički okrivljenici posljednjih dvaju stoljeća očitovali veću čvrstinu da su bili izloženi pritiscima istoga intenziteta”, napominje Damaška te ističe da se Zrinskom i Frankopanu teško može uskratiti herojski status buntovnika protiv tuđinske vlasti koji su zadržali u domoljubnim krugovima sve do naših dana. Do pogrešnih zaključaka, smatra autor uvodne studije, mogli bi doći čitatelji neupućeni u pravne i društvene okolnosti toga doba.

Press