Ministar financija Marko Primorac pojasnio je u nedjelju kako protječe prvi hrvatski dan u eurozoni. Istaknuo je da je sve prošlo jako dobro.

“Nismo zabilježili nikakve poteškoće, u kontinuiranom smo kontaktu bili i sinoć u očekivanju tranzicije i novogodišnje večeri sa svim dionicima koji su bili uključeni u proces same tranzicije, u svim bitnim sustavima državne uprave”, rekao je za Dnevnik HRT-a ministar financija.

Dodao je da su bankomati već prije nove godine bili opskrbljeni preko 95 posto s euro novčanicama.

Sljedeća dva tjedna moći ćemo plaćati u kunama, a kao povrat trebali bismo dobiti eure, međutim to se ne događa u svim situacijama.

“Svi oni koji posluju i svi trgovci trebali bi se opskrbiti i trebali su se opskrbiti na vrijeme novčanicama i kovanicama eura i ja vjerujem da je većina njih to uspjela učiniti. Od 1. siječnja do 14. siječnja teče razdoblje dvojnog opticaja gdje građani mogu plaćati u kunama, a ostatak im se treba vratiti u eurima”, istaknuo je Primorac.

Ipak, dodaje, u određenim okolnostima kada trgovci iz objektivnih razloga nisu bili u mogućnosti opskrbiti se dovoljnom količinom novčanica i kovanica eura, dozvoljeno je iznimno vraćati kombinaciju kuna i eura ili isključivo kuna.

Ministar je poručio da su ključne koristi kod prelaska na euro mnogostruke. “Mi često ističemo da je najznačajnija korist otklanjanje valutnog rizika. Prihvaćanjem zajedničke valute RH je iz svojih transakcija i financijskog sustava pa i iz sustava upravljanja javnim financijama otklonila valutni rizik”, rekao je Primorac za Dnevnik HRT-a.

Istaknuo je da se postižu brojne koristi kao što je povećanje kreditnog rejtinga, a sve se to pozitivno odražava i na troškove zaduživanja. “Prednosti su i uklanjanje transakcijskih troškova”, istaknuo je Primorac i dodao da inflatorni pritisci nemaju veze s uvođenjem eura.

“Hrvatska se danas suočava sa značajnim inflatornim pritiscima, međutim s takvim se inflatornim pritiscima još gorim suočavaju i druge članice Europske unije”, zaključio je Primorac.