‘Premijer Plenković sada se osobno mora baviti problemima na HRT-u jer ministrica štiti vodstvo te kuće’

Nakon što je doznao da je novinarka koja je prijavila ravnatelja Poslovanja Mislava Stipića za seksualno uznemiravanje na kraju sama dala otkaz, Andrej Plenković informirao se o slučajevima seksualnog uznemiravanja na HRT-u koje je otkrio Nacional, ali ne reagira na tu aferu

Premijer Andrej Plenković osobno se informirao o slučajevima seksualnog uznemiravanja na HRT-u o kojima je nedavno pisao Nacional, i to nakon što je do njega došla informacija da je novinarka Informativnog programa koja je prijavila ravnatelja Poslovanja Mislava Stipića za seksualno uznemiravanje, na kraju dala otkaz. Učinila je to prvenstveno zgrožena ponašanjem i reakcijom svojih šefova, odnosno rukovodstva HRT-a na čelu s glavnim ravnateljem Kazimirom Bačićem, kao i svojom neposrednom nadređenom Katarinom Perišom Čakarun, šeficom Informativno-medijskog servisa HRT-a. Naime, ni mjesec dana nakon što je Nacional objavio priču o seksualnom uznemiravanju, nakon čega su reagirali i predstavnice HND-a i sindikata na HRT-u Sanja Mikleušević i Maja Sever i zatražile od Nadzornog odbora osnivanje neovisnog povjerenstva koje će istražiti slučaj, što su oni i podržali, kao i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, rukovodstvo HRT-a nije učinilo apsolutno ništa. Štoviše, u odgovoru na pitanja Nacionala tada su ponavljali tezu da Nadzorni odbor “nema nikakve ovlasti i nadležnosti u domeni radno-pravnih odnosa”. Drugim riječima, ravnateljstvo HRT-a nonšalantno i bahato je potpuno izignoriralo sve naputke institucija koje su hijerarhijski u svakom pogledu iznad njih i kojima trebaju odgovarati za svoje postupke. Budući da ravnateljstvo HRT-a nije napravilo ništa, do Nacionala je došla informacija da je u međuvremenu reagirala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić koja od glavnog ravnatelja Kazimira Bačića traži očitovanje i izvješće zbog “zataškavanja slučajeva spolnog uznemiravanja na HRT-u i to od strane vodstva HRT-a, odnosno glavnog ravnatelja gsp. Kazimira Bačića i ravnatelja Radne jedinice Poslovanje gsp. Mislava Stipića”. Naime, kako se ističe u pismu koje je Višnja Ljubičić uputila 19. veljače, Nadzorni odbor naložio je glavnom ravnatelju da je dužan izvijestiti Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova o prijavama za spolno uznemiravanje i nasilje na HRT-u uz preporuku za suradnjom s institucijom pravobraniteljice na izradi protokola o prijavljivanju i procesuiranju slučajeva seksualnog zlostavljanja i nasilja na HRT-u. Glavni ravnatelj je pravobraniteljicu formalno dva dana ranije, to jest 17. veljače, izvijestio o “provedbi zaključaka s 42. sjednice Nadzornog odbora HRT-a”, a u tom su dopisu citirani pravilnici HRT-a koji određuju da HRT ima četiri povjerenika koji su ovlašteni za primanje i rješavanje pritužbi vezanih uz uznemiravanje radnika/ca HRT-a, da glavni ravnatelj ima saznanja o tri slučaja potencijalnog uznemiravanja, ali “moramo istaknuti kako službeno nije podnesena niti jedna prijava našim povjerenicima”. No zato je Bačić ponudio pravobraniteljici, odnosno pozvao je da održi edukaciju za njihove povjerenike u prostorijama HRT-a.

 

Novinarka koja je prijavila Stipića dala je sama otkaz jer je zgrožena ponašanjem i reakcijom svojih šefova, odnosno rukovodstva HRT-a na čelu s glavnim ravnateljem Kazimirom Bačićem

 

Takav odgovor, međutim, pravobraniteljicu Višnju Ljubičić izgleda nije zadovoljio, već je ona tek nakon toga poslala zahtjev za očitovanjem. Iz njezina zahtjeva proizlazi da je to učinila nakon što joj se, izgleda, vezano uz slučajeve seksualnog uznemiravanja izravno obratila i članica Nadzornog odbora Antonija Petričušić.

To je samo jedan od razloga zbog čega se situacijom na HRT-u sada mora baviti i premijer Andrej Plenković koji se, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, s događanjima na HRT-u do sada nije gotovo uopće bavio, već je sve prepustio svojoj ministrici od povjerenja Nini Obuljen Koržinek koja vodi resor kulture i medija. Međutim, kako je upozorilo više Nacionalovih izvora, kako onih s HRT-a, tako i onih koji su izravno ili neizravno povezani s HRT-om, upravo je zbog ministrice cijela ta situacija na HRT-u i eskalirala do te mjere da se sada time mora baviti i premijer. Ministrica Nina Obuljen Koržinek je, naime, prema tumačenju tih izvora, svojim nonšalantnim ponašanjem i politikom “ne bih se štela miješati”, a zapravo potpunim prepuštanjem HRT-a jednoj i s njom povezanoj interesnoj grupaciji i zatvaranjem očiju pred svim nepravilnostima koje ta grupacija proizvodi na HRT-u već godinama, neizravno je i prouzročila sadašnju situaciju.

A situacija nije rezultirala samo slučajevima seksualnog uznemiravanja i napredovanja preko reda, zbog čega se u suštini i pobunila novinarka Informativnog programa koja je, kako tvrdi, na kraju bila ucijenjena seksom da bi mogla ostvariti jednaki koeficijent kakav su za isti posao koji radi i ona ostvarile neke njezine kolegice. Rezultat toga su i ozbiljni propusti i nepravilnosti u poslovanju, zbog čega je prošlog tjedna nakon četverosatne sjednice saborski Odbor za informatizaciju, informiranje i medije odbio izvješće glavnog ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića o poslovanju HRT-a. Osim toga, nekoliko tjedana prije toga, Nadzorni odbor HRT-a od predsjednika Sabora, ali i od premijera Plenkovića zatražio je da interveniraju jer je Ravnateljstvo, bez znanja i suglasnosti Nadzornog odbora, upisalo HRT u Registar neprofitnih organizacija i promijenilo način vođenja poslovnih knjiga. Zato će saborski Odbor za informatizaciju, informiranje i medije ovog tjedna imati još jednu posebnu sjednicu na temu HRT-a. Uz to, HRT već skoro pune tri godine radi bez strategije poslovanja koju je prema Statutu bio dužan objaviti glavni ravnatelj, a što je, kako smatraju upućeni izvori s HRT-a, skandalozno, nedopustivo i – protuzakonito.

Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić još uvijek ignorira nalog Nadzornog odbora za osnivanje neovisnog povjerenstva koje će istražiti prijave. PHOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

 

Sve te situacije, zajedno s dodatnim problemima, poput načina na koji je sklopljen ugovor kojim se kupuju djela iz vanjske produkcije, ili pak više primjera otkaza djelatnicima HRT-a koji su nakon sudskih postupaka vraćeni na svoja radna mjesta, govori o kulminaciji dugogodišnjeg lošeg upravljanja HRT-om. Sve to, iako nema izravne veze s njim, pripisat će se na kraju Vladi Andreja Plenkovića, odnosno njemu samome. Rekao je to i jedan od Nacionalovih sugovornika blizak bivšoj upravi HRT-a na čelu s Goranom Radmanom koji je svjedočio kako su se zbog puno manjih nepravilnosti od onih u mandatu ove uprave, nekad sazivale izvanredne sjednice Sabora jer su se takve situacije koristile i za političke obračune s vodstvom HRT-a koje nije bilo po mjeri tadašnje vlasti na čelu s HDZ-om.

“Sve što se sada događa na HRT-u ide na račun jedne osobe, a to je premijer. To je njegova slika i prilika. On mrzi kad ga se udara zbog drugih ljudi, ali on je taj koji ih je ili birao ili je odgovoran za njihov izbor. Uostalom, samo zbog činjenice da je HRT bez znanja Nadzornog odbora upisan u Registar neprofitnih organizacija, Sabor je već trebao sazvati izvanrednu sjednicu, a nije se dogodilo ništa jer vladajuća garnitura na sve te nepravilnosti žmiri. Ako nisu našli za shodno sazvati sjednicu zbog toga, imali su još razloga. Prvenstveno zbog nedostatka strategije poslovanja. Pa netko bi trebao pitati glavnog ravnatelja: ‘Dragi Kazimire, temeljem čega ti upravljaš HRT-om? Pokaži mi strategiju na 30 stranica. Da je bivša Uprava bila tamo bez strategije, letjeli bismo isti tren preko Save. Pa nismo mi noćima pisali te dokumente jer se nama piše”, kaže taj Nacionalov sugovornik.

No još je kritičniji prema ministrici koja to sve tolerira i zbog čijeg se nedjelovanja, uostalom, sada u situaciju prisiljen uplitati premijer Plenković:

“Svim ovim potezima, uključujući i pogodovanje vanjskim produkcijama, sustavno se ruši HRT, a ministrica se pravi luda. Ona je svjesna da bi trebala letjeti zajedno s Kazimirom Bačićem i ekipom. Ne može se odmaknuti od njih jer im je dala zeleno svjetlo da rade što žele, koliko god se sad pravila nevješta. Pa mi smo detaljno morali Ministarstvu objašnjavati sve naše poteze, ispravljati dokumente i odgovarati za njih. Po mom shvaćanju, ministar je glavni kreator strategije javne televizije. A ona se povuče k’o mala ribica jer zna da sutra neće biti ministrica pa se ne želi nikome zamjeriti, da bi je ti isti likovi danas-sutra trebali negdje zaposliti.”

Ravnatelj poslovanja HRT-a Mislav Stipić nije prozvan samo zbog seksualnog uznemiravanja, već i zbog ‘neprofitnog knjigovodstva’. PHOTO: Robert Anic/PIXSELL

 

Nacional je premijeru Plenkoviću još prije tjedan dana poslao pitanja o tome je li od ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek ili nekog drugog tijela dobio povratnu informaciju o tome hoće li se na HRT-u osnovati neovisno povjerenstvo, čije osnivanje traži i Nadzorni odbor, kako bi se ispitali slučajevi seksualnog uznemiravanja i mobinga. Postavili smo i pitanje je li ga ministrica izvijestila o tome da HRT već skoro tri godine posluje bez strategije poslovanja koju je glavni ravnatelj HRT-a po Statutu HRT-a dužan izraditi za razdoblje od pet godina te da je time prekršen zakon. Pitali smo premijera i što planira poduzeti vezano uz dopis Nadzornog odbora HRT-a u kojem ga obavještavaju o promjeni statusa HRT-a i upisu u Registar neprofitnih organizacija bez znanja i odobrenja Nadzornog odbora HRT-a, a i bez da je prezentirana financijsko-pravno-ekonomska analiza i učinci te promjene na ukupno poslovanje HRT-a te što premijer u vezi s tim planira poduzeti. Jedno od pitanja bilo je i je li premijer Plenković od ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek tražio detalje o Koregulacijskom sporazumu o postupku i pravilima nabave djela neovisnih proizvođača koji je potpisan krajem 2017., a koji omogućava da HRT po za sebe vrlo nepovoljnim uvjetima financira vanjske produkcije u ukupnom iznosu koji u konačnici premašuje 100 posto troškova proizvodnje djela, a da pritom gubi prava prikazivanja nakon sedam godina, dok u slučaju prodaje djela na tržištu, HRT koji je financirao to djelo u stopostotnom iznosu ostvaruje tek minimalni udio u dobiti od prodaje. Do zaključenja broja, unatoč tome što je poslana i požurnica na upit, odgovor iz Ureda premijera nismo dobili. Međutim, Nacional je od izvora bliskih Vladi doznao da premijer zbog eskalacije cijele situacije, blago rečeno, nije zadovoljan i da je pitanje trenutka odlazak aktualnog vodstva HRT-a.

“Ne zna se samo hoće li letjeti samo Bačić i Stipić ili još netko s njima”, slikovito je opisao Nacionalov izvor.

Sve to događalo se paralelno sa sjednicama saborskih odbora na kojima se raspravljalo o HRT-u. Najprije je prije desetak dana održana sjednica triju saborskih odbora, Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, na kojoj se raspravljalo o slučajevima optužbi za seksualno uznemiravanja na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i nekoliko drugih fakulteta, kao i na HRT-u. Kako je izvijestila Hina, sva tri saborska odbora osudila su kao neprihvatljivo spolno i svako drugo uznemiravanje te su poduprla oblikovanje zakonodavnog okvira koji će u budućnosti štititi žrtve od spolnog uznemiravanja, a prema njihovu prijedlogu ta bi se djela od sada trebala progoniti po službenoj dužnosti, čime bi se riješio problem zastare od tri mjeseca, a također bi se omogućilo i lakše prijavljivanje djela. Hrvatskoj radioteleviziji odbori su preporučili da jednog od povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika odredi za prijavljivanje slučaja spolnog uznemiravanja i seksualnog nasilja te da ta osoba prođe edukaciju.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić nije, čini se, bila zadovoljna dopisom koji joje po nalogu Nadzornog odbora 17. veljače uputio glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, pa mu je već 19. veljače uputila zahtjev za očitovanjem i izvješćem o slučajevima seksualnog uznemiravanja na HRT-u. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Međutim, unatoč tome što je Nacional u seriji članaka o seksualnom uznemiravanju na HRT-u precizno opisao kako je ravnateljstvo te kuće kršilo protokole te čak suočavalo prijaviteljicu seksualnog uznemiravanja s nadređenom osobom koju je prijavila, to jest s Mislavom Stipićem, Kazimir Bačić na sjednici je pred članovima triju saborskih odbora bez imalo ustručavanja i srama rekao da na HRT-u vlada “nulta tolerancija na bilo kakav oblik uznemiravanja ili nasilja uključujući seksualno”. O slučajevima o kojima je pisao Nacional, rekao je da je HRT poduzeo “sve što je mogao i trebao sukladno važećim aktima i sve informacije dostavio nadležnim državnim tijelima”. Unatoč tome što je Nacional objavio transkripte razgovora sa sastanka na kojem je vodstvo HRT-a suočilo novinarku koja je prijavila seksualno uznemiravanje s Mislavom Stipićem, a što se vrlo lako može potkrijepiti i dokazati, Bačić je negirao da je vodstvo HRT-a suočilo potencijalnu žrtvu s potencijalnim počiniteljem, istaknuvši da je “poduzeo sve odgovarajuće aktivnosti”. Unatoč evidentno izrečenoj laži, Morana Paliko vić Gruden kao predstavnica Nadzornog odbora koja je u ime predsjednika Mladena Čuture bila delegirana na tu sjednicu nije postavila nijedno relevantno pitanje vezano uz optužbe o seksualnom uznemiravanju. I to unatoč tome što je upravo Nadzorni odbor zatražio osnivanje neovisnog povjerenstva koje će ispitati slučaj.

Tjedan dana kasnije, prošlog četvrtka, održana je druga sjednica saborskog odbora, ovaj put Odbora za informatizaciju, informiranje i medije na kojoj je glavni ravnatelj Kazimir Bačić neuspješno branio rezultate poslovanja HRT-a. Saborski Odbor za informatizaciju, informiranje i medije prihvatio je, naime, izvješća o radu Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a za 2018. i 2019. godinu, ali ne i izvješće o poslovanju HRT-a za 2019. koje podnosi glavni ravnatelj. Kako je izvijestila Hina, to je izvješće dobilo jednak broj glasova, pet ‘’za’’ i pet ‘’protiv’’.

Bačić je na toj 6. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije uglavnom pričao hvalospjeve o poslovanju HRT-a, o trendu pozitivnog poslovanja i dobiti nakon oporezivanja u iznosu 109,8 milijuna kuna. Istaknuo je da je u prihodovnom smislu, unatoč socijalnim mjerama i odlukama Vlade o oprostu dugova, kao i zadržavanju visine pristojbe na 80 kuna, već devetu godinu za redom HRT uspio održati stabilnost prihoda od pristojbe kao temeljnog izvora financiranja javne djelatnosti. Kako je izvijestio Bačić, prihodi u 2019. iznosili su 1,362 milijarde kuna, što je 24,9 milijuna kuna manje od onih u 2018., ali 9,6 milijuna kuna više od planiranih.

Prihodi od mjesečne pristojbe su bili 4,8 milijuna kuna veći od onih iz 2018., ali za devet milijuna kuna manji u odnosu na plan. Prihodi od oglašavanja bili su 5,2 milijuna kuna manji nego godinu dana ranije, ali i 14,7 milijuna kuna manji od plana. Ostvarena financijska dobit izravno je usmjerena na sanaciju prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja. Bačić je istaknuo da je pozitivan rezultat utjecao na poboljšanje likvidnosti i smanjenje zaduženosti prema bankama, usprkos tome što se HRT u međuvremenu dodatno zadužio te da su poslovne aktivnosti u 2019. gotovo u potpunosti financirane iz vlastitih sredstava, da se sve obveze podmiruju u ugovorenim rokovima i dospijeću, “što desetljećima nije bila situacija”. Bačić je govorio i o značajnim ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu. O programu je također govorio hvalospjeve, kako raznolikost programa, tema i žanrova “podržava pluralizam i pruža priliku za izražavanje različitih stajališta i ideja”, a istaknuo je i proizvodnju većeg broja sadržaja za gluhe i nagluhe osobe.

No članovi saborskog Odbora nisu bili previše impresionirani Bačićevim izlaganjem. Kako je prenio Tportal, vanjska članica Odbora Đurđica Klancir Ladišić i zastupnik Možemo! Vilim Matula upozorili su na seriju tužbi protiv novinara koje je HRT podizao tijekom 2019. te su tražili detalje o troškovima prema odvjetničkim društvima. Bačić se branio kako je većina tužbi završena nagodbama “iako imaju neformalne podatke da bi mnoge od tih tužbi dobili”, a da su odvjetnički troškovi vezani i uz naplatu pristojbe, ali i da ima i predmeta u kojima je HRT tužena strana. Vilim Matula, Željko Pavić, potpredsjednik Odbora i zastupnik SDP-a te vanjski član Odbora Saša Milošević kritizirali su pad gledanost programa HRT-a i činjenicu da je gledanost HRT-a lošija od komercijalnih televizija koje imaju manje prihode od HRT-a, a rade interesantniji program. Na te tvrdnje u obranu HRT-a stao je zastupnik HDZ-a Mario Kapulica koji je rekao kako se previše usko gleda na HRT jer su zadaće javne televizije daleko šire od onih koje imaju komercijalne, a uz to komercijalne televizije nemaju toliko kvalitetnog programa za djecu i mlade ni religijski sadržaj.

 

‘Sustavno se ruši HRT, a ministrica se pravi luda. Ona je svjesna toga da bi trebala ‘letjeti’ s Kazimirom Bačićem i ekipom. Ne može se odmaknuti od njih jer im je dala zeleno svjetlo da rade što žele’

 

Nacionalovi sugovornici s HRT-a upozorili su da je takva situacija moguća iz jednostavnog razloga što si Ravnateljstvo HRT-a dozvoljava ignorirati i Programsko vijeće i Nadzorni odbor, odnosno njihove zaključke. Nešto u tom kontekstu natuknuo je i predsjednik Programskog vijeća HRT-a Zdravko Kedžo koji je zaključio kako je već i samo podnošenje izvješća saborskom Odboru nakon proteka od tri godine “pomalo besmisleno” te ukazao na problem da nijedna odluka Programskog vijeća, koje zastupa javnost, nije obvezujuća.

Nacionalov sugovornik s HRT-a objašnjava da bi prema Zakonu o HRT-u trebao postojati “trijumvirat”, odnosno grubo rečeno podjela vlasti između Ravnateljstva, Programskog vijeća i Nadzornog odbora, ali da Ravnateljstvo u pravilu zamagljuje i ignorira odluke drugih dvaju tijela vlasti koja su često prema njima kritička.

“Jednom su čak cenzurirali izvješće Programskog vijeća, objavili su nešto potpuno suprotno od onog što je rečeno na sjednici Programskog vijeća, a onda su okrivili tehničku osobu koja je to objavila, iako smo mi sumnjali da je to napravio po nečijem nalogu. Oni naprosto rade što god žele. Nadzorni odbor i Programsko vijeće odbiju im strateški plan, odbiju im izvještaj za 2018. i plan rada za 2019., ali njih to ne dira, oni idu dalje. Pristojni ljudi nakon toga bi dali otkaz”, rekao je za Nacional jedan od bivših članova Programskog vijeća HRT-a.

On smatra da sama činjenica da je Nadzorni odbor, gdje i ovako i onako sjede ljudi uglavnom pod kontrolom vladajuće garniture, poslao pismo Saboru i premijeru zbog upisivanja HRT-a u Registar neprofitnih organizacija bez znanja i suglasnosti tog istog Nadzornog odbora, govori koliko su u svojoj samovolji pretjerali Kazimir Bačić i Mislav Stipić kojeg smatraju glavnim pozadinskim kreatorom i upravljačem događajima na HRT-u.


‘Kandidati za Programsko vijeće HRT-a na direktnom su linku s Crkvom koja ionako već uređuje program’

Saborski odbor za informatizaciju, informiranje i medije većinom glasova utvrdio je listu za izbor sedam članova novog Programskog vijeća HRT-a. Uvjete za izbor ispunili su, prema njima, sljedeći kandidati: Nikola Baketa, Vlaho Bogišić, Đemal Bratić, Predrag Haramija, Ivica Lučić, Zorislav Lukić, Robert Markt, Joško Marušić, Ivica Miškulin i Ozana Ramljak. Predsjednica Odbora Natalija Martinčević iz stranke Reformisti navela je kako će se o toj točki raspravljati i na plenarnoj sjednici te će članovi Odbora koji smatraju da su pojedini kandidati neprihvatljivi s obzirom na to da nisu izvršavali svoje dužnosti kada su prethodno obnašali tu dužnost, imati dovoljno prostora da mogu iznijeti svoj stav.

Nacionalovi izvori s HRT-a upozorili su, međutim, da sastav predloženih kandidata za Programsko vijeće predstavlja dokaz potpunog skretanja udesno:

“To je uglavnom izrazito konzervativna desna struja, četvero ljudi koji su vrlo direktno povezani s Katoličkom Crkvom, profesori s Katoličkog fakulteta ili ljudi koji su završili taj fakultet. Dovoljno je pogledati njihove biografije da vam mrak padne na oči. Još ako ne budu izabrani jedini liberalni i demokratski orijentirani članovi, Vlaho Bogišić i Nikola Baketa, to će značiti potpuno preuzimanje tog tijela koje bi trebalo biti odmaknuto od vlasti. I to u situaciji gdje već imamo slučajeve otpuštanja ljudi, zatiranja pluralnosti i gdje Crkva počinje uređivati program javne televizije. Imamo naveliko prisutan import crkveno-vjerskih sadržaja i tog svjetonazora, kiča i nacionalizma.”

Komentiraj