Prema Indeksu rodne ravnopravnosti EU Hrvatska na 20. mjestu

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) predstavio je u četvrtak, putem online konferencije za medije, godišnji Indeks rodne ravnopravnosti. Kao autonomno tijelo, EIGE funkcionira unutar okvira politika i inicijativa Europske unije, a sam Indeks rodne ravnopravnosti objavljuje se još od 2010. godine. Njegova je namjena da služi kao oruđe u mjerenju napretka u postizanju rodne ravnopravnosti unutar Europske unije. Svake godine bodovima od 1 do 100 ocjenjuje se situaciju u svakoj zemlji članici, kao i u cijeloj Europskoj uniji. Rezultat od 100 bodova znači da je pojedina zemlja postigla potpunu ravnopravnost između muškaraca i žena, što se još uvijek nije dogodilo.

S prosječnim rezultatom od 67.9 od mogućih 100 bodova EU je 60 godina udaljena od dostizanja potpune rodne ravnopravnosti, ako nastavi sadašnjim tempom. Naime, Indeks rodne ravnopravnosti pokazuje da se EU svake godine poboljšava samo za pola boda. Među državama članicama prva mjesta zadržavaju Švedska s 83.8 bodova , Danska sa 77.4 i Francuska sa 75.1 bodom, dok pohvale za najveći napredak na tom planu zaslužuju Italija, Luksemburg i Malta, koje su postigle 10 bodova više nego 2010. godine. Za europskim prosjekom najviše zaostaju Grčka, koja ima 52.2 boda, Mađarska s 53.0 i Rumunjska s 54.4 boda.

Hrvatska s rezultatom od 57.9 bodova zauzima 20. mjesto po rodnoj ravnopravnosti među 28 zemalja članica, odnosno – dobila je 10 bodova ispod prosjeka EU. Od 2010. taj je rezultat povećan za 5.6 bodova, a od tada do danas Hrvatska pozicija pomakla se pet mjesta na europskoj ljestvici. Najbolje rezultate Hrvatska ostvaruje na području zdravlja (83.7 bodova) i novca (72.3 boda). Najviše prostora za poboljšanje ima u području moći, gdje je Hrvatska ocijenjena sa 41.4 boda i vremena (51.0 bod) .

Ipak, upravo na području moći Hrvatska je napravila najveći napredak od 2010. godine, postigavši 13 bodova više, dok je na području financija ostvarila 4 boda više. Najmanji napredak postignut je na području vremena (1.2 boda više nego 2010) i znanja (1,7 bodova više).

Ovogodišnji Indeks ocjenjivao je razinu ravnopravnosti između muškaraca i žena u šest područja: posao, financije, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, a dodana su dva dodatna područja: nasilje nad ženama i preklapajuće nejednakosti. Poseban fokus stavljen je i na digitalnu transformaciju društva i njene posljedice na rodnu ravnopravnost, poput rastućeg cyber nasilja nad ženama i djevojkama, ili rodne pristranosti kod umjetne inteligencije.

„Iz godine u godinu bilježimo mali, ali stabilan napredak, ali ovaj put imamo razloga za zabrinutost. Pandemija koronavirusa predstavlja ozbiljnu prijetnju napretku ravnopravnosti spolova, što si ne možemo priuštiti. Više nego ikad, kreatori politike morat će koristiti rezultate našeg indeksa za osmišljavanje inkluzivnih rješenja koji promiču ravnopravnost spolova u našem društvu, i za vrijeme i nakon pandemije ”, rekla je Carlien Scheele, direktorica EIGE-a.

Pokretačka snaga u rodnoj ravnopravnosti je porast sudjelovanja žena u donošenju odluka na području politike, ekonomije, medija, istraživanja i sporta. Ipak, s rezultatom od 53.3 boda to je i dalje najslabije područje.

Najveći napredak postignut je u privatnom sektoru, osobito u Belgiji, Danskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu gdje žene zauzimaju trećinu pozicija u upravnim odborima velikih poduzeća, dok je Francuska jedina država u kojoj je 40% žena u upravama vodećih kompanija.

Jedan od najvećih problema je i dalje segregacija u obrazovanju i zapošljavanju, odnosno koncentracija jednog spola u određenim profesijama. IT sektor bilježi povećanje te segregacije, budući da tek 20% žena s diplomom inženjera radi u struci. S druge strane, samo je 15% muškaraca među medicinskim osobljem, tehničarima, primaljama i poslovima vezanim uz brigu za bolesne i nemoćne.

Indikativno je i da kod uvođenja nove tehnologije i umjetne inteligencije postoji veći rizik da žene budu zamijenjene u svojim poslovima, nego muškarci.

“Rodna ravnopravnost mora se tražiti u svim područjima života svih Europljana. Cilj je da, bez obzira na spol dostignu svoj puni potencijal. Indeks ravnopravnosti spolova presudan je alat u praćenju napretka. Čestitam onim zemljama koje su poboljšale svoj rezultat tijekom protekle godine. Unatoč tome, još je dug put u mnogim aspektima, posebno u digitalnom svijetu. Kako su sadašnjost i budućnost sve digitalnije, moramo osigurati da žene i djevojke zauzimaju svoj prostor u ovom sektoru i poticati ih da daju svoj doprinos njegovom rastu. Strategija rodne ravnopravnosti EU koja je usvojena ove godine utvrđuje ključne aktivnosti za sljedećih 5 godina kako bi se ubrzao put
prema jednakosti i moramo je u potpunosti provoditi kako bismo osigurali da žene i muškarci mogu biti slobodni, mogu napredovati i mogu voditi svoja društva. ” zaključila je Helena Dalli, europska povjerenica za ravnopravnost spolova.

Komentiraj