Vratar Salona, anonimni umjetnik koji je prije dvadesetak godina u New Yorku napravio rekonstrukciju Salona de Fleurus, koja sada obilazi svijet i upravo je postavljena u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU), održat će u srijedu, 28. prosinca za zagrebačku publiku predavanje o tom izložbenom projektu.

“Autor koji se odrekao autorstva”, kako ga je nazvala američka kritičarka Kim Levin, otkrit će pojedinosti o rekonstrukciji Salona, koji je od 1992. do 2014. vodio i čuvao u malom apartmanu u njujorškom Sohou.

U njegovom izlaganju moći će se saznati i kako je kroz različite zbirke i izložbe moderne umjetnosti, koje su Amerikanci sakupljali i organizirali početkom dvadesetog stoljeća, nastao kanon modernizma kao “američka interpretacija europske moderne umjetnosti”, najavljeno je iz MSU-a.

Pariški salon Gertrude Stein, u Ulici Fleurus 27, bio je mjesto samih početaka moderne umjetnosti. Ondje su gdje su se okupljali tada mladi umjetnici poput Henrija Matissea i Pabla Picassa, ali i kritičari koji su stizali s druge strane Atlantika te su, po povratku kući, pripomogli stvaranju američke priče o europskoj modernoj umjetnosti.

Jednu od najranijih i najutjecajnijih zbirki moderne umjetnosti stvorili su sestra i brat Gertrude i Leo Stein, počevši od 1903. kada su od prodavača umjetnina Ambroisea Vollarda kupili nekoliko Cezanneovih slika. Izravno od Matissea njegovu “Ženu sa šeširom”, a u sljedećih nekoliko tjedana susreli su mladog Picassa te kupili nekoliko njegovih slika.

Rekonstruirani interijer Salona de Fleurus ostvaren je 1992. u njujorškoj Ulici Spring 41, gdje su bile izložene kopije slika iz originalnog salona kojima se propituje kako i zašto su upravo ondje nastali određeni narativi moderne umjetnosti. Te su kopije dobile novu dimenziju, “unoseći pripovijesti u povijest te ostavljajući dovoljno prostora za promišljanje i preispitivanje same prošlosti”.

“Modernizam se rasplinuo u nekoj zastarjeloj ideologiji iz prošlog stoljeća. Ideje progresa i originalnosti temeljito su obezvrijeđene, a postmodernizam više nije goruće pitanje, već naprotiv gotovo zaboravljeno. Međutim, Salon de Fleurus ponudio je posjetiteljima da osjete kako je to biti u epicentru mita o stvaranju moderne umjetnosti Zapada”, ocijenila je američka kritičarka Kim Levin u tekstu o Salonu.

Nakon što prestaje djelovati u New Yorku 2014. godine, u organizaciji Independent Curators International (ICI) uslijedila su putovanja Salona diljem svijeta. Djelomično je bio predstavljen u Bejrutu, Parizu i Los Angelesu, a među prvima ga je prepoznao zagrebački MSU koji ga je udomio na četiri mjeseca.

“Taj fiktivni novi uradak, koji sljubljuje najbolje od zbirke pariškog salona s ‘uzorcima naše kolektivne memorije’, kako je to nedavno kazao Walter Benjamin, živjet će sljedećih nekoliko godina kao lutajući duh, materijalizirajući nepredskazivo, neprestano šireći pitanja o lokalnom i globalnom, nomadskom i dislociranom”, napomenula je Levin.

“Mogli bismo čak zaključiti da će ponašanje, struktura i postojanje pojedinih primjeraka Salona de Fleurus naše kolektivne memorije, u budućnosti imati itekako mnogo sličnosti s kvantnom teorijom i načelom neodređenosti”, zaključila je.

Izložba se sastoji od 31 kopije slika Cezannea, Matissea i Picassa, vremenske lente Gertrude Stein i njezina kruga, te edukativnih uputa za ‘čuvara’ salona kako bi se posjetiteljima na najbolji mogući način dočarala priča o Salonu.

Prati je katalog u obliku novina s fotografijama i novinskim člancima o dvadesetogodišnjoj povijesti Salona, te s nedavno napisanim esejima i intervjuima, a domaći kustosi na svakoj novoj lokaciji organiziraju predavanja, razgovore, projekcije.

Predavanje Vratara Salona kulminacija je zagrebačkog predstavljanja tog izložbenog projekta, koji se u MSU može razgledati do 31. siječnja.

Uz razgovor i priču o Salonu, poslužit će se kolačići iz slavne Kuharice Alice B. Toklas, dugogodišnje partnerice i tajnice Gertrude Stein.