Dosje FHP-a o logorima u Srbiji: Dokazi o zločinima nad zatočenim Hrvatima

Autor:

ilustracija

Povodom obilježavanja 29. godišnjice pada Vukovara Fond za humanitarno pravo (FHP) predstavlja svoj trinaesti dosje pod nazivom „Logori za Hrvate na teritoriji Srbije“, koji je pored tiskane verzije dostupan i u formi digitalnog narativa i videa.

U dosjeu su predstavljeni dokazi koji ukazuju na odgovornost pripadnika Uprave bezbednosti Saveznog sekretarijata za narodnu obranu i JNA, kao i pripadnika TO i milicije SAO Slavonija Baranja i Zapadni Srem, za kaznena djela koja su počinjena nad zarobljenim i zatočenim Hrvatima sa područja istočne Slavonije tokom njihovog boravka u logorima u Srbiji.

 

“Nakon tromjesečne opsade grada, JNA je zauzela Vukovar 18. novembra 1991. godine uz pomoć srpske Teritorijalne odbrane (TO) i dobrovoljačkih jedinica. Po zauzimanju grada, JNA je zarobila veliki broj pripadnika hrvatskih snaga i civila, među kojima je bilo ranjenika, žena, maloljetnika i starijih osoba.

JNA je zarobljene prebacila na teritoriju Srbije gdje je bilo formirano nekoliko logora za ratne zarobljenike sa teritorije Hrvatske. Prema istraživanju Fonda za humanitarno pravo (FHP), najveći logor formiran u Srbiji nalazio se u Kazneno-popravnom domu (KPD) Sremska Mitrovica. Pored ovog logora postojali su i logori u banatskim selima Begejci i Stajićevo, zatim u kasarni JNA u Aleksincu i Kazneno-popravnom domu u Nišu. U Srbiji su postojali i manji prolazni logori i centri u kojima su zatočenici boravili nekoliko dana, da bi zatim bili prebačeni u neke od većih logora”, navodi se u materijalima.

“Zarobljeni civili i borci su u logorima provodili od par dana do devet mjeseci. Kroz logore je prošlo oko 7.000, a u njima je duže zadržano oko 3.500 ljudi.

Sve do kolovoza 1992. godine, kada je razmijenjena posljednja grupa zarobljenih, zatočenici su bili izloženi torturi, nečovječnom postupanju, seksualnom nasilju, ponižavanju i izgladnjivanju. Najmanje 14 logoraša je umrlo od posljedica zlostavljanja ili uslijed nepružanja adekvatne medicinske pomoći.”

U dosjeu su predstavljeni dokazi koji ukazuju na odgovornost pripadnika Uprave bezbednosti Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu i JNA, kao i pripadnika TO i milicije SAO Slavonija Baranja i Zapadni Srem, za kaznena djela koja su počinjena nad zarobljenim i zatočenim Hrvatima sa područja istočne Slavonije tokom njihovog boravka u logorima u Srbiji.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.