Poljoprivrednica: “Došlo je vrijeme da povrće mogu priuštiti samo imućniji”

“Došlo je vrijeme da povrće, pojedine vrste, mogu priuštiti samo imućniji, da ono nije za siromašniji potrošački džep.” To je za Glas Slavonije izjavila Blaženka Škorvaga, najveća povrtlarka na Gradskoj tržnici u Đakovu i vlasnica OPG-a Škorvaga u Punitovcima.

Na njezinom je OPG-u jak vjetar u nedjelju navečer porušio i uništio plastenike, učinivši ionako tešku proizvodnu godinu zbog dugotrajne suše, brojnih nametnika, preslabih sredstava za zaštitu od njih, nedostatka određenih vrsta povrća i rasta cijena – još složenijom.

“Vjetar se digao u desetak minuta, nebo se zacrnjelo i već u idućem trenutku na plastenicima je prouzročio štetu i do 40.000 kuna. Povaljao je i rajčicu, koju sada treba zaštititi da ne dobije ožegline, a bojazan od šteta je i za mljevenu papriku. Moramo odmah djelovati da ne ode povrće namijenjeno za prodaju na tržnici, a osigurani za ovo nismo”, kazala je Blaženka Škorvaga.

Iako OPG Škorvaga s dugotrajnom sušom nema problema, jer svoje povrtlarske površine navodnjava, ima problem s tlom – s nametnicima, a EU normama propisani insekticidi, ocjenjuje Blaženka Škorvaga, sve su slabiji u borbi protiv njih. “Mahune jede nametnik žličnjak, sredstva ga više ne mogu uništiti jer su preslaba, gotovo je sve zaštiti zabranjeno, a kazne visoke”, kaže Škorvaga.

Sve je to dio razloga zbog kojih je povrće sve skuplje, pa su mahune, na primjer, postale skuplje od piletine. Ima još razloga: ne može se prskati, nema radne snage, a i cijene kemijskih sredstava idu znatno gore. “Došlo je vrijeme da si povrće, pojedine vrste, mogu priuštiti samo oni imućniji, da ono nije za siromašniji potrošački džep.”

Poljoprivrednici odustaju od uzgoja bundeve i patlidžana. Poskupljenja će se, kaže, odraziti i na pripremu zimnice.

Problemi su i sa sjemenom. Na upit gubi li sjeme bitku pred klimatskim kretanjima, sve toplijim ljetima i dugotrajnim sušama, Škorvaga kaže kako ljudi kupuju obično sjeme. “Ono je iskrižano i ne valja. Mi kupujemo samo hibride, no oni su preskupi za male proizvođače, mi ne koristimo obično. Jer ljudi, primjerice, kupe obično sjeme za kelj i dobiju – stočni kelj, kupe sjeme za ljuti feferon i dobiju slatki”, upozorava.

 

Komentiraj