Pogledajte rezultate domaćeg istraživanja o koronavirusu, pandemiji i cijepljenju

Autor:

18.02.2021., Zagreb - Velika globalna potraznja za cjepivom protiv covida-19. Europska unija osigurala je najveci i najsiri portfolio narudzbi na svijetu - ukupno 1,485 milijardi doza od sest razlicitih proizvodjaca, s dodatnim opcijama za kupnju jos 780 milijuna doza. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Zeljko Lukunic/PIXSELL

U Dnevniku HRT-a objavljen je HRejting o koronavirusu, odnosno epidemiji i cijepljenju.  Na pitanje jeste li se cijepili gotovo polovina ispitanika, njih 49,7% kaže da su se cijepili. 12,2% nije i namjerava se uskoro cijepiti, a 28% kaže da nije i da se ni neće cijepiti. Neće se cijepiti jer su preboljeli Covid 7,1% ispitanika, a tek mali dio ne želi odgovoriti – njih 2,9%.

O razlozima cijepljenja najviše ispitanika, njih 32,1% kažu da su se cijepili zbog straha od korone i posljedica na zdravlje, a 18% pak želi da se život što prije vrati u normalu. Ostali postoci otpadaju na druge razloge, primjerice da je to jedini način da se zaustavi pandemija ili zdravstveni razlog.

Evo i razloga onih koji se ne žele cijepiti – izdvojena su dva najveća postotka. Njih 42,7% smatra da je cjepivo prebrzo napravljeno te da je nesigurno i neučinkovito. Slijede oni koji navode zdravstveni razlog i moguće nuspojave na cjepivo, a njih je 22,3%.

Podjednaki odgovori – malo veći postotak, odnosno 47,4% smatra da treba, a njih 45,5% kaže da COVID potvrde ne treba uvesti. Ne zna ili se ne može odlučiti njih 7,1%.

Posljednje pitanje HRejtinga je o primarnom pravu, odnosno o tome čije je pravo veće: pravo cijepljenih na zdravlje i neizlaganje zarazi zbog necijepljenih ili pravo necijepljenih na slobodu izbora i slobodu kretanja? Gotovo polovina ispitanika, njih 48,7%  smatra da je veće pravo cijepljenih na zdravlje i neizlaganje ugrozi zaraze zbog necijepljenih. Da je veće pravo necijepljenih na slobodu izbora i kretanja misli oko 34,6% ispitanih. Odgovor na to ne znaju 15,3%, a ne žele odgovoriti 1,4%.

Istraživanje je provedeno od 15. do 18. rujna na uzorku od 1400 ispitanika. Najveća pogreška je +/- 2,62%, a pouzdanost istraživanja čak 95%.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.