POGLED IZBLIZA Zvonimir Hodak, čovjek koji je uspio naći vezu između Leta 3 i logora u Bučju

Autor:

Robert Anic, Slaven Branislav Babic/PIXSELL

Ne znate koja veza između logora u selu Bučje u kojem su srpski pobunjenici zatočili mnoge Hrvate u Domovinskom ratu i Leta 3? Ne brinite. Ima tko zna. Čovjek nekada poznat kao odvjetnik sve je objasnio u svom najnovijem huškačkom kolumnističkom uratku. Bučje je nedaleko Šeovice gdje su nekada najbrojniji bili Prodanovići. A to je prezime Prlje iz riječkog benda. Još vam nije jasno? Možda ste ipak samo – normalni.

Zvonimir Hodak nekada je bio poznat kao odvjetnik.

No, već godinama si tepa da je kolumnist.

Tehnički to i jest.

Jer opskurni mediji pod egidom kolumne objavljuju to što on piše.

Ali to što nekadašnji ‘gospon advokat’ izvoljeva ispisivati zapravo nije lako pobliže opisati.

Bar ne ukratko.

To je kombinacija neuspjelih pokušaja prizemne duhovitosti.

Potom napabirčenih pa neprofesionalno interpretiranih informacija iz medija te ‘sirovih’ glasina.

Potom obaveznih nacional-šovinistčkih prispodoba.

S pokojom potpunom izmišljotinom.

Hodakove misaone uratke koje nudi javnosti uglavnom je besmisleno komentirati.

No, ovog puta pravim iznimku.

Razlog je zbog izrazito huškačkog dijela njegove najnovije kolumne.

To je ujedno školski primjer svega opasnog što ‘krasi’ njegove kolumne.

Upravo nadnaslov tog dijela kolumne izabran je i za njen naslov.

A on glasi…

“Jeste li znali za vezu logora Bučje i Leta 3?”

Zaista, jeste li znali za vezu logora Bučje i Leta 3?

Ako niste, ne brinite.

Ionako za tu ‘vezu’ ne zna nitko osim Zvonimira Hodaka.

Bučje je blizu Šeovice, ali Rijeka nije blizu Liverpoola…ili tako nekako

Ali… to je tek početak.

Roman toka (ne)svijesti koji se odvija u glavi Zvonimira Hodaka u priču uvodi Đorđa Prodanovića.

Čovjeka koji je kao dijete preživio ustaški logor.

U Drugom svjetskom ratu.

A 1964. godine postao je otac Zorana.

U Rijeci.

Njegov sin Zoran je Prlja iz Leta 3.

Kojeg Hodak uporno zove – Prle.

No ta ‘plitka’ Tihi-Prle asocijacija gosn Zvonkecu, bit će, nije bila dovoljna.

Pa u priču uvodi i selo Šeovica.

Sela koje također pogrešno naziva.

Ali kladio bih se… ovoga puta – iz neznanja.

Sela u kojem je između Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata najčešće prezime bilo – Prodanović.

Dobro, zapitat ćete se, ako ste uopće do tu izdržali čitati…

A gdje je tu logor Bučje?

Polako, stići ćemo i do toga.

E pa, u Domovinskom ratu bio je to logor u kojem su srpski pobunjenici zatočili mnoge Hrvate.

Neki su zatočenici ubijeni a neki razmijenjeni.

A da…selo Bučje je na pakračko-lipičkom području.

Kao i selo Šeovica.

Kužite?

Hodak, glumatajući, zlupotrebljava i one s kojima navodno suosjeća

Jel’ vam sad jasno koje je veza između logora u Bučju i Leta 3?

Ako nije…odustajem

No, prije toga, posljednji pokušaj…

Ovako je Zvonimir Hodak, nekad poznat kao odvjetnik, ‘poentirao’ u svojoj najnovijoj huškačkoj kolumni.

“Za razliku od Đorđa Prodanovića, dr. Šreter nije uspio ‘izaći’ iz četničkog logora.”

Za neupućene, liječnik Ivan Šreter otet je u Pakracu.

U logoru Bučje bio je zatočen zajedno s dr. Vladimirom Solarom, ravnateljem pakračke bolnice otetim dan nakon dr. Šretera.

Solar, koji je preživio logor svjedočio je da je Šretera posljednji put vidio 29. kolovoza 1991.

Od tada se doktoru Šreteru gubi trag.

Hodak nije propustio napisati kako mu je dr. Šreter bio znanac.

Tako se i on ‘očešao’ o nesretnog liječnika.

Računao je valjda da je to ionako ‘opće mjesto’.

Da mrtve zloupotrebljavaš ne bi li oblatio žive.

Netko zločest mogao bi još pomisliti da je Zvonimiru Hodaku više žao što je Đorđe Prodanović preživio ustaški logor nego što Ivan Šreter nije preživio “četnički”.

I da je to poanta njegove pisanije.

Još samo da dokučimo kojim misaonim procesom je u ovu priču dospio Let 3.

Ako ga je uopće bilo.

Misaonog procesa.

Kolumnu Zvonimira Hodaka “Jeste li znali za vezu logora Bučje i Leta 3?” možete vidjeti ovdje.

 

 

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Nacionala.

 

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.