Podaci dobiveni u sklopu europskog projekta: Potresni rizik u gradu Zagrebu vrlo visok

Autor:

02.11.2023., Zagreb - Sjecate li se ovih naljepnica? Prije samo tri godine odredjivale su zivote kako diljem svijeta tako i kod nas, a danas se jos rijetko mogu vidjeti vecinom po prostorima koji se ne koriste. U Zagrebu su uz ogranicenja vezana uz koronakrizu kao sto su zakljucavanje, maske, dezinfekcija, razmaci i ogranicenje broja ljudi u prostorijama, dodatno ulaze u zgrade zauzele i crvene, zute ili zelene naljepnice o sigurnosti gradjevina nakon potresa. Iako se vec sada cini davnom prosloscu, Vlada je kraj pandemije proglasila tek u svibnju ove godine a posljedice potresa jos ni iz bliza nisu otklonjene, pa razloge pada u zaborav stvari zbog kojih se cinilo da je svijet stao treba traziti u burnim dogadjanjima koji se smjenjuju filmskom brzinom. Tko bi jos pamtio koronu ili potres kad je od tada pocelo nekoliko ratova, kad se svijet  bori protiv najvece inflacije u posljednje vrijeme, a Europom hara nova posast u vidu africke svinjske kuge? Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Zagreb je smješten u aktivnom epicentralnom području. Kako bi se zaštitili ljudski životi i građevine, potrebno je utvrditi potresni rizik koji je, prema podacima dobivenima u sklopu europskog projekta, vrlo visok. Ti podaci izravno ulaze u planove rizika od potresa te civilne zaštite.

Sesvete i Gornja Dubrava nalaze se blizu epicentra mogućih potresa. Prema istraživanju, te gradske četvrti prednjače po broju zgrada i stanovnika, što znači da je potresni rizik na tom području znatno veći. Ipak, nisu najugroženije.

“Svi građani koji žive u zgradama od 1980. na ovamo i koje su izvedene kako treba, da nemamo nekakvih izvedbenih problema, možemo smatrati sigurnijima ili sigurnima”, rekao je Josip Atalić iz Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.

“Vi imate kvartove koji su jako veliki i velik broj ljudi živi u njima i naravno taj kvart je gdje će možda ljudskih žrtava biti više, onda imate kvartove poput Gornjeg i Donjeg grada, gdje ne živi puno ljudi, ali zbog stare gradnje i jer se tamo nalaze kulturna dobra, računamo da će tamo biti materijalni gubici najveći”, naglasila je Kristina Martinović, voditeljica projekta “Potresni rizik Grada Zagreba”.

Izrađeno je osam elaborata – o seizmičkim istraživanjima, geologiji, geotehnici, visokogradnji, mostovima, hidrotehničkim građevinama, kulturnim dobrima i kartografiji. U slučaju velikog potresa u metropoli su mogući odroni. Prema dobivenim rezultatima, ne očekuju se znatna oštećenja visokih zgrada.

“Mostovi su jako dobro prošli na analizama. Oni su nam prvenstveno koridori koji će se koristiti i za evakuaciju i za opskrbu”, kaže Martinović.

U svim elaboratima ističe se nužnost stalnog prikupljanja podataka, a baza će, među ostalim, poslužiti za provođenje brzih pregleda u slučaju potresa, javlja HRT.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.