U hrvatskom je javnom prostoru gotovo neprimjetno prošla je odluka Hrvatskog sabora koji je prije desetak dana jednoglasno usvojio Vladin prijedlog izmijenjenog Zakona o mjerama ograničavanja. Riječ je o zakonu kojim su hrvatskoj vladi i premijeru Andreju Plenkoviću povećane ovlasti kada je u pitanju uvođenje sankcija stranim državljanima i tvrtkama koje su odgovorne za podupiranje, financiranje ili provedbu djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine ili koje imaju korist od tih djelovanja. Nakon što je prijedlog Zakona u Saboru dobio i jednoglasnu potporu oporbenih zastupnika, Plenkovićeva vlada dobila je otvorene ruke da praktički bez ikakve kontrole ili odobrenja Sabora proširuje listu sankcija. No čini se da je jedan od razloga za novi zakon o mjerama ograničavanja i pritisak međunarodne zajednice odnosno Odbora za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe (MONEYVAL), koji se rukovodi preporukama Grupe za financijsku akciju protiv pranja novca (FATF) što je i navedeno u dokumentu kojim je Vlada obrazložila donošenje novog zakona o mjerama ograničavanja.

Novim zakonom znatno se olakšava Vladi i Ministarstvu vanjskih poslova da na listu sankcija stavlja osobe i tvrtke koje su povezane s Rusijom i koje imaju financijske koristi od ruske agresije na Ukrajinu. To je pogotovo važno u kontekstu situacije u Fortenovi, ali i zbog sprječavanja da se u budućnosti događaju situacije poput one u kojoj je iz marine u Betini na Murteru nestala jahta Irina VU, u vlasništvu supruge ruskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina. Jahta je nestala iako je bila pod sankcijama EU-a, SAD-a i Velike Britanije te je imala zabranu isplovljavanja.

Novim Zakonom o mjerama ograničavanja važnu ulogu u određivanju sankcija preuzima i Ministarstvo vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Naime, novim Zakonom o mjerama ograničavanja odgovorit će se na potrebe nastale višestrukim povećanjem obima mjera koje Hrvatska provodi uslijed do sada nezabilježenih sankcija koje je Europska unija uvela protiv Ruske Federacije. Također, ispunit će se i dio preporuka MONEYVAL-a i FATF-e koje se odnose na provođenje sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zakonom će posebno biti razrađeni postupci kojima Hrvatska predlaže uvrštavanje fizičkih ili pravnih osoba na sankcijske popise Europske unije ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Također će biti reguliran postupak kojim Hrvatska uvodi mjere ograničavanja protiv pojedinaca i skupina, sukladno Rezoluciji 1373 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zakonom će biti regulirana i provedba rezolucija kojima se reguliraju sankcijski režimi protiv pojedinaca i skupina koji su uključeni u teroristička djelovanja. U Zakonu se posebno tretira i pitanje skidanja fizičkih i pravnih osoba sa sankcijskih popisa, kao i odlučivanje o zahtjevima za odstupanja od primjene pojedine mjere ograničavanja.

Jedan od glavnih razloga uvođenja novog zakona je i posebna preporuka MONEYVAL-a i FATF-a u kojoj se ističe primjena sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda bez odgode. Razlog preporuke je bio što je Hrvatska do sada rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda preuzimala u trenutku kada ih je Europska unija svojim uredbama preuzimala u svoj pravni sustav. No MONEYVAL i FATF uočili su da između usvajanja odluka u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i preuzimanja istih u pravni sustav Europske unije protječu dva do pet dana te su zaključili da to predstavlja rizik da se primjena sankcija izbjegne i stoga preporučuju da se u nacionalno zakonodavstvo uvede primjena bez odgode, od trenutka kada sankcijski režimi ili izmjene u njima stupe na snagu usvajanjem relevantnih odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Da bi se to pitanje riješilo, novim zakonom se propisuje i razrađuje izravna primjena odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda do donošenja ili ažuriranja regulative Vijeća Europske unije.

Inače, rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda pravno su obvezujuće na temelju članaka 24. i 25. Povelje Ujedinjenih naroda, a Hrvatska je na temelju rezolucije Opće skupštine ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih naroda te je pristupila Povelji Ujedinjenih naroda. Budući da Povelja Ujedinjenih naroda predstavlja međunarodni ugovor, ista, na temelju članka 134. Ustava Republike Hrvatske, čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj je snazi iznad zakona. Uvođenjem odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u pravni sustav Europske unije usvajanjem ili ažuriranjem regulative Vijeća Europske unije, te odluke postaju dio unutarnjeg pravnog sustava Republike Hrvatske i imaju direktnu primjenu.

Baš iz navedenih razloga Plenkovićeva vlada odlučila je pokrenuti promjene te je sada osigurano da vremenski vakuum između donošenja odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i odluka Vijeća Europske unije bude ispunjen, čime se smanjuje mogućnost izbjegavanja mjera ograničavanja koje su uvedene odlukama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zanimljivo je i da Vlada u samom dokumentu priznaje da je taj prijedlog zakona sročen nakon što su konzultirane druge države unutar Europske unije te je uočeno učestalo korištenje upravo takvog rješenja, pa se postavlja pitanje zašto je Vladi trebalo više od godine i pol da primijeti problem te da takvo rješenje postavi u zakonskom obliku. Naime, u odnosu na trenutno važeći, novi zakon će puno detaljnije regulirati sve postupke i međusobne odnose svih subjekata u provođenju mjera ograničavanja, što će omogućiti da Hrvatska puno uspješnije provodi nove i sve veće i kompleksnije sankcijske režime Europske unije te da ujedno u potpunosti odgovori na preporuke koje su u sklopu svojih evaluacija dali MONEYVAL i FATF, posebno u pogledu provedbe sankcijskih režima Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv pojedinaca i skupina uključenih u terorističke aktivnosti.

U javnosti se kao glavni operativac za provedbu sankcija često pojavljuje državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frane Matošić, dugogodišnji istaknuti HDZ-ov saborski zastupnik. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

No ono što Zakonom nije promijenjeno i što predstavlja poveći problem kada je u pitanju provođenje sankcija, jest uloga Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja. O ulozi te Vladine međuresorne skupine Nacional je već pisao u nekoliko navrata i još uvijek nije jasno koja je stvarna uloga te skupine i koliko je ona uopće uspješna u provođenju sankcija. Iako zapravo nitko ne zna tko su članovi Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, u javnosti se kao glavni operativac za provedbu sankcija često pojavljuje državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frane Matošić, dugogodišnji istaknuti HDZ-ov saborski zastupnik koji je u posljednjih nekoliko godina potpuno nestao s radara otkako se smjestio u tom ministarstvu na poziciji državnog tajnika za političke poslove.

Osim njega, u odluci Vlade stoji da su članovi Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja: predstavnik Ureda predsjednika Vlade – zamjenik koordinatora, predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova – tajnik, predstavnik Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, stalni predstavnik, predstavnik Ministarstva financija – državni tajnik, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, državni tajnik, predstavnik Ministarstva obrane, državni tajnik, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, državni tajnik, predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave, državni tajnik, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, državni tajnik, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, državni tajnik, predstavnik Sigurnosno-obavještajne agencije, predstavnik Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, predstavnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, predstavnik Hrvatske narodne banke i predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Fortenova grupa ustvrdila je u kaznenoj prijavi da se Miodrag Borojević (lijevo) predstavlja kao savjetnik emiratskog ulagača dok zapravo savjetuje sankcioniranu rusku kompaniju SBK Art. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

Tko su točno članovi i koliko često ta skupina održava sastanke, Vlada nikada nije objavila pa stoga ne treba ni čuditi da se često propituje rad tog međuresornog tijela Vlade, pogotovo u kontekstu afera poput one s nestalom jahtom ili mogućeg kršenja sankcija od strane Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), o čemu se čak raspravljalo i u Europskom parlamentu. Naime, francuska zastupnica Nora Mebarek i zastupnik Raphaël Glucksmann, oboje iz grupacije europskih socijaldemokrata, postavili su pitanje u kojem od Europske komisije traže očitovanje o sudjelovanju tvrtke CTC Global u javnim nadmetanjima diljem Europe, uključujući Hrvatsku. U svom pitanju francuski europarlamentarci traže od EK da ispita strukturu vlasništva CTC Globala te da ustanovi krše li se odabirom ponuda u kojima su proizvodi tvrtke CTC Global sankcije protiv Rusije i ruskih tvrtki, konkretnije, krši li se članak 5k Uredbe EU-a kojim se zabranjuje sklapanje poslova s tvrtkama koje su u većinskom vlasništvu ruskih tvrtki ili fondova.

Odgovor francuskim zastupnicima u ime Europske komisije potpisao je visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell, a objavljen je u ponedjeljak ujutro na stranicama Europskog parlamenta. U njemu Borrell navodi da je provedba sankcija protiv Rusije u nadležnosti država članica, jednako kao i provjera podliježu li pojedine tvrtke koje su registrirane u drugim državama tim sankcijama. Isto tako Borrell je naveo i da je svako tijelo koje raspisuje javna nadmetanja dužno provjeriti vlasničku strukturu pojedine tvrtke.

Nacional je o tom problemu poslao i upit na adresu Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja, ali odgovor o tome krše li se ugovorima HOPS-a sankcije koje je uvela Europska unija, nikada nismo dobili. Druga afera bila je ona o nestaloj jahti Irina VU, u vlasništvu supruge ruskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Jahta je bila usidrena u Betini na Murteru, a prema podacima s internetske stranice, iz betinske marine isplovila je 6. listopada prošle godine u 10:14, a 9. listopada oko 12 sati bila je u turskoj luci Didim. Kako bi jahta izašla iz hrvatskih teritorijalnih voda, morala je u Dubrovniku proći policijsku i graničnu kontrolu te kontrolu Lučke kapetanije. Kako su pisali mediji, na njezino mjesto u Betini uplovila je druga, gotovo identična jahta. Uglavnom, za njom je izdana međunarodna potjernica, a DORH, SOA i međunarodne agencije još uvijek istražuju kako je jahta završila u Turskoj usprkos tome što je bila pod blokadom.

No možda i najveći krimen Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja jest taj što na popis sankcioniranih osoba i tvrtki nikada nisu stavljeni Miodrag Borojević i Krešimir Filipović, koji su uz pomoć ruskog kapitala i ruskih banaka te Saifa Alketbija pokušali preuzeti vlasništvo nad Fortenovom. Zašto oni nisu stavljeni na taj popis, nikada nije odgovoreno, ali je više nego indikativno da je nekoliko tjedana prije donošenja ove nove verzije Zakona o mjerama ograničavanja, protiv njih podignuta kaznena prijava zbog sumnje na kršenje međunarodnih mjera ograničavanja, kolokvijalno poznatijih kao sankcije nametnute Rusiji nakon ruske agresije na Ukrajinu, o čemu je prvi pisao Nacional. Fortenova grupa u toj je kaznenoj prijavi izrazila sumnju da oni krše mjere kojima se nameću razne obveze europskim pravnim i fizičkim osobama: da ne smiju potpomagati zaobilaženje sankcija, kršenje sankcija i da se zabranjuje pružanje raznih usluga osobama ili tvrtkama povezanim s ruskom državom. Fortenova je Filipovića i Borojevića kazneno prijavila jer sumnja da su financirali, pripremali i savjetovali Saifa Alketbija u transakciji koja je navodno provedena krajem listopada 2022. i u kojoj je Alketbi korišten kao paravan za pokušaj skidanja SBK Arta sa sankcijskih lista. SBK Art je tvrtka koja drži ruske udjele u Fortenova grupi koja je bila u vlasništvu Sberbanka. Krešimira Filipovića Fortenova grupa sumnjiči da je za potrebe te operacije koristio veze svoje tvrtke Velesstroy s Gazprombankom, a Miodraga Borojevića da je posredovao i potpomagao transakciju. Fortenova grupa u kaznenoj prijavi je ustvrdila da se Borojević i dalje u javnim istupima predstavlja kao savjetnik tog navodnog emiratskog ulagača dok zapravo savjetuje sankcioniranu rusku kompaniju SBK Art, a sve protivno sankcijskom pravu Europske unije i kažnjivo sukladno Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se nakon stupanja na snagu novog Zakona o mjerama ograničavanja na listi sankcioniranih osoba naći i Borojević i Filipović, pogotovo ako se zna da je u međuvremenu američka vlada dodala na svoj popis sankcija rusku kompaniju Velesstroj, koja je dugo godina bila u vlasništvu hrvatskog poduzetnika Mihajla Perenčevića nakon čega je vlasništvo kupio baš Krešimir Filipović.

Novim zakonom trebale bi se spriječiti situacije poput one kada je u listopadu prošle godine iz marine u Betini nestala jahta Irina VU, u vlasništvu supruge ruskog oligarha Ališera Usmanova, bliskog prijatelja ruskog predsjednika Vladimira Putina. FOTO: Dusko Jaramaz/PIXSELL