Nacional je od upućenog izvora bliskog sigurnosnom sustavu koncem proteklog tjedna doznao da su predstavnici hrvatske vlade zaduženi za koordinaciju i provedbu ponovnog pokušaja nabave novih borbenih zrakoplova, započeli neformalnu komunikaciju s predstavnicima američke administracije i već ih neugodno iznenadili. Izvor koji je bio u kontaktu s jednim predstavnikom američke administracije za Nacional je izjavio da su predstavnici SAD-a prenijeli poruku svojim hrvatskim sugovornicima da je SAD spreman Hrvatskoj prodati američke borbene zrakoplove F-35, najmodernije zrakoplove pete generacije koje nudi SAD, ali su tu ponudu s hrvatske strane glatko odbili. Radi se o posljednjoj generaciji u nizu borbenih zrakoplova koje je razvila tvrtka Lockheed Martin. Prema tvrdnjama istog izvora, SAD je najavio da je spreman prodati osam spomenutih zrakoplova te da bi njihova cijena otprilike mogla biti na razini one koju bi hrvatska strana morala potrošiti za dvanaest zrakoplova F-16. Međutim, cjenovne usporedbe ovog tipa bez detaljnijih informacija o razini opremljenosti ponuđenih borbenih zrakoplova teško je precizirati.

Kako bilo, isti izvor navodi da su tijekom neformalnih kontakata predstavnici hrvatske strane otklonili takvu mogućnost i najavili da ih više interesira dvanaest zrakoplova F-16.

Taj izvor navodi da mu je u izravnom kontaktu predstavnik američke administracije izjavio sljedeće:

„Hrvati su nas opet zbunili. Mi smo im, kolokvijalno govoreći, bili spremni prodati novog Rolls Roycea, a oni su inzistirali kupiti polovnog Passata. I to zato što misle da je bolje po približno istoj cijeni kupiti više starijih nego nešto manje najnovijih i najsuvremenijih zrakoplova. Ta fasciniranost zrakoplovima F-16 sad se već čini i pomalo čudnom.“

‘Bili smo spremni prodati novog Rolls Roycea, a oni su inzistirali kupiti polovnog Passata. Ta fasciniranost zrakoplovima F-16 sad se već čini i pomalo čudnom’, izjavio je predstavnik američke administracije

Američka strana zbunjena je takvim hrvatskim stavom jer bi nabavkom modernih američkih aviona F-35 Hrvatska riješila problem zaštite svojeg zračnog prostora za nekoliko desetljeća unaprijed, budući da se očekuje da će avioni tipa F-35 biti u upotrebi do 2070. godine, dok avioni F-16 ubrzano izlaze iz upotrebe.

Nacional je zatražio komentar te situacije od više izvora povezanih s procesom nabave borbenih zrakoplova, koji ovoga puta nakon fijaska prvog natječaja predvodi međuresorno Vladino povjerenstvo na čelu s ključnim koordinatorom Robertom Kopalom, posebnim savjetnikom premijera Andreja Plenkovića. Visoki politički izvor blizak vrhu HDZ-a za Nacional je tijekom vikenda izjavio da se u formalnom smislu u kontekstu te nabave malo toga dogodilo. Ali je potvrdio da je hrvatska strana neformalno kontaktirala predstavnike američke administracije te da su s njima obavljeni neslužbeni razgovori.

A ti američki zrakoplovi F-35 posljednji su u nizu borbenih zrakoplova koje je razvila tvrtka Lockheed Martin. Posljednje procjene govore da će do kraja razvojnog ciklusa tog tipa vojnog aviona Lockheed Martin u suradnji s vladom SAD-a u njega uložiti nevjerojatnih 1,5 bilijuna dolara. Do sada su izbačene tri serije zrakoplova F-35 – F-35A, F-35B i F-35C. Posljednja i najmodernija serija F-35C prvi je let imala u veljači ove godine, a mnogi smatraju da su F-35B i F-35C najbolji borbeni zrakoplovi današnjice, pogotovo jer imaju mogućnost biti nevidljivi radaru kada lete bez naoružanja, što je vrlo bitno za izvidničke akcije. No ako neka država poželi imati u vlasništvu jedan od navedenih tipova, za njih će morati izdvojiti oko 100 milijuna dolara po komadu. Naravno, riječ je o „goloj“ verziji zrakoplova, bez ikakva naoružanja, pa na kraju cijena jednog zrakoplova često zna biti i duplo veća. Najbolji primjer je Poljska koja je u rujnu dogovorila kupnju novih borbenih aviona F-35 te je za to dobila i odobrenje State Departmenta.

Prema predloženoj narudžbi, Poljaci bi za 32 F35-ice platili 6,5 milijardi dolara. Riječ je svakako o pozamašnom iznosu, ali on nije toliko neočekivan kad se uzme u obzir činjenica da se kupuju borbeni avioni pete generacije, uz koje dolazi i paket oružja, opreme i obuka za pilote i prateće osoblje. Osim toga, cijeli posao mogao bi sadržavati i velikodušni offset program Amerikanaca.

Upravo je Poljska najbolji primjer kako Amerikanci uspijevaju saveznicima prodati avion koji je, iako je nesumnjivo riječ o jednom od najboljih borbenih aviona današnjice, od samog početka proizvodnje izazvao velike kontroverze, kako u SAD-u tako i u drugim državama koje su već kupile primjerke jedne od verzija F-35.

Razvoj F-35 aviona kasnio je godinama, a dosad je u program utrošeno više od 400 milijardi dolara koji uključuju razvoj i proizvodnju, a problemi sa samim zrakoplovima bili su brojni i sigurno će se još rješavati u hodu. No zato narudžbe pršte sa svih strana svijeta, naročito od američkih saveznika koji žele novi borbeni avion pete generacije, trenutno jedini takav koji se može kupiti na tržištu. Naime, američki F-22 Raptor zabranjen je za prodaju i više se ne proizvodi, kineski Chengdu J-20 zasad je namijenjen samo domaćim zračnim snagama, a ruski Su-57 i dalje je u fazi razvoja.

SAD je najavio da je spreman prodati osam zrakoplova tipa F-35 te da bi njihova cijena otprilike mogla biti na razini one koju bi hrvatska strana morala potrošiti za dvanaest zrakoplova F-16

Tako su F-35A naručili, a neki već i kupili, redom: Australija, Belgija, Danska, Izrael, Italija, Japan, Nizozemska, Norveška, Južna Koreja, Turska (u međuvremenu je američki Kongres zabranio da im se avioni prodaju) i SAD, uz napomenu da Velika Britanija kupuje samo F-35B, i to čak 138 komada. Uz tih 12 država još ih nekoliko razmišlja o nabavi F-35, poput Kanade, Singapura, Švicarske i Finske. Kad se računaju sve narudžbe, potpisane i potencijalne, za svaki model F-35-ica i svaku državu koja ih kupuje, Lockheed Martin bi u za njih idealnom scenariju mogao napraviti i prodati gotovo 3500 tih zrakoplova.

Međutim, razvoj ne prolazi bez problema pa je tako još 2016. Pentagon izrazio nezadovoljstvo zbog problema u informatičkom sustavu i sustavu za upozorenje na opasnosti. Pentagon je upozorio i na problem sa sjedalom za katapultiranje koji može ozlijediti pa i usmrtiti pilota u slučaju izbacivanja. Zbog tog problema čak je godinu dana bilo zabranjeno letjeti letačima ispod 61 kilograma. U međuvremenu su ti propusti uklonjeni, ali su se počeli javljati nezadovoljni kupci. Jedni od njih su bili Norvežani koji su sredinom ove godine izvijestili javnost da su njihovi vojni dužnosnici otkrili da jedan njihov borbeni zrakoplov F-35A šalje povjerljive podatke američkom proizvođaču Lockheed Martinu.

Naime, američka vojna tvrtka primala je kroz softver i ugrađenu opremu za detaljnu telemetriju o svim aktivnostima zrakoplova koje su prodali Norveškoj. Po tim podacima američki proizvođač je pratio podatke o letovima tih zrakoplova te je procjenjivao navike norveških pilota. Nakon otkrića takvih radnji u norveškoj vladi odlučili su zaštititi takve podatke, ali su iz Lockheed Martina odugovlačili s isporukom zaštite koja bi onemogućila slanje podataka u SAD. Zbog tog odugovlačenja Norvežani su odlučili razviti vlastiti projekt zaštite podataka iz svojih F-35-ica. Ta situacija je bila posebno neugodna za SAD, s obzirom na to da je Norveška bila prva zemlja kojoj je SAD odobrio nabavku F-35.

Sve to pokazuje da Amerikanci promoviranjem, a potom i prodajom, ne žele samo ostvariti ekonomsku dobit, već plasmanom najmodernijih zrakoplova pete generacije šire svoju vojnu dominaciju, a istovremeno smanjuju utjecaj Rusije i Kine.

Katastrofalno stanje u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu već je niz godina jedan od najvećih problema hrvatskih Oružanih snaga. Ruski zrakoplovi MIG 21 već su odavno zastarjeli i ne mogu konkurirati modernim avionima na europskom nebu. Kad se tome dodaju i sumnjive okolnosti posljednjeg remonta tih MIG-ova u Ukrajini, što je bila jedna od najvećih afera vlade Zorana Milanovića, ne treba čuditi što je vlada Andreja Plenkovića krenula u nabavu novih borbenih aviona. Plan je bio nabaviti 12 aviona koji bi bez većih problema štitili hrvatsko nebo te sudjelovali u akcijama zračnog nadzora NATO saveza. Međutim, natječaj za kupnju tih aviona pretvorio se u jednu od najvećih blamaža Plenkovićeve vlade. Prva pogreška bila je što je raspisan natječaj na koji su se mogli javiti i ponuđači s polovnim i oni s novim avionima, koji su odmah bili u slabijoj poziciji, s obzirom na to da je jasno kako novi zrakoplovi moraju biti skuplji od polovnih. Sve je kulminiralo kada je Vlada prihvatila ponudu Izraela koji je nudio 12 aviona F-16 Block 30 koje je kupio od SAD-a sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Do sada su izbačene tri serije zrakoplova F-35: F-35A, F-35B i F-35C. Posljednja i najmodernija serija F-35C prvi je let imala u veljači ove godine, a do sada je na razvoj tih aviona potrošeno 400 milijardi dolara

Avioni koje je Hrvatska trebala dobiti bili su modificirani i opremljeni izraelskom informatičkom opremom, a cijena im je navodno bila oko 500 milijuna dolara. Od samog početka bilo je jasno da ministar obrane Damir Krstičević favorizira izraelsku ponudu, što je izazvalo nezadovoljstvo drugih sudionika natječaja, prije svih švedskog Saaba koji je ponudio 12 novih zrakoplova Gripen te je bio najveći i jedini pravi konkurent izraelskoj ponudi.

Nakon što je Vlada u ožujku prošle godine donijela odluku o kupnji aviona od Izraelaca, nastao je pravi kaos koji je rezultirao popriličnom sramotom za ministra obrane Damira Krstičevića jer se na kraju moralo od cijelog posla odustati. Naime, cijeli posao morali su odobriti američka administracija i Kongres, ali to odobrenje nikada nije stiglo u Hrvatsku ni u Izrael. Amerikanci su inzistirali da Izrael proda Hrvatskoj verziju aviona bez ikakvih modifikacija, što je bilo neprihvatljivo hrvatskoj strani pa je cijeli posao neslavno propao. To čak i ne bi bio veliki problem da se nije saznalo kako su Amerikanci već ranije upozoravali Hrvatsku da neće odobriti prodaju modificiranih aviona F-16 Barak, ali je unatoč tim upozorenjima hrvatska vlada nastavila s pregovorima te se i dalje inzistiralo na kupnji aviona od Izraela.

Kada je na kraju i premijeru Plenkoviću postalo jasno da od aviona kakve je Hrvatska trebala kupiti neće biti ništa, cijeli je natječaj poništen te je odlučeno krenuti u novu proceduru koju ovoga puta neće voditi Ministarstvo obrane i ministar Damir Krstičević. Za potrebe novog natječaja osnovano je međuresorno povjerenstvo u kojem su od 16 članova samo četvorica iz vojske. Formacijski, povjerenstvom supredsjedaju Plenkovićev osobni prijatelj i predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić te direktor Glavnog stožera OSRH kontraadmiral Robert Hranj, no većinu posla preuzela je Plenkovićeva ekipa, a unutar nje proces nabave usmjerava posebni premijerov savjetnik Robert Kopal. Iako se očekivalo da će to povjerenstvo već donijeti neke odluke oko raspisivanja novog natječaja, to se još nije dogodilo i sve je izvjesnije da će odluku o kupnji novih aviona vrlo vjerojatno donijeti nova vlada nakon parlamentarnih izbora sljedeće godine, a tada će se i znati hoće li ti novi avioni biti i najmoderniji avioni pete generacije koje nudi SAD