Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak je izjavila kako je u 2018. godinu planirano povećanje proračuna toga ministarstva za 400 milijuna kuna koji će biti namijenjeni povećanju plaća zaposlenika u prosvjeti, te da se radi o poticanju izvrsnosti pokreće i inicijativa nagrađivanja 30 posto većom plaćom onih prosvjetara koji su zaslužni za povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak je izjavila kako je za 2018. godinu planirano povećanje proračuna toga ministarstva za 400 milijuna kuna koji će biti namijenjeni povećanju plaća zaposlenika u prosvjeti, istaknuvši kako je riječ o poticanju izvrsnosti i pokretanju inicijative nagrađivanja 30 posto većom plaćom prosvjetara zaslužnih za povlačenje sredstava iz fondova EU-a.

“Vjerujemo kako će biti prihvaćen proračun za 2018. godinu u kojem ćemo dobiti dodatnih 400 milijuna kuna za povećanje plaća učitelja, nastavnika i profesora”, rekla je ministrica Divjak u Bolu na Braču gdje je sudjelovala na stručnom skupu ravnatelja osnovnih škola Republike Hrvatske pod nazivom “Ravnatelj i kvaliteta škole.”

Na pitanje novinara u stanci skupa koliko će se povećati plaće prosvjetara na temelju dodatnih 400 milijuna kuna, ministrica Divjak je rekla kako o ne želi prejudicirati jer su u tijeku pregovori sa sindikatima.

Ministrica Divjak izvijestila je sudionike stručnog skupa o pokretanju inicijative za povećanje plaće za 30 posto onim učiteljima i radnicima u školama koji povuku sredstva iz fondova EU.

“Ovo je velika inicijativa da oni učitelji i radnici u školama koji povuku sredstva fondova EU za opremanje škola, edukaciju nastavnika i bolje uvjete za učenike, dobiju povećanje plaće za 30 posto kao nagradu, a ne da to rade kao volonteri,” kazala je Divjak.

Po njezinim riječima to povećanje plaća neće opteretiti državni proračun jer će se ta sredstva namaknuti iz europskih fondova, a time se ujedno potiče i izvrsnost, što ne isključuje sve druge projekte gdje se također prepoznaje izvrsnost i gdje se primjerice mogu povećavati plaće mentorima ili savjetnicima.

“Ovo 30-postotno povećanje plaća je poseban dio i vjerujemo kako će nam to postati sve važnije u budućnosti jer jer mi kao država participiramo svojim nacionalnim sredstvima u europskim programima te nam je iznimno važno da ta sredstva (iz fondova EU-a) povlačimo baš u školama gdje se omogućavaju bolji uvjeti rada učenicima i nastavnicima”, objasnila je Divjak.

Ministrica je također izvijestila kako su osigurana sredstva da se do kraja ove godine informatički opremi po jedna učionica u 100 škola diljem Hrvatske te je najavila da će tijekom 2018. godine biti informatički opremljena po jedna učionica u oko 400 škola.

“Informatika od iduće školske godine ulazi kao obvezni predmet u sve osnovne škole u Hrvatskoj za sve 5. i 6. razrede i to po novom kurikulumu koji će poslati diskete u povijest i omogućiti razvoj digitalnih vještina za sve učenike. Škole će dobiti priliku za opremanje i dodatno zapošljavanje tamo gdje je potrebno,” rekla je Divjak na stručnom skupu u Bolu.

Pritom je istaknula kako je pilot projekt kurikularne reforme “prvi put prioritet Vlade u području obrazovanja i školske 2018./2019. eksperimentalno će se uvesti u 3 do 5 posto škola”.

Javni poziv za pilot projekt kurikularne reforme za dva do tri mjeseca

Gotovo 500 nazočnih ravnatelja osnovnih škola pozvala je da se pripreme i razmisle hoće li se prijaviti na javni poziv za pilot projekt kurikularne reforme koji će biti objavljen u iduća dva ili tri mjeseca.

“Uputit ćemo poziv svima, sa svim detaljima što se očekuje od škola, a i roditelji moraju biti suglasni da škole uđu u pilot projekt kurikularne reforme”, kazala je ministrica.

Kao “strašan podatak” ocijenila je činjenicu da ove školske godine, kako je rekla, u osnovnim školama u Hrvatskoj ima oko 9000 učenika manje nego prošle školske godine te da je ove školske godine oko 1700 prvašića manje nego prethodne.

“Ova kurikularna reforma ide upravo u smislu da se mladi zadrže u Hrvatskoj jer bez kvalitetnog obrazovanja i jednakih šansi za sve, niti mlade obitelji ne ostaju u Hrvatskoj”, rekla je Divjak. Po njezinim riječima, zbog smanjenog broja učenika trebat će razmisliti o mreži škola u Hrvatskoj te “što uraditi s viškom nastavnika.”

“S jedne strane govorimo o nedostatku nastavnika, a s druge strane postoji višak nastavnika. Ja mislim kako se mi u obrazovnom sustavu-učitelji, nastavnici i profesori također moramo cjeloživotno obrazovati i za nas neće moći vrijediti jedna karijera za cijeli život nego u jednom životu više karijera”, rekla je Divjak.

Ravnatelji: Bez motivacije neće biti moguća reforma

Prvoga dana trodnevnoga stručnog skupa “Ravnatelj i kvaliteta škole” u diskusijama su se čule primjedbe sudionika kako bez materijalne motivacije učitelja i prosvjetara neće biti moguća obrazovna reforma. Ministrica je na takve primjedbe odgovorila istaknuvši kako se vodi računa o materijalnom statusu prosvjetara te da to pokazuje i najavljenih dodatnih 400 milijuna kuna za sljedeću godinu namijenjenih povećanju plaća

Predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević istaknuo je kako ne možemo biti zadovoljni postojećim statusom i položajem ravnatelja u tim školama te načinom njihova izbora. “Posebno su u nezavidnoj situaciji ravnatelji koji ne prođu reizbor, ne čuva im se radno mjesto, a uskraćena su im i sva prava iz radnog odnosa”, upozorio je Mihaljević.

Jedan od sudionika stručnog skupa u Bolu je i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov koji je u svojem obraćanju rekao kao pomoć Hrvatske namijenjena Hrvatima u Srbiji znači spas za njih.

“Hrvatska zajednica u Srbiji najsiromašnija je u svijetu. Mi smo još uvijek objekt diskriminirajućih politika u Republici Srbiji,” istaknuo je Žigmanov. Dometnuo je kako je za poboljšanje položaja Hrvata u Srbiji iznimno važno to što je Srbija odlučila ući u procese europskih integracija.

Komentiraj

FOTO:hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.