Izraelci u utorak izlaze na birališta kako bi izabrali novi sastav parlamenta, Knesseta. Ovo je čak peti put u manje od četiri godine da izraelski birači izlaze na izbore.

Zašto su izbori u Izraelu tako česti?

Izrael ima parlamentarni sustav koji se sastoji od nekoliko stranaka – od kojih niti jedna nikada sama nije dobila dovoljno glasova da osigura većinu u parlamentu. To znači da se stranke moraju udružiti kako bi formirale koalicije i osvojile 61 mjesto potrebno za formiranje vladajuće vlade. Te koalicije također mogu biti klimave – izgube li potporu jedne stranke, ponekad čak i jednog zastupnika u parlamentu, i izgubile su većinu.

Drugi faktor je Benjamin Netanyahu. Bio je premijer dulje nego itko drugi u izraelskoj povijesti, usred je suđenja za korupciju i općenito je polarizirajuća figura. Neki političari desnog centra, koji se ideološki s njim slažu, odbijaju surađivati ​​s njim iz osobnih ili političkih razloga.

To mu je otežalo izgradnju trajne vladajuće većine nakon prethodna četiri izbora, a prošle su godine njegovi protivnici uspjeli spojiti nikad prije viđenu koaliciju stranaka iz čitavog političkog spektra kako bi ga udaljili od vlasti. Ali ta se koalicija održala na okupu samo nešto više od godinu dana prije nego što su je njezini čelnici, Yair Lapid i Naftali Bennett, raspustili i raspisali nove izbore.

Tko su glavni konkurenti na ovim izborima?

Netanyahuova stranka desnog centra Likud gotovo će sigurno biti najveća stranka u Knessetu nakon glasovanja u utorak, ako je vjerovati anketama. Vjerojatno će osvojiti oko 30 zastupničkih mjesta, četvrtinu od ukupnog broja, kako pokazuje kompilacija anketa Haaretza.

Sadašnji premijer Yair Lapid nadat će se da će njegova centristička stranka Yesh Atid zauzeti snažno drugo mjesto. Čovjek s kojim je bio partner u sastavljanju prošle vlade, Naftali Bennett, ovaj se put ne kandidira – njegova se stranka raspala i suočava se s potencijalnim izbornim porazom.

Ministar obrane Benny Gantz cilja na snažne rezultate na čelu nove stranke pod nazivom Nacionalno jedinstvo, nasljednice njegove Plavo-bijele stranke koja sada uključuje bivšeg Bennettovog saveznika Gideona Saara i bivšeg načelnika stožera Izraelskih obrambenih snaga Gabi Eisenkot.

Krajnje desna koalicija pod nazivom Religijska cionistička stranka, na čijem su čelu Bezalel Smotrich i Itamar Ben Gvir, mogla bi biti najveća ekstremna desničarska skupina koja je ikada sjedila u Knessetu.

S druge strane, nekoć moćna Laburistička stranka i njezini prethodnici, koji su u biti upravljali Izraelom kao jednostranačkom državom prvih 30 godina pod Davidom Ben-Gurionom i njegovim nasljednicima, sjena je onoga što je prije bila i procjenjuje se da će osvojiti samo nekoliko mjesta.

Kako funkcioniraju izbori?

Izrael je parlamentarna demokracija u kojoj ljudi glasaju za stranku koju podržavaju. Svaka stranka koja dobije najmanje 3,25% glasova dobiva određeni broj mjesta u Knessetu na temelju postotka od ukupnog broja glasova koje je osvojila. Cilj spomenutog praga je zadržati vrlo male stranke izvan Knesseta, pokušaj da se olakša izgradnja vladajućih koalicija.

Izrael je u prošlosti eksperimentirao s izravnim izborom premijera, odvojeno od Knesseta, na način na koji SAD odvojeno biraju predsjednika i Kongres. Pokušaj se pokazao neuspješnim i zemlja se vratila na standardne parlamentarne izbore.

Što se očekuje da će se dogoditi?

Konačne ankete sugeriraju da se Netanyahuova stranka i njeni potencijalni saveznici kreću točno oko brojke od 60 mjesta, a drama izborne noći bit će hoće li bivši premijer preskočiti to. Ako njegov blok jasno osvoji većinu, njegov put ka izgradnji vlade je jasan i vratit će se na vlast.

Ako pro-Netanyahuov blok padne ispod 61 mjesta, stvari se kompliciraju. Netanyahu bi još uvijek vjerojatno imao prvu priliku za formiranje vlade ako njegova stranka Likud bude najveća u Knessetu, što bi moglo rezultirati pregovore koji bi mogli trajati danima ili tjednima, a koji ne bi vodili nikamo.

Trenutačni vršitelj dužnosti premijera Lapid tada bi mogao dobiti priliku pokušati sastaviti vladu, pod pretpostavkom da je njegova stranka Yesh Atid druga po veličini. Ali njegova vlada na odlasku uključivala je – po prvi put u povijesti Izraela – arapsku stranku koja se od tada rascjepkala na manje stranke koje se možda neće pridružiti drugoj izraelskoj vladi.

To bi moglo značiti da nitko ne može izgraditi većinsku vladu, povećavajući mogućnost – novih izbora. Dok traju stranački pregovori i do sastavljanja nove vlade, Lapid ostaje privremeni premijer, piše CNN.

Koja su ključna pitanja za izraelske birače?

Izraelci su zabrinuti zbog mnogih istih problema kao i ljudi diljem svijeta – posebice zbog troškova života.

Također su uvijek usmjereni na sigurnost. U regiji, iranska nuklearna ambicije i potpora militantnih skupina uvijek su zabrinjavajući. Lokalno, zabrinuti su zbog porasta nasilja između Izraelaca i Palestinaca.

Neke izborne jedinice imaju svoje posebne brige, poput ultraortodoksnih, koji žele državnu potporu za svoje institucije i izuzeće od služenja vojske. Tu su i vjerski cionisti, koji žele potporu za naselja na Zapadnoj obali.

Ali u velikoj većini, izraelski izbori ovih dana su oko jednog pitanja i jednog čovjeka – Benjamina Netanyahua.