PETEK: “Pet NE ovakvom ZG sustavu: nepravedno, nemotivirajuće, netransparentno, nefunkcionalno i neisplativo”

Gradski zastupnik Renato Petek održao je u četvrtak konferenciju za nocinare, na kojoj je govorio o najavljenom poskupljenju usluge odvoza otpada.

Petek je naglasio kako, zbog višegodišnjeg nerada, problem gospodarenja otpadom počinje poprimati svoje prave razmjere u Zagrebu, ali i većem dijelu Hrvatske, te tako postaje jedan od glavnih problema s kojim se svakodnevno susrećemo.

“Građani Zagreba ne zaslužuju imati ovako lošu, a pri tome još i skupu brigu o otpadu. Zagreb je zbog smeća prljaviji nego ikada. Kada bi građanima jasno i otvoreno predstavili sustav, probleme i očekivane rezultate, vjerujem da bi ljudi prihvatili plaćati realnu cijenu odvoza i zbrinjavanja otpada. Ovako su s pravom ogorčeni, jer im se bez iskrene komunikacije i informacija nameće plaćati nešto što ne razumiju. Cijene rastu, a o pravim razlozima se uopće ne govori. Građani to moraju znati istinu, jer je to pitanje javnog interesa, političke kulture i korektnosti. Stoga ću podržati inicijativu da građani zbog ove situacije izađu u prosvjede”, navodi Petek.

“Ovo što imamo u gradu oko otpada, pa i novog cjenika, je nepravedno, nemotivirajuće, netransparentno, nefunkcionalno i neisplativo. A što imamo nakon 15 godina kontinuiteta upravljanja gradom? Rezultat je poražavajuć: nemamo sortirnice, ozbiljnu kompostanu, centar za gospodarenje, energanu. Mi dakle nemamo ništa od sustava, osim čvrstog oslanjanja na privatnike, oporabitelje različitih vrsta otpada”, dodaje.

Petek je znio pet ‘ne’ ovakvom zagrebačkom sustavu.

1. Nepravedno – jer naplata usluge odvoza otpada nije prema količini proizvedenog otpada, već ovisi o veličini spremnika i broju odvoza. Također, više od 30% samaca i manjih firmi će plaćati fiksni dio cijene iznad opsega i količine usluge koje će koristiti.

2. Nemotivirajuće – jer građani koji stvore manje otpada neće biti motivirani puno nižim računima jer varijabilni dio neće puno utjecati na krajnju cijenu. Već smo dobili spremnike i vrećice određenih veličina, jedino nam ostaje rjeđe ih iznositi na mjesta od kuda će ih prazniti djelatnici Čistoće. Također, pročelnica Jozić prijeti ljudima kaznama ako s otpad neće odvajati u različite kante ‘kako Bog zapovijeda’.

3. Netransparentno – u pojašnjenjima o potrebi poskupljenja usluge odvoza u Gradu Zagrebu, te dodatnim istupima gđe Jozić, ne govori se o problemima u sustavu, niti pojašnjava kako sustav funkcionira. U Zagrebu sustav nemamo, jer nema sortirnice niti dostatne kompostane, centra za gospodarenje otpadom, niti energanu. Sve u Zagrebu ovisi o oporabiteljima koji diktiraju cijene, što je financijski nepodnošljivo za Čistoću koja zbog toga ima sve veće troškove s obje strane, i oko uvođenja odvojenog prikupljanja otpada s kućnog praga i s druge strane sve veće troškove prema oporabitelju tog otpada.

4. Nefunkcionalano – sustav ne funkcionira niti oko zelenih otoka, a odvoz različitih vrsta otpada još nije uspostavljen u cijelome gradu. Neadekvatno se komunicira s građanima, rade se male akcije po tržnicama i tiskaju letci, umjesto da se ide prema predstavnicima stanara te otvoreno i direktno rješavaju problemi na terenu. Tek će se vidjeti kaos koji će nastati kada sve kante i vrećice budu podijeljene. Stanari u zagradama nemaju kamo s kantama, smetlarnici su često premali, na kantama nema brava pa se neće moći utvrditi tko što i gdje baca, a tražit će se od stanara da kontejnere od 1100 l sami izvlače na cesti na dan odvoza.

5. Neisplativo – ako usporedimo broj zaposlenika u sektoru gospodarenje otpadom u Zagrebu s Ljubljanom i Bečom, dolazimo do poražavajućih podataka o ekonomskoj neodrživosti i efikasnosti zagrebačkog sustava. U Zagrebu jedan djelatnik zaposlen u sektoru pokriva oko 400, u Beču oko 600, a Ljubljani oko 750 stanovnika. Također plaćamo i najskuplju oporabu otpada u odnosu na druge gradove koji su u sličnoj fazi razvoja sustava. Osim za staklo, Čistoća nema ugovor s oporabiteljima, koji imaju ugovor s Fondom za zaštitu okoliša koji isplaćuju naknade po toni prikupljenog razvrstanog otpada. Tako u Zagrebu jedino imamo konstantno povećanje cijene oporabe kod privatnih oporabitelja.

Petek navodi kako se u svijetu plastika i guma koristi za novi asfalt, reciklira se tekstil u modnoj industriji, drveni se otpad prerađuje u reciklirani namještaj, palete. U Zagrebu, uspoređuje, gradonačelnik u prosjeku svake godine mijenja direktora Čistoće, čime samo neuspješno prikriva glavne probleme.

“Je li sve navedeno neodgovorno upravljanje, kriminal ili je u pitanju utjecaj mafije, neka kažu stručnjaci, a možda ćemo ponešto saznati i u presudama, kada do njih dođe, u aferi Agram.

Zbog izuzetne sporost i/ili nebrige oko uvođenja sustava više Vlada unazad, nezaustavljivo idemo prema trenutku kada ćemo početi plaćati penale Europskoj komisiji. Naime, u nekoliko kategorija vjerojatno više nećemo stići ispuniti preuzete obveze i ciljeve: Možda ćemo doseći 50% odvojeno prikupljenog otpada, najvjerojatnije nećemo potreban udio biootpada na odlagalištu, da zasigurno nećemo reciklirati odvojeni otpad, kao niti prestati neobrađeni otpad zbrinjavati na odlagalište. Kada je prošle godine Europska komisija svrstala Republiku Hrvatsku u grupu zemalja s rizikom neispunjenja zadanih ciljeva do 2020. Svjetska banka je utvrdila da bi iznos penala za RH mogao biti oko 300.000 kn dnevno.

Hoće li cijene građanima rasti i zbog penala, tak ćemo vidjeti jer Vlada može odlučiti hoće li teret neuspjeha prebaciti na JLS, a one mogu prebaciti direktno na građane. Nesposobnost političara i upravitelja sustavom plaćat će građani, direktno ili indirektno”, zaključio je Petek.

Komentiraj