Marko Lukunic/PIXSELL

Percepcija neovisnosti pravosuđa najlošija u EU

Hrvatska po percepciji neovisnosti pravosuđa stoji jako loše, čak 76 posto građana daje s tim u vezi ocjenu loše, iako ima poboljšanja u pogledu trajanja postupaka i smanjenja broja zaostalih sudskih predmeta, pokazuje pregled stanja u pravosuđu u članicama EU-a, koje je u petak objavila Europska komisija.
Europska komisija je u petak objavila svoj pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. u kojem se prikazuju i uspoređuju pokazatelji neovisnosti, kvalitete i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica.
Hrvatska zadnja po percepciji neovisnosti sudstva
U okviru toga pregleda objavljeni su rezultati Eurobarometra o percepciji neovisnosti pravosuđa. Hrvatska je tu na zadnjem mjestu, 42 posto anketiranih smatra da je stanje što se neovisnosti sudova i sudaca tiče prilično loše, a 34 posto da je loše. Ukupno 76 posto ih smatra da je stanje loše i prilično loše. Ocjenu vrlo dobro dalo je samo 4 posto, a prilično dobro 14 posto.
Kao glavni razlog za nepovjerenje u neovisnost pravosuđa navedeno je miješanje ili pritisak vlade ili političara (68 posto), na drugom je mjestu miješanje ili pritisak koji dolaze iz ekonomskih ili drugih specifičnih interesa (62 posto), a 49 posto ankteriranih ih smatra da je za to odgovorna činjenica što status i pozicija sudaca ne jamči dovoljno njihovu neovisnost.
Nakon Hrvatske slijedi Slovačka, gdje 24 posto anketiranih daje ocjenu vrlo loše, a 36 posto ocjenu loše. Iza Slovačke nalazi se Bugarska, zatim Španjolska, Italija, Poljska, Slovenija, Rumunjska.
Najviše povjerenja u svoje sudove imaju Danci, 47 posto ih daje ocjenu prilično dobar, a 40 posto ocjenu dobar, dok ocjenu vrlo loše dalo samo jedan posto, a prilično loše 5 posto. Iza Danske su Finska, Austrija, Švedska, Irska, Njemačka, Nizozemska.
Prvi po broju sudaca na broj stanovnika
Broj zaostalih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta u Hrvatskoj smanjen je za 30 posto od 2010. godine. Prema podacima Komisije, broj zaostalih predmeta 2010. bio je 10,2 na 100 stanovnika, a 2017. 7,2 na 100 stanovnika.
Za rješavanje predmeta u prvostupanjskom postupku u građanskim, trgovačkim, upravnim i drugim predmetima Hrvatskoj je 2017. godine prosječno trebalo 114 dana, a 2010. 133 dana. Tu najgore stoji Cipar, gdje je 2017. za rješavanje trebalo čak 1118 dana, zatim Italija s 399 dana, Malta s 331 danom. Ti postupci najkraće traju u Danskoj (22 dana), Španjolskoj (24 dana), Litvi (44 dana).
“Metodološki gledano, kada govorim o poboljšanju učinkovitosti, onda govorim o kvantitativnim parametrima poput duljine postupaka, postotku predmeta na čekanju i slično i tu vidim neka poboljšanja u Hrvatskoj. S druge strane, imamo vrlo slabe brojke kada je riječ o percepciji neovisnosti pravosuđa i iznenađujuće je da nema snažne korelacije između poboljšanja pravosuđa u ovim kvantitativnim čimbenicima i percepcije o kvaliteti i neovisnosti pravosuđa, što su dvije potpuno različite kategorije”, izjavila je povjerenica za pravosuđe Vera Jourova.
Hrvatska je na pravom mjestu po broju sudaca. Na 100 tisuća stanovnika Hrvatska je 2017. godine imala 43,2 suca, a 2010. 42,8 sudaca. Slijedi Slovenija s 41,5 sudaca i Luksemburg s 32, 8 sudaca. Najmanje je sudaca u odnosu na broj stanovnika u Irskoj 3,33 zatim u Danskoj 6,52, Malti 9,03.
Općenita ocjena pregleda stanja u pravosuđu ukazuje na neke pozitivne trendove u učinkovitosti pravosudnih sustava. U razdoblju između 2010. i 2017. vidljiv je napredak u većini država članica koje se, kako je utvrđeno u europskom semestru, suočavaju s određenim poteškoćama. Od 2010. u gotovo svim tim državama članicama trajanje prvostupanjskog postupka skratilo se ili je barem ostalo nepromijenjeno. Usto, prvostupanjski postupci u predmetima pokrenutima zbog pranja novca u prosjeku traju do godinu dana, iako u nekim državama članicama i dalje mogu trajati dvije ili više godina.
S druge strane, percepcija neovisnosti pravosuđa sve je lošija. Prema objavljenom istraživanju Eurobarometra percepcija neovisnosti pravosuđa u dvije trećine država članica bolja je u odnosu na 2016. Međutim, u odnosu na prošlu godinu, percepcija neovisnosti pravosuđa u javnosti pogoršala se u oko 60 posto država članica. Moguće političko uplitanje i vršenje političkog pritiska glavni su razlozi zbog kojih građani smatraju da suci i sudovi nisu neovisni.
“Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. izlazi u vrijeme velikih pritisaka na vladavinu prava u nekim dijelovima Europe. Drago mi je što je došlo do poboljšanja u pravosuđu u mnogim zemljama. No, nažalost, u drugima vidimo negativne trendove. I dalje previše građana EU-a svoje pravosudne sustave ne smatra neovisnima i predugo čekaju na izvršavanje pravde”, izjavila je povjerenica Jourova, predstavljajući dokument Komisije.

Komentiraj