Francuski predsjednik Emmanuel Macron branio je u petak svoju odluku da nazoči misi koju će papa Franjo služiti 23. rujna u Marseilleu, kazavši da će ići kao “predsjednik” laičke zemlje, a ne kao “katolik”.

Macronova nazočnost na misi izazvala je veliku polemiku u Francuskoj. Radikalna ljevica optužila ga je da je pogazio načelo vjerske neutralnosti države.

“Mislim da trebam ići. Neću ići kao katolik, ići ću kao predsjednik Republike koja je laička”, rekao je Macron tijekom boravka u Semur-en-Auxoisu.

Macron je istaknuo da Papa ima rang šefa države i stoga njegova nazočnost nikako neće dovesti u pitanje neutralnost francuske države.

“Država je neutralna”, rekao je.

Radikalno lijeva stranka Nepokorena Francuska kritizirala je njegovu odluku. Zastupnik stranke Bastien Lachaud ocijenio je da se Macron “ruga laičnosti (francuske države) i da gazi njezina načela, razdvajanje Crkvi i države, neutralnost države u odnosu prema religijama” u vrijeme kada je njegova vlada u ime istih tih načela zabranila nošenje muslimanskih ogrtača u školama.

Glavni tajnik Komunističke partije Fabien Roussel ocijenio je da predsjedniku u laičkoj Republici “nije mjesto na misi”.

To će biti prvi put da će jedan francuski predsjednik nazočiti Papinoj misi od 1980. godine kada je na misi Ivana Pavla II. u katedrali Notre Dame u Parizu bio predsjednik Valéry Giscard d’Estaing.

U lipnju 2017. Macron je nazočio iftaru (večeri tijekom razamana) Francuskog vijeća za muslimansku vjeru, tijela koje predstavlja drugu najveću vjersku zajednicu u Francuskoj.