Oko 500.000 stanovnika izašlo je u ponedjeljak na ulice Barcelone slaveći nacionalni dan Katalonije i tražeći nezavisnost te sjeveroistočne pokrajine od Španjolske.

“Glasat ćemo” i “nezavisnost” odjekivalo je središtem grada dok su tisuće koračale noseći katalonske zastave s obilježjem samostalnosti. Na velikom transparentu pisalo je “referendum je demokracija”.

Proslava je kulminirala u 17.14 sati u sjećanje na 1714. godinu kada je pala Barcelona u međunarodnom Ratu za španjolsku baštinu do kojeg je došlo nakon smrti posljednjeg španjolskog kralja iz obitelji Habsburg. U pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika svakog 11. rujna obilježava se taj dan, no ove godine on ima dodatno značenje jer je katalonska vlada pozvala građane da za 20 dana izađu na referendum o neovisnosti.

Španjolski Ustavni sud proglasio je referendum nezakonitim a španjolska vlada desnog centra u Madridu poručila kako će javni službenici koji budu sudjelovali u pokušaju organizacije biti pravno procesuirani.

Nacionalna skupština Katalonije, tijelo koje je organiziralo proslavu, priopćilo je kako je u Barcelonu stiglo 1800 autobusa punih zagovornika nezavisnosti kako bi iskazali “mirni” i “demokratski” karakter okupljanja.

Gradonačelnica Barcelone, Ada Colau, rekla je da će učiniti sve što može kako bi stanovnici mogli glasati premda je Ustavni sud zabranio izjašanjavanje najavljeno za 1. listopada.

Ona nije kazala kako namjerava omogućiti glasanje, ali je istaknula da neće dovesti u opasnost gradsku vlast niti javne dužnosnike koji rade ondje.

“Napravit ćemo sve što je moguće kako bi se (referendum) 1. listopada mogao realizirati maksimalno normalno i demokratski te kako bi se jamčilo pravo na demokratsko sudjelovanje svih građana”, izjavila je gradonačelnica. “Stoga smo potpuno na raspolaganju”, dodala je.

Mnoge od 947 katalonskih gradskih uprava rekle su kako će dati potrebnu infrastrukturu za održavanje referenduma dok je Colau zatražila od katalonske vlade jamstvo da se njeni javni službenici neće suočiti s pravnim postupcima ili gubitkom posla.

Njena odluka je bila među najiščekivanijima jer se u glavnom gradu Katalonije nalazi otprilike petina potencijalnih glasačkih mjesta pa je o stavljanju na raspolaganje prostora za glasovanje u Barceloni ključno za održavanje referenduma.

Među upravama koje se protive referendumu su mjesta oko Barcelone u kojima uglavnom vlada Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE). Lijevi centar PSOE i vladajuća Narodna stranka desnog centra mijenjaju se na vlasti u Španjolskoj posljednja četiri desetljeća.

Tijekom okupljanja Narodne stranke za vikend u gradu Zaragozi, u pokrajini Aragón koja graniči s Katalonijom, španjolski premijer Mariano Rajoy je rekao kako se referendum u Kataloniji neće održati. Španjolski ministar pravosuđa Rafael Catalá je upozorio na posljedice sudjelovanja u organiziranju referenduma.

“Onaj tko donese odluku o prepuštanju prostora kako bi se održalo izjašnjavanje zna da radi kazneno djelo pa će i preuzeti odgovornost za njega”, rekao je Catalá novinarima u glavnom gradu pokrajine Aragón. Katalonski predsjednik Carles Puigdemont rekao u Barceloni pred novinarima da se ne boji uhićenja “jer do njega neće doći” nakon što je još jednom pozvao stanovnike da izađu na birališta 1. listopada.

Španjolski Ustavni sud je naveo kako je referendum protivan Ustavu Španjolske koji je na snazi od 1978. godine kada je zemlja uvela demokraciju. Ustav jamči cjelovitost Španjolske te ovakve referendume dopušta samo na razini čitave zemlje.

Tri od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu – Narodna stranka, PSOE i stranka centra Građani – protive se promjeni Ustava koja bi omogućila referendum u Kataloniji.

Komentiraj

FOTO:EPA/Toni Albir
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.