U sklopu Noći muzeja, 27. siječnja, u Vršilnici Novih dvora u Zaprešiću otvara se izložba „Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac”, koja će se moći razgledati do 10. veljače

Kako održati slobodu uma i stvaralaštva u društvu koje tu slobodu limitira? Kako parirati muškim kolegama i oduprijeti se utezima povijesti? Koje su ženske mogućnosti i prava u privatnom i javnom životu? – To su samo neka od pitanja na koja se intenzivno pokušavalo odgovoriti tijekom 20. stoljeća. Ženama su se otvorile nove prilike da djeluju, budu prepoznate i što im je možda bio (i ostao) najveći izazov – da ih se shvati ozbiljno. Umjetnost je poslužila kao alat promjene, kao pokretač svijesti, kako bi se generirala nova značenja, kritizirala ona stara i prenosili koncepti koji nadilaze ono vidljivo. Umjetnice su tako bile prisutne od samih početaka avangarde 20. stoljeća – prve ruske avangarde, futurizma, dadaizma, geometrijske umjetnosti, kasnije pokreta Fluxus, regionalne Nove umjetničke prakse i drugih pravaca umjetničkog stvaranja: programirane umjetnosti, konceptualne umjetnosti, performansa, fotografije, videoumjetnosti… Sudjelovale su u modernističkim umjetničkim pokretima, a neke su u njima imale i pionirsku ulogu.

O njihovoj aktivnosti i bogatstvu umjetničkog izričaja svjedoče radovi koji će biti prikazani na izložbi Sloboda mog uma – avangardne umjetnice koju organizira Grad Zaprešić, u suradnji sa Zakladom Marinko Sudac. Kustosica izložbe je Dorotea Fotivec Očić, dok postav izložbe potpisuju Davor Mateković i studio Proarh, a vizualni identitet Bruketa&Žinić&Grey. Osnovu izložbe čine umjetnička djela avangardne umjetnosti iz Kolekcije Marinko Sudac, a bit će predstavljene raznolike kreativne prakse umjetnica 20. stoljeća iz regije i šire, s ciljem afirmacije ženskog umjetničkog stvaralaštva.

Tako će se na izložbi moći vidjeti radovi Ivane Tomljenović-Meller, hrvatske umjetnice, dizajnerice, fotografkinje i jedne od rijetkih regionalnih polaznica znamenite škole Bauhaus u Dessauu. Prikupljeni radovi nastali tijekom njezina školovanja predstavljaju nove, za to doba revolucionarne prakse u vizualnom oblikovanju. Zatim su tu i radovi talijanske umjetnice Lucie di Luciano, jedne od istaknutih predstavnica pokreta arte programmata u Italiji. Njezini radovi odlikuju se geometrijom i pravilnim, strogim oblicima, a bili su recentno predstavljeni u sklopu prošlogodišnjeg, 59. venecijanskog bijenala, The Milk of Dreams, kustosice Cecilije Alemani.

Tijekom 1970-ih svojom inovativnom umjetničkom praksom i društvenim djelovanjem na teritoriju Jugoslavije istaknula se i Bogdanka Poznanović. Bila je jedna od prvih umjetnica koje su se bavile akcijama u javnom prostoru s ciljem istraživanja društvenih normi i položaja umjetnosti u svakodnevnom životu. Sa suprugom Dejanom Poznanovićem sudjelovala je u osnivanju novosadske Tribine mladih, jednog od najvažnijih prostora za razvitak nove generacije avangarde u regiji – npr. subotičke umjetničke grupe Bosch+Bosch. Unutar te grupe stvarala je Katalin Ladik, prva umjetnica u bližoj regiji koja je koristila svoje tijelo kao autonomni medij u performansima. Radovi obiju umjetnica bit će predstavljeni na izložbi. U istom razdoblju djeluje i jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica performansa Marina Abramović, koja je na izložbi predstavljena svojom zvučnom instalacijom.

Kada govorimo o videoumjetnosti, bitno je naglasiti i rad umjetnice Nuše Dragan. Kao umjetnica, pedagoginja i savjetnica odigrala je važnu ulogu u uvođenju videoumjetnosti i novih tehnologija na prostore Jugoslavije. Od 1967. do 1988. u paru s umjetnikom Srečom Draganom izvodila je brojne umjetničke akcije, a njihov video Belo mleko belih prsi (1969.) smatra se prvim videoradom u Jugoslaviji. Na izložbi će biti prikazani njihovi eksperimentalni filmovi RG Vietnam (1969.) i Ču (1969.)

Sedamdesete godine bile su značajno razdoblje i za afirmaciju umjetnica feminističke struje, koje će također dobiti prostor na izložbi. Ističu se hrvatska umjetnica Sanja Iveković i Poljakinja Ewa Partum, a žensko iskustvo prikazivale su i umjetnice Teresa Tyszkiewicz i Milica Kecman / Lipa Mill.  U tom kontekstu djeluje i Natalia LL, konceptualna umjetnica i fotografkinja povezana s poljskom avangardnom scenom 1960-ih. Bit će izložene njezine fotografije iz serije radova Consumer art i Post-consumer Art (1972. – 1975.) na kojima Natalijine prijateljice i poznanice (sugestivno) konzumiraju banane, kobasice, žèlē i slične namirnice. Ti su radovi izravan komentar na promjenu društvene stvarnosti i konzumerizam, s ciljem izvrtanja „muškog pogleda” i naglašavanja slobode i inicijative žene.

Pitanjima ženskih i muških uloga u društvu, ženskog identiteta i ljudske prirode bavile su se i umjetnice šireg regionalnog konteksta, kao što su Běla Kolářová, Galina Bitt, Ruth Wolf-Rehfeldt, Dóra Maurer, Jana Shejbalová-Želibská… Od umjetnica izvan granica središnje i jugoistočne Europe na izložbi će biti predstavljena Eulàlia Grau, jedna od pionirki feminističke umjetnosti u Španjolskoj, kao i japanske umjetnice Takako Saito i Mieko Shiomi, značajne predstavnice međunarodnog pokreta Fluxus.

Nasljeđe avangarde 20. stoljeća vidljivo je danas i u umjetnosti koja se referira na propitivanje kategorija roda i spola i nebinarne rodne identitete. U tom kontekstu bitan je rad MC Coble (rođena Mary Coble). U sklopu izložbe moći će se vidjeti fotografije njezina performansa Krvopis (2008.) koje ukazuju na, i dalje prisutnu, diskriminaciju u društvu. Aktivizam i „žensko pitanje“ još su aktualni iako na tom području postoji stanoviti napredak u odnosu na prethodna razdoblja. Pitanja položaja žena u društvu ostala su relevantna, a pri traženju odgovora umjetnička praksa se ne ograničava na jednu temu, tehniku ili područje djelovanja. Unutar te misije nastala je i izložba Sloboda mog uma. Avangardne umjetnice iz Kolekcije Marinko Sudac – kako bi se ukazalo na heterogenost rada avangardnih umjetnica i usmjerilo prema njihovoj daljnjoj valorizaciji, a sve to fokusirajući se na slobodu stvaralaštva.

Izložba ostaje otvorena do 10. veljače 2023., a može se razgledati i uz besplatno stručno vodstvo. Radno vrijeme, raspored vodstva i detaljne informacije možete pronaći OVDJE.