U Dramskom kazalištu Gavella u petak je svečano obilježena 90. obljetnica hrvatskog PEN-a, najstarije udruge književnika koja se zalaže za slobodu pisane riječi te brani prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom.

Sloboda izražavanja, mir i prijateljstvo, tri su osnovna načela djelovanja međunarodnog P.E.N.-a, najstarije i vodeće svjetske organizacije književnika čiji je Hrvatski PEN član od 1927. godine, istaknuo je predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić na svečanosti na kojoj su se okupili predstavnici hrvatske i međunarodne udruge pisaca.

PEN. senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi, istaknuto je na svečanosti.

Hrvatski PEN osnovan je 7. siječnja 1927. godine u Gradskom podrumu u Zagrebu na sastanku koji je “prvi put okupio inače nepomirljive literarne protivnike”.

Prvi izabrani predsjednik bio mu je Milivoj Dežman, zatim Vladimir Trščec Baranjski, pa Dragutin Domjanić. Neki od istaknutijih članova u počecima Hrvatskog PEN-a bili su Ivana Brlić Mažuranić, Vladimir Nazor, Ksaver Šandor Gjalski i Ivan Mažuranić, no nikada mu nisu pristupili najznačajniji  hrvatski pisci između dva rata – Miroslav Krleža i Tin Ujević.

Na svečanosti obilježavanja 90. obljetnice Hrvatskog PEN-a posebno je istaknut značaj 11. Međunarodnog kongresa PEN-a u Dubrovniku, za koji je rečeno da  je ostao zabilježen u povijesti Međunarodnog PEN-a kao snažna osuda nadirućeg nacizma i apel protiv rasnih i vjerskih progona, zatvaranja pisaca i spaljivanja knjiga.

Hrvatski PEN je ukinut 1941., a djelatnost mu je obnovljena 1962., kada mu je predsjednik postao Miroslav Feldman, pa Marijan Matković, Antun Šoljan, Saša Vareš, Josip Tabak i Predrag Matvejević.

Upravo je Matvejević 80-ih godina 20. stoljeća pokrenuo značajnu djelatnost zastupanja utamničenih ili progonjenih književnika i intelektualaca od strane režima zbog delikta mišljenja, među kojima se ističe u dva navrata zatvarani hrvatski pjesnik i esejist Vlado Gotovac.

Po uzoru na Matvejevića, koji je uspjevao privući pozornost međunarodne javnosti i na razne načine pomoći zatvorenim piscima i njihovim obiteljima, sadašnji predsjednik PEN-a Tomica Bajsić istaknuo je da bi Zagreb danas mogao postati jednim od gradova u svijetu koji pružaju utočište progonjenim piscima.

“Apeliram na gradske vlasti i Ministarstvo kulture da podupre ovu inicijativu brige za izbjegle i progonjene pisce”, rekao je Bajsić.

PEN je, prisjetio se  Bajsić, u proteklih 90 godina prerastao od  udruge pjesnika, romanopisaca i esejista na organizaciju koja danas obuhvaća i dramske pisce, scenariste, povjesničare, kritičare, prevoditelje i izdavače.

U ime Hrvatskog PEN-a okupljenima su se obratili Tonko Maroević i Sibila Petlevski, koja je istaknula je da je “PEN prostor aktivizma, na kojemu se dokazuje individualna hrabrost za druge”

“PEN treba reagirati na oblake koji su se nadvili na civilno društvo u ‘jeftinom medijskom društvu’ u kojemu se ne može probiti riječ intelektualaca”, istaknula je Petlevski koja je Hrvatskim PEN-om predsjedala 2000-ih.

U ime Međunarodnog centra PEN-a, okupljenima su se obratili estonska književnica Kätlin Kaldmaa, finski pisac Jarkko Tontti te Hori Takeaki, potpredsjednik Međunarodnog PEN-a, koji su upozorili na represiju koju nad piscima provode režimi u Bangladešu, Palestini i afričkim državama.

Obilježavanje obljetnice Hrvatskog PEN-a nastavlja se u danas poslijepodne u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića gdje će se u 18 sati okupiti predstavnici međunarodnog i hrvatskog PEN-a koji će govoriti o djelovanju ovog najstarijeg međunarodnog društva za zaštitu ljudskih prava i najstarije svjetske udruge književnika.  O “PEN-u jučer i danas” bit će riječi i sutra na okruglom stolu koji u 10 sati počinje u Hrvatskom centru PEN-a u Basaričekovoj ulici u Zagrebu.

Komentiraj