Novo Eurokazovo čitanje “Gospode Glembajevih” u režiji Branka Brezovca

Autor:

Zagreb, 21.10.2019. - Kanonski dramski tekst najvećeg hrvatskog pisca 20. stoljeća Miroslava Krleže, psihološka drama "Gospoda Glembajevi", u novom kazališnom čitanju Branka Brezovca i produkciji Eurokaza, imat će svoju jesensku premijeru u petak 25. listopada u zagrebačkom Kulturno-informativnom centru (KIC). 
foto HINA/ Eurokaz press/ ml

HINA/ Eurokaz press

Kanonski dramski tekst najvećeg hrvatskog pisca 20. stoljeća Miroslava Krleže, psihološka drama “Gospoda Glembajevi”, u novom kazališnom čitanju Branka Brezovca i produkciji Eurokaza, imat će svoju jesensku premijeru u petak 25. listopada u zagrebačkom Kulturno-informativnom centru (KIC).

Kako se ističe u najavi, riječ je o aktualizaciji slavne drame koja u ekstravagantnoj režiji Branka Brezovca, uz historizaciju s elementima fantastike, postaje kritika trenutne tajkunske nakaradnosti, u gorkom, iako ne posve pesimističnom pristupu koji odbacuje svaki pomak i prebačaj u retoričnost.

“Izvorno, ‘Glembajevi’ govore o propasti jedne velike kapitalističke obitelji, o načinu kako je veličina te obitelji nastala, kako se u lukavosti održavala, i kako se perverzno rastočila”, stoji u najavi. U doba današnje tajkunizacije, koja vlada svim tranzicijskim prostorima od Baltika do Soluna, tema te drame čini se ključna za hrabri ulaz u vibriranje teatarske suvremenosti i neporecive aktualnosti.

“Nemoral je uvjet i poluga glembajevskog bogatstva, ali prepredenost bezosjećajnosti uči se odavno u službenim školama i ustanovama. ‘Glembajevi’ su neka vrsta rentgena te bezosjećajnosti, koja i iznimke svojih pravila ne uspijeva presaditi u vrt razuma, već ih priklapa uz tvrde korijene dalekih nejasnoća i mutnih početaka”, dodaje se u najavi.

“U tom je smislu lik Leonea, sina starog Glembaya nepodnošljivo dvostruko razapeta figura između krivnje Edipa i pravde Robina Hooda, a stari je Glembay transfiguracija sveprisutnih novovjekovnih tajkuna. Što će reći, Glembajevi jesu, ako se tako hoće, kritika trenutne tajkunske nakaradnosti, ali se kritičar te nakaradnosti ama baš nikako ne da pronaći unutar korpusa te drame”, napominje se.

Predstava je publici prvi puta predstavljena u srpnju, kada je na zagrebačkom Gvozdu otvorila 8. Festival Miroslav Krleža.

Ulogu karizmatičnog dekadenta Leonea Glembaya tumači Mislav Čavajda, kao bezosjećajan aristokrat Ignjat Glembay nastupa hrvatski glumac s danskom adresom i svjetskom karijerom Zlatko Burić Kićo, a tajnovitu damu divlje prirode, barunicu Castelli, ne utjelovljuje glumica već mladi i talentirani glumac Domagoj Janković. U ostalim ulogama pojavljuju se Suzana Brezovec kao sestra Angelika, Robert Španić kao klerik dr. Silberbrandt, Pavle Vrkljan igra sina adolescenta Olivera, a proletere Mario Strecha i Ivan Sirotić Grof.

Glazbu je skladao Stanko Juzbašić, višeznačna scenografija povjerena je Ivani Knez, za kostime je zaslužna Suzana Brezovec, dok svjetlosna rješenja potpisuje Tomislav Maglečić.

“Nema spasa u naciji, nema nam morala, nema religioznosti, iskupljenja, savjesti. Ima mutno u nama i s tim mutežom priznanja zasnujmo jedan održiviji svijet nepodnošljive osjećajnosti i prisiljene čovječnosti”, poručuju iz Eurokaza.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.