Izvanredni rezultati turističke sezone, koja je debelo nadmašila onu iz 2019. po zaradi – iznosi fiskaliziranih računa su, pokazuju prvi podaci, oko 35 posto veći nego rekordne 2019. – mogla bi najesen i zimu biti razlog novog vala poskupljenja, osobito nekretnina, zemljišta i luksuzne robe.

U strahu od galopirajuće inflacije, novac zarađen u sezoni neće se trošiti dugoročno, kako je to dosad bilo uobičajeno, nego ‘na brzinu’, kako vrijednost novca ne bi padala, objašnjavaju sugovornici za Jutarnji list.

Ističu da je najsigurniji i našem podneblju najprihvatljiviji način – ulaganje u nekretnine. Takav model ponašanja dodatno će potaknuti i skoro uvođenje eura te će oni s neprijavljenim gostima ili gotovinom koju ne mogu lako opravdati, također novac mijenjati za nekretnine. A takva će potražnja, smatraju, dovesti do novog rasta cijena nekretnina, koji je već ove godine oborio rekorde.

“Inflacija će se nastaviti povećavati zbog očekivanog globalnog rasta cijena energije, ali i drugih faktora, kao što su negativne kamatne stope”, procjenjuje ekonomist Željko Garača, koji smatra da nije realno da se do kraja godine inflacija spusti sa sadašnjih 12,3 posto na projiciranih dva posto. Predviđa da će novac koji su vlasnici turističkih obrta, tvrtki i poduzeća prijašnjih godina pretežno držali na računima i planirali dugoročna ulaganja, kao i novac zarađen u ovogodišnjoj turističkoj sezoni, sada početi ubrzano trošiti zbog straha da ne bude pojeden.

Hrvatska se, u odnosu na Europu, nalazi u specifičnoj situaciji – ulazi u eurozonu i Schengen – pa će i ekonomske aktivnosti i planovi u velikoj mjeri time biti obilježene. Građani Hrvatske oduvijek su u malom postotku bili zainteresirani za kupnju dionica i obveznica kao metodi štednje, uz tradicionalno nepovjerenje, mnogi imaju i loša iskustva, pa im se nekretnine pokazuju kao jedina varijanta spašavanja novca.

Garača smatra da građani imaju dvije opcije da očuvaju vrijednost svoga novca – da investiraju u neki drugi oblik trajne imovine ili da ga potroše. Financijska situacija globalno je takva da smanjuje investicije u financijske instrumente, pa se izbor svodi na kupnju nekretnina. Stoga se, dodaje, može očekivati rast cijena nekretnina. “Ali ne na cjelokupnom tržištu nego na specifičnim, kvalitetnim lokacijama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku. Ne i u Slavoniji, u kojoj se događaju suprotni procesi, jer se ljudi iz nje iseljavaju”, rekao je.

Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala, vodeće konzultantske kompanije za investicije i nekretnine, očekuje daljnji pritisak na rast cijena na tržištu nekretnina sigurno do kraja godine, te prvih šest mjeseci sljedeće. Na to će utjecati i ovogodišnje zarade od turizma, kao i obveza banaka da provjere porijeklo imovine za veće iznose kuna koji će se mijenjati u eure. Prema nedavnim podacima, na obali su stranci najveći i najčešći kupci.

Objašnjava da stranci kupuju sasvim drugačiji tip nekretnina – uglavnom kuće za odmor, dok Hrvati, u pravilu, oplemenjuju svoj novac u nekretnine u sveučilišnim gradovima, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku i Rijeci, one koje im primarno ne trebaju za stanovanje nego kao druga nekretnina, za djecu, njihov studij, piše Jutarnji.

Financijski analitičar Neven Vidaković, tvrdi, pak, suprotno: inflacija traje već dvije godine, i boom porasta cijena nekretnina već se dogodio.Ističe da se može očekivati da će potražnja i cijena stanova padati te kako je njihov rast zaustavljen. “Priča s rastom cijena stanova je već završila, samo ćemo mi toga postati svjesni tek za šest mjeseci”, tvrdi.