Photo: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Cjelovit prijevod knjige Ive Pilara “Južnoslavensko pitanje i svjetski rat”, koju je s njemačkoga na hrvatski jezik preveo Kristijan Gradečak, objavila je zagrebačka Udruga “Hrvatsko zajedništvo”.

Glavni urednik knjige Nediljko Matić u pogovoru ističe kako je cilj nakladničkoga projekta tiskanjem Pilareve knjige “Južnoslavensko pitanje i svjetski rat” na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku upoznati svjetsku javnost sa studijom koja temeljito govori o Bosni i Hercegovini te s položajem hrvatskog naroda u BiH.
Knjigu, izvorno objavljenu 1918. na njemačkom, na hrvatski jezik preveo je Fedor Pucak, a objavila 1943. Matica hrvatska u Zagrebu. Zbog kritika njemačke i austro-ugarske politike nisu u ratu postojali optimalni uvjeti za kvalitetniji prijevod, rekao je Matić.
Knjiga je, istaknuo je, bila tiskana i na njemačkom jeziku 1944. u Zagrebu, a hrvatski prijevod iz 1943. objavljen je 1990. u Varaždinu.
Pucakov prijevod je 2017. objavljen u izdanju Ogranka Matice hrvatske iz Vinkovaca, podsjetio je Matić.
Prevoditelj Gradečak smatra kako Pilarovo djelo, kao filozofijsko-povijesno razmatranje, daje dijagnostičku sliku razvoja događaja na sjeverozapadnom području Balkanskoga poluotoka, odnosno jugoistoka Srednje Europe, koji je višestoljetnim hodom doveo do izbijanja Velikoga rata.
“Pilar hrvatski narod smatra autentičnim srednjoeuropskim narodom, izloženom zapadnoeuropskim kao i istočnoeuropskim uthecajima”, piše Gradečak i doadje kako se područje Srednje Europe prostire između Baltičkoga i Jadranskog mora.
Ocjenjuje kako je splet naroda koji ga nastanjuju karakteriziran razlikama i vezama koje se ne podudaraju s njihovim geografskim ili političkim razgraničenjima. “Odnosi među njima grade se i razaraju u području izvan uobičajenog identiteskog okvira”, ističe Gradečak.
Ono “srednje”, tvrdi, nije pasivna tvorevina nastala slučajnim sudaranjem istočnih i zapadnih utjecaja, nego je to individualan i krajnje težak položaj koji naposljetku moralno razlučuje vrijednosti kakve mu prilaze s Istoka i Zapada.
Po tom prvenstveno duhovnom položaju, napominje Gradečak, prejako ozbiljenje bilo zapadnih bilo istočnih utjecaja u njem se ne može uspostaviti kao ono uistinu srednje, nego samo kao nešto jednostrano. “Kad takvi utjecaji dolaze u položaj sredine, nužno je da nastupaju osvajački, umjesto da se tek nude na prisvajanje”, piše i dodaje kako je upravo stoga povijest hrvatskoga naroda uvijek bila obrambena povijest.
Smatra kako je rezultat jednostranoga izlaganja hrvatskoga naroda istočnim utjecajima tijekom posljednjega rata pokazao svu njegovu pogubnost te dodaje kako je i prekomjerno izlaganje zapadnim utjecajima preko učlanjenja njegove države u zapadnoeuropske i transatlanstke integracije treba promatrati kao prenaglašeno jednostrano usmjerenje.
Knjiga “Južnoslavensko pitanje i svjetski rat” (660 str.) podijeljena je na sedam dijelova: nastanak balkanskih Slavena, Hrvati i njihova državna tvorba, Srbi i njihova tvorba države, Bosna i bosanska tvorba države, katolicizam i pravoslavlje, jezgra južnoslavenskoga pitanja, monarhija i južni Slaveni, hrvatsko-srpske težnje za jedinstvom, rješenje južnoslavenskoga pitanja.
Na kraju knjige su objavljeni literatura i kazalo imena.

U sklopu nakladničkoga projekta knjigu”Južnoslavensko pitanje i svjetski rat” s njemačkoga na engleski jezik preveo je Marijan Tokić.

Komentiraj