Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša primio je u petak, 12. siječnja, predstavnike udruge Vigilare i Zaklade za pravnu kulturu Ordo Iuris, predsjednika Udruge Vicu Batarela i visokog pravnog savjetnika Zaklade Ordo Iuris Hrvatska Joška Badžima, izvijestili su Vigilare i Ured nadbiskupa. U razgovoru su se, kaže se, dotakli “važnih vrijednosnih pitanja u Hrvatskoj” te dosadašnjih aktivnosti i planova. Dan ranije, pak, u četvrtak 11. siječnja, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić susreli su se u Nadbiskupskom ordinarijatu u Đakovu s predsjednikom udruge Hrvatska za Život i osnivačem inicijative „40 dana za život“ Antom Čaljkušićem u povodu desete obljetnice postojanja Udruge i Inicijative, izvijestila je Hrvatska za Život. Predsjednik Udruge Čaljkušić predstavio je plodove centara za život, rad tima za trudnice, važnost bdjenja pred bolnicama i domovima zdravlja.

Toga će, takvih prijema, biti sigurno još, ali dolazak ultrakonzervativnih katolika u urede predsjednika i potpredsjednika Hrvatske biskupske konferencije, Kutleše i Hranića, govori da se spremaju ubaciti u predizbornu kampanju ili kampanje na temu zabrane abortusa, za što se te udruge i ti ljudi zalažu smatrajući, pak, da ih (nad)biskupi moraju podržati što je moguće više. Prema priopćenju nakon posljednje sjednice odgovarajućeg tijela episkopata, to se ipak ne bi moglo predvidjeti.

Prva sjednica Vijeća za život i obitelj HBK-a u novom sazivu, čiji su članovi na jesenskom plenarnom zasjedanju Sabora imenovani na petogodišnji mandat (2023. – 2028.), održana je u ponedjeljak 18. prosinca 2023. u sjedištu HBK-a u Zagrebu. Sjednicu je predvodio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, novoimenovani predsjednik Vijeća. Povela se živa rasprava koja je potvrdila postojanje svijesti o nepovoljnim trendovima poput onih vezanih uz pretjerano korištenje digitalnih medija i društvenih mreža koji otežavaju pastoralni rad, ali i iznjedrila da, usprkos svemu, postoji niz pozitivnih primjera koje treba isticati i na njima temeljiti buduća nastojanja. Članovi Vijeća su proučili rezultate studijskog dana “Zajedno za dobrobit brakova i obitelji”, održanog 28. studenoga 2023., na kojem su se, u cilju unaprjeđenja dalje priprave za bračni život, okupili (nad)biskupijski povjerenici za pastoral mladih, (nad)biskupijski povjerenici za pastoral braka i obitelji, studentski/sveučilišni kapelani te predstavnici angažiranih udruga, pokreta i zajednica. Međutim, središnja točka dnevnog reda odnosila se na mogućnost korištenja dokumenta „Family Global Compact“ kao potke za strategijsko planiranje i djelovanje Vijeća u aktualnom sazivu. Naime, riječ je o novom dokumentu koji su izdali Dikasterij za laike, obitelj i život Svete Stolice i Papinska akademija društvenih znanosti, na temelju rezultata istraživanja provedenog među institutima i centrima koji se bave problemom obitelji, a djeluju pri katoličkim visokoškolskim ustanovama na pet kontinenata. Na tome tragu članovi su zajednički promišljali kako u Hrvatskoj što bolje povezati znanost i struku s konkretnim pastoralnim djelovanjem na korist brakova i obitelji.

O problemu pobačaja u Hrvatskoj nisu izvijestili, što ne znači da o strategiji Crkve po tom pitanju nisu i razgovarali. Stav HBK-a nije se, naravno, promijenio i možemo ga sažeti riječima tadašnjeg dubrovačkog biskupa i predsjednika Vijeća, sada riječkog nadbiskupa, Mate Uzinića, koji je u dokumentu “Savjest u svjetlu zakona ljubavi” 25. siječnja 2019. poručio i ovo: “Pravo na priziv savjesti je civilizacijski i demokratski doseg. Nijekanje toga prava znatno bi ograničilo osobne i građanske slobode pojedinca. Bio bi to civilizacijski korak unatrag. Nitko i ništa ne može i nema pravo nadomjestiti čovjekovu osobnu savjest koja ga upozorava da je zlo uvijek zlo, ma koliko se netko trudio dokazati suprotno. Primjerice, namjerno prekidanje ljudskoga života je uvijek moralno zlo pa tako i kada se radi o abortusu i eutanaziji (usp. KKC 2270 – 2279).”

Nema sumnje da će gospoda Batarelo, Badžim i Čaljkušić, a uz njih i Željka Markić i njena udruga U ime obitelji, pokušati nagovoriti crkvene prvake da se uključe o borbu za zabranu pobačaja. Hoće li uspjeti, ne vjerujem jer su hrvatski (nad)biskupi naučili lekciju i znaju da se ne trebaju petljati u izborne procese. Referendum za zabranu abortusa, koji je vruća želja konzervativaca, teško je pojmljiv u agendi HBK-a, pogotovo nakon fijaska koji su doživjeli talijanski biskupi 1982. godine. Talijani, tada barem 80 posto katolici, podržali su ženino pravo na abortus s 88 posto glasova. Biskupi su doživjeli poraz i u Irskoj, u svibnju 2018. U Hrvatskoj se HDZ neće time baviti i to je sigurna stvar. O tome da ga Zakon o pobačaju ne zanima i da kani nastaviti ignorirati Ustavni sud, svoje je rekao i premijer.

Ustavni suci naložili su Saboru 2017. da u roku dvije godine osuvremeni zakonsko rješenje iz 1978., ali HDZ, koji je cijelo to razdoblje na vlasti, jednostavno se ne želi baviti tom materijom jer u vodstvu stranke smatraju da je pobačaj, zbog konzervativnosti dijela njihovih birača, politički isuviše osjetljiva tema. Ustavni sud u bitnome je potvrdio da je važeći zakon, koji omogućuje pobačaj na zahtjev žene, u skladu s Ustavom, ali je od zakonodavca zatražio njegovo “osuvremenjivanje”, a premijer Andrej Plenković potvrdio je (nakon slučaja Mirele Čavajde) da se niti nema namjeru baviti tim zakonom. Vice, uvaženi Batarelo, piši kući: propalo je.