NAVIKE SLUŠANJA GLAZBE 2018.: Kako je YouTube ubio radio i televiziju

Objavljeno u Nacionalu br. 1069, 20. listopad 2018.

Više od 95 posto građana Hrvatske svakodnevno sluša glazbu, a čak više od 90 posto preko YouTubea, internetske platforme za razmjenu videozapisa. Nacional je istražio koji hrvatski izvođači imaju najviše pregleda na YouTubeu te koje su prednosti i ‘zamke’ u korištenju tog servisa

Svaka nova generacija ima svoju naviku konzumiranja glazbe. Gramofon je obožavateljima glazbe omogućio intimno uživanje u snimljenoj glazbi u samoći doma. MTV je nastankom 1981. godine mlade prikovao uz ekrane. VHS je omogućio da gledatelji sami pohrane omiljene koncerte i videospotove. Radio je u Hrvatskoj u drugoj polovici 80-ih i početkom 90-ih bio najvažniji izvor nove glazbe. Potom je došao internet, a s njim 2005. i YouTube, popularna internetska platforma za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati videozapise. I to bez da ikome išta plate. Kako smo danas već okruženi 24 sata Wi-Fi signalom, tako je i YouTube dostupan svima s pametnim telefonima. Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj koje je početkom godine provela Hrvatska diskografska udruga pokazalo je da više od 95 posto građana Hrvatske svakodnevno sluša glazbu, a čak više od 90 posto preko YouTubea. Radio je kao izvor glazbe ostao format na kojem su odrasli roditelji sadašnje generacije mladih kojima je YouTube glavni izvor informacija o glazbi. Bilo da se slušaju samo pojedine pjesme odnosno gledaju spotovi, bilo da se samo sluša glazba bez obzira na to postoji li spot ili ne, bilo da se slušaju cijeli albumi ili pak kompletan opus nekog izvođača koji je netko stavio na YouTube i tako svima omogućio pristup tom glazbeniku.

Upravo zbog te činjenice razne radijske top liste gube važnost jer se nečija popularnost može precizno izmjeriti brojem klikova na YouTubeu, ali treba uzeti u obzir dvije važne činjenice. Prva je ukupan broj pregleda svih klikova neke pjesme, odnosno kumulativna lista, a druga je da se nečija popularnost može vidjeti i na dnevnoj bazi, također kroz broj klikova. Upravo zbog tih egzaktnih podataka možemo zaključiti da je broj pogleda izuzetno važan parametar popularnosti, iako ne i najvažniji i jedini relevantan. Također je važno znati da korist od tih podataka u utvrđivanju realne popularnosti ovisi o žanru i publici i nije “univerzalno upotrebljiv”. Ali unutar jednog žanra i publike daje relevantne rezultate. Drugim riječima, nečiju popularnost na glazbenoj sceni danas je puno lakše odrediti jer ako netko ima više desetaka milijuna pregleda, za razliku od nekoga tko ima nekoliko tisuća pregleda, onda je jasno tko je popularniji. Bez obzira na emitiranje na radiju. Kod YouTubea teško je koristiti klasične termine kao što su žanr i publika jer je taj medij drukčiji. Glazba se, osim ako ne govorimo o glazbenim nišama i undergroundu, ne sluša žanrovski kao prije, nego stihijski jer je postala svojevrsni dnevni soundtrack. Ne sluša se samo jedan glazbeni žanr, nego gotovo sve što slušaju i mnogi drugi, dok znatiželjni ponekad istražuju i tragaju za novom glazbom. Glazba na YouTubeu postala je i glazbena podloga za konzumiranje drugih online sadržaja.

Prema javno dostupnim podacima i u suradnji sa servisom Peakvibes, Nacional je izradio listu najpopularnijih hrvatskih pjesama. Donosimo vam listu Top 10 najpopularnijih pjesama u prvih šest mjeseci ove godine i aktualnih Top 10 najpopularnijih pjesama na dnevnoj bazi s brojem klikova.

Važnost i popularnost YouTubea, kao sve prisutnijeg servisa za distribuciju glazbe, među prvima je shvatila i prihvatila diskografska kuća Aquarius Records, čiji je YouTube kanal jedan od najposjećenijih u regiji, s preko 450 milijuna pregleda. To pomaže u jačanju popularnosti njihovih izvođača, ali nas je zanimalo kakvu korist od pogleda pjesama njihovih izvođača ima diskografska kuća za koju snima i Nina Badrić koja se trenutno nalazi na prvoj poziciji s pjesmom “Dani i godine”, pregledana preko 24 milijuna puta. Direktor diskografske kuće Aquarius Records Boris Horvat kazao je za Nacional:

‘Ništa nije besplatno pa tako ni YouTube. A vlasnici sadržaja i artisti zadnji su u lancu i dobiju vrlo mali postotak prihoda’, kaže Boris Horvat iz Aquarius Recordsa

“Nina Badrić i Aquarius Records kao nakladnik imaju korist od velikog broja pregleda na YouTubeu, no najveću materijalnu koristi ima YouTube i provajder koji naplaćuje promet krajnjem korisniku. Izvođač/autor i nakladnik su najmanje plaćeni sudionici u lancu. Tu postoji i takozvana posredna korist; popularnost izvođača i posjećenost koncerata, ali ti prihodi ne mogu nadoknaditi ono što su novi mediji ‘oduzeli’. Konkretno, većina spotova Nine Badrić nalazi se na našem službenom YouTube kanalu aquariusrecordshr. Taj YouTube kanal čini odabir pjesama/spotova koji su naša preporuka, a iza kojih stoji nakladnik kao i videomaterijali Massima, Olivera, Gibonnija, Marka Tolje, grupa Detour, Silente, Jinx, Mangroove, Gretta… Svih glazbenika s kojima surađujemo ili smo surađivali. Uređivanje kanala na način kako mi to radimo proteklih desetak godina dovelo nas je do toga da imamo jedan od najposjećenijih kanala u regiji, s gotovo 210 tisuća pratitelja i 450 milijuna pregleda”.

Boris Horvat pojasnio je gubi li diskografska kuća zaradu kroz prodaju albuma i streamingu pjesama putem službenih servisa za streaming prisutnih u Hrvatskoj, ako je njihov izvođač izuzetno popularan na YouTubeu, na kojem ga konzumenti besplatno slušaju ili gledaju.

“Prva stvar koju gledatelji, a pogotovo novinari moraju razumjeti i naglašavati – ništa nije besplatno, pa tako ni YouTube. Morate posjedovati uređaj s kojim ćete pristupiti YouTubeu. Tu je zaradio netko tko ga je proizveo i ostali u tom lancu. Morate imati i pristup internetu. Tu je pak zaradio davatelj usluge i ostali u tom lancu. Tek onda možete konzumirati YouTube ‘besplatno’. A vlasnici sadržaja i artisti su zadnji u lancu koji dobiju vrlo mali postotak od prihoda, i to onoga koji se ostvari marketingom na kanalu. Ipak, mi i dalje smatramo da glazba slušatelju treba biti dostupna putem YouTubea jer ga korisnici u Hrvatskoj preferiraju kao izvor i već neko vrijeme pioniri smo u praksi da cijele albume stavljamo na YouTube. To se pokazalo višestruko korisnim; slušatelji su zadovoljni jer dobivaju cijelo glazbeno djelo na ‘korištenje’, dostupne su im pjesme koje nisu singlovi, a u konačnici nerijetki su oni koji nakon preslušavanja albuma odluče da bi voljeli imati i fizički primjerak albuma. Takvi duži sadržaji interesantni su i oglašivačima, ali izvođači, nakladnici i autori sadržaja s pravom su nezadovoljni načinom raspodjele prihoda. Ipak, vjerujemo da će novim usvojenim direktivama taj omjer biti barem malo ispravljen u korist kreativne industrije”.

HDS ZAMP je 2014. potpisao ugovor s YouTubeom. Što to znači, pitali smo savjetnika za komunikaciju HDS-a Milana Majerovića Stilinovića:

“Ugovor HDS ZAMP-a kao opunomoćenika autora i YouTubea potpisan 2014. omogućio je članovima HDS-a da za njihova djela koja se na YouTube koriste s područja Hrvatske ostvare neke prihode. HDS ZAMP-ovim članovima i nositeljima prava isplaćuje naknadu nakon što njihova glazba generira prihod od reklama prikazanih prije ili unutar nekog videosadržaja. Bez obzira na to je li riječ o spotu ili tzv. lyrics videu ili samo audiozapisu na YouTubeu. To se do 2017. odnosilo samo na Hrvatsku, ali od 1. siječnja 2017. na snazi je ugovor koji hrvatskim autorima omogućava da za korištenje njihovih dijela diljem Europe ostvare naknadu. U konačnici, to znači više prikupljenih sredstava, ali je ukupni iznos za sve članove HDS-a i dalje veoma malen”.

‘HDS ZAMP-ovim članovima isplaćuje naknadu nakon što njihova glazba generira prihod od reklama prije ili unutar videosadržaja na YouTubeu’, kaže Majerović Stilinović

Stilinović je pojasnio da tako prihod mogu ostvariti svi glazbenici koji su članovi HDS-a i koji su registrirali svoje autorsko djelo koje objavljuju putem YouTubea. Međutim, financijsku naknadu koju spominje Stilinović ostvaruje vrlo mali broj glazbenika u Hrvatskoj jer osim što je to komplicirano izvesti i traži posrednika s kojim je potrebno sklopiti ugovor, sve ispod 10 milijuna pregleda je relativno mali prihod. Mnogi glazbenici i diskografi nadaju se da će se predloženom Direktivom o autorskim pravima, nedavno usvojenom u Europskom parlamentu, povećati zarada upravo putem YouTubea i postojećeg sistema monetizacije.

Još jedan od zanimljivih i vrlo relevantnih uvida u popularnost putem YouTubea je i YouTube trending, trenutni uvid u najgledanije sadržaje putem YouTubea raspoređen po državama, bez obzira na to radi li se o glazbi ili nekom drugom sadržaju. Zanimljivo je da se vrlo često poklapa top lista najgledanijih sadržaja u Hrvatskoj sa sadržajem popularnim u Srbiji. Često među prvih deset prevladava hip hop i sve prisutnije trap cajke, turbo folk i youtuberi. Međutim, veliki broj videa na trending listi dođu na nju zato što su objavljeni na YouTube kanalu, Facebook stranici ili Instagram profilu s velikim brojem fanova. Čim je objavljen, video u sljedećih nekoliko sati pogleda nekoliko stotina tisuća ljudi pa je on istog dana smješten u brojne YouTube playliste, a one se preslušavaju na smartphoneima jer je to primarni način konzumacije glazbe mladih generacija. Za mnoge nevjernike koji još uvijek ne smatraju YouTube glavnim izvorom glazbe za nove generacije i tvrde da je to sve pretjerano i napuhano, treba razotkriti i mit o takozvanim farmama klikova koje se koriste kako bi se napuhala popularnost nekog sadržaja. YouTube, odnosno Google vrlo efikasno utvrđuje lažne klikove i u redovnim intervalima kažnjava počinitelje oduzimanjem svih klikova. Te kompanije zarađuju od klikova na oglase i raspolažu najmoćnijim internetskim alatima za otkrivanje zloupotrebi na mreži.

Ponekad se dogodi da netko plati klikove i to ga u jednom kratkom intervalu “dovede” visoko na tzv. trending listu koja je drukčija za svakog korisnika jer se formira u skladu s njegovim ukusima. To povećava vidljivost pjesme/spota i šansu da ga klikne stvarna osoba. Tek ti stvarni pregledi ostaju trajno zabilježeni, i to samo ako je osoba pogledala barem oko 30 sekundi videa. Prvo treba imati pjesmu koju je publika “prepoznala”, a zatim je popularizirati. Neki to rade takvim nelegalnim putevima, tj. kroz farmu klikova, a oni drugi koji razmišljaju dugoročno, ulaganjem novca u građenje stvarne i jake on-line prisutnosti tako da plaćaju profesionalce da se time bave te ulažu u boostanje, odnosno “pumpanje” postova sa spotom svoje pjesme, tj. u sponzorirane linkove. I fan baza na Facebooku i Instagramu izuzetno je važna za popularnost na YouTubeu. Sve je to online marketing i advertising jer je glazba proizvod kao i svaki drugi. Ali imati dobar proizvod nije dovoljno. Loš proizvod možete neko kraće vrijeme dobro prodavati uz pomoć jake reklamne kampanje, ali za pravi uspjeh to ipak nije dovoljno.

Glazba nikada nije bila dostupnija kao što je danas. Nije više potrebno čekati da se u specijaliziranim dućanima pojavi album kako biste ga preslušali. Danas vam je na raspolaganju album s direktnim kontaktom s glazbenikom koji ga je snimio, njegovom biografijom i svim spotovima i pjesmama koje je do tog trenutka snimio. Da ne govorimo o milijunima pjesama putem raznih online platformi i servisa. Pa tako i YouTubea koji je postao najvažniji izvor glazbe za današnju generaciju. I to treba prihvatiti kao činjenicu, kao što smo prihvatili svojevremeno i gramofon, MTV, VHS i radio.

Komentiraj