Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa ovog mjeseca istječe petogodišnji mandat, a dosadašnjoj predsjednici Nataši Novaković, prema svemu sudeći, vladajuća koalicija s HDZ-om na čelu neće ponovo pokloniti povjerenje jer im se očito previše zamjerila svojim beskompromisnim odlukama protiv visokih državnih dužnosnika. Zanimljivo je kako je opozicija, koja je prije pet godina bila mahom protiv imenovanja Nataše Novaković, prošloga tjedna gotovo unisono tražila njen ostanak na toj funkciji, budući da smatraju kako je kvalitetno radila svoj posao, iako su i mnogi od njih tijekom posljednjih pet godina također bili kažnjeni zbog sukoba interesa.

Inače, na javni poziv za predsjednika Povjerenstva prijavile su se četiri kandidatkinje, među kojima i Nataša Novaković, zatim Aleksandra Jozić-Ileković, Nike Nodilo-Lakoš i Ines Pavlačić. Jozić-Ileković, Pavlačić i  Nodilo-Lakoš prijavile su se i za članice Povjerenstva, dok se samo za članove Povjerenstva kandidiralo devetero kandidata koji ispunjavaju uvjete:  Radmila Bonifačić, Tatjana Gojak, Željko Humek, Dražen Jović, Igor Lukač, Nikša Marušić, Ana Poljak, Tomislav Šunjić i Doris Ušalj.

Favoritkinja HDZ-a je navodno Aleksandra Jozić-Ileković, dosadašnja članica Povjerenstva, članica Državnog izbornog povjerenstva i savjetnica ministra uprave, koja je u međuvremenu i izabrana na tu dužnost. O novom sastavu Povjerenstva odlučivalo se tajnim glasanjem u Saboru.

Nataša Novaković na dužnost je predsjednice Povjerenstva izabrana u veljači 2018. godine, i to u drugom krugu, jer je opozicija tada odbijala glasati budući da je bila jedina kandidatkinja, nakon što je njena prethodnica Dalija Orešković povukla svoju kandidaturu. Rođena Zagrepčanka, pravnica po obrazovanju, karijeru je počela u odvjetničkim uredima. Od 2004. do 2006. bila je zaposlena kao stručna suradnica u Uredu Vlade RH za socijalno partnerstvo, a od 2006. do 2018. radila je prvo kao pravna savjetnica glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, a zatim je postala direktorica za tržište rada i ljudske potencijale. U tom je razdoblju, 2015. godine, postala koordinatorica inicijative UN-a za odvijanje društveno odgovornog poslovanja Global Compact u Hrvatskoj. Bila je i članica upravnog odbora Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji, koju funkciju je napustila danom imenovanja za predsjednicu Povjerenstva. O tome što očekuje od tajnog glasanja, čudi li je podrška opozicije i smatra li da je u svom radu bila izložena pritisku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, tjednik Nacional s Natašom je Novaković razgovarao nakon prošlotjedne rasprave u Hrvatskom saboru, u kojoj je ona bila glavna tema.

NACIONAL: Proteklog tjedna se o Povjerenstvu, kojem ovog mjeseca istječe petogodišnji mandat, vodila burna rasprava u Saboru, a glavna tema bili ste upravo vi. Naime, opozicija je inzistirala na odgovoru HDZ-ovaca zašto vam neće dati još jedan mandat. Znate li i vi da će vas smijeniti i jeste li to očekivali?

Činjenica je da sam dobila petogodišnji mandat koji sada završava, ali je i činjenica da smo u tom mandatu svoj posao odradili kako spada. Ovo Povjerenstvo nije kalkuliralo, nismo bili pragmatični i pazili kome ćemo se zamjeriti, već smo radili onako kako smo smatrali da treba raditi. Ukoliko taj posao želiš raditi kako spada, onda ne možeš kalkulirati! A koje će biti posljedice takvog našeg rada, to ćemo vidjeti. Naravno, vjerojatno je bilo i pogrešaka i uvijek će ih  biti jer tko radi, taj i griješi, ali u globalu mislim da smo potpuno neovisno odradili ovaj posao.

NACIONAL: Navodno je favoritkinja za vašu nasljednicu Aleksandra Jozić-Ileković, dosadašnja članica Povjerenstva, članica Državnog izbornog povjerenstva i savjetnica ministra uprave. Zašto baš ona i ima li tu sukoba interesa, odnosno može li savjetnica ministra uprave biti predsjednica jednog neovisnog tijela?  

Ako može biti članica Povjerenstva, može biti i predsjednica, ali doista ne bih komentirala kolegicu s kojom radim. Mislim da to u ovom trenu ne bi bilo korektno.

NACIONAL: Za novo Povjerenstvo javilo se jedanaestero kandidata i kandidatkinja. Od jedanaestero kandidata odabrat će se pet članova Povjerenstva, a glasanje o njima, kao i o predsjednici, provest će se tajno ubacivanjem glasova u kutiju i održat će se u petak 17.veljače. Budući da je glasanje tajno, možda se može nešto promijeniti. Vjerujete li u to?

Nemam nikakvu informaciju o glasanju i nemam nikakve kontakte sa zastupnicima da bih nešto uopće o tomu mogla znati. Do prije par dana nisam ni znala kada će biti glasanje. Ali ono što je bilo evidentno u raspravi održanoj  proteklog četvrtka je da većina nije baš najsretnija s našim mandatom, iako doista ne znam zašto bi to bilo tako. Imenovani smo da radimo svoj posao, da istražujemo, da vodimo predmete vezane uz sukob interesa, i to smo radili. A koje su posljedice našeg rada, to nije ovisilo o nama jer mi nismo izmišljali predmete.

NACIONAL: Jedno od najvećih priznanja tijekom prošlotjedne burne rasprave u Hrvatskom saboru dobili ste od svoje prethodnice Dalije Orešković, koja je rekla kako vam je činjenica da vas HDZ više ne želi na toj poziciji najveći kompliment, jer znači da ste dobro radili svoj posao. Je li vam bilo drago to čuti?

Ta rasprava u Saboru, a pratila sam je jedno vrijeme, osobno mi je bila poprilično mučna zato što mi nismo političari. Rasprava koja se svede na politička prepucavanja svakako izaziva određenu nelagodu. Kada je riječ o kolegici Orešković, apsolutno nam je drago što nas podržava. I ona je prije pet godina radila ovaj posao i zna koliko je on težak. Ono što je najzanimljivije, danas se, nakon pet godina mog mandata i sankcija koje su u tom razdoblju donesene, situacija u glavama političara bitno  promijenila. Naime, oni ljudi koji sada žele da me se ponovo izabere prije pet godina su bili protiv mene, a sada su protiv mene oni koji su me izabrali. Ne znam kako bih to nazvala, to je istovremeno i tragično i komično, jednostavno ne znam što je.

 NACIONAL: Vi ste dočekani s priličnom, zapravo ogromnom sumnjom jer je na isti način Dalija Orešković smijenjena, odnosno nije reizabrana, ali ste očito mnoge iznenadili. Pa i one koji nisu glasali za vas – poput Nikole Grmoje, ali sada želi da ostanete. Što mislite da je HDZ od vas očekivao kada vas je imenovao, a cijela je opozicija bila protiv?

Ne znam, i meni je to enigma. Osoba sam koja volim raditi i svoj posao čitav život uvijek radim savjesno, onako kako ga treba raditi. Upravo zbog toga se nisam bojala svih tih kritika koje su me dočekale. Znala sam da ću taj posao raditi bez problema, da ga mogu odraditi i da naprosto nisam to što je u javnost plasirano da možda jesam. A što su pak osobe koje su me birale očekivale? To doista ne znam. Mislim da je svrha Povjerenstva da vodi postupke kada nešto nije u redu s radom dužnosnika, da prevenira, da vrši edukacije, i u tu sam svrhu obišla Hrvatsku nekoliko puta. Naprosto, to je naša funkcija. Jesam li trebala samo sjediti, stavljati spise u ladicu i ne voditi postupke protiv određenih ljudi? Ovo je Povjerenstvo sasvim solidno radilo svoj posao i nismo nikoga štedjeli. Apsolutno nam se ne može reći da smo išli na jednu ili drugu stranu. Pa u četvrtak je bila puna sabornica ljudi protiv kojih smo vodili postupak ili smo ih sankcionirali. Da, bili su postupci. Zašto? Zato što su postojale neke činjenice prema kojima je trebalo postupati, donijeti odluke i sankcije.

 NACIONAL: Je li ovo osobna osveta premijera Plenkovića budući da iz razgovora sa saborskim zastupnicima znamo da nisu svi HDZ-ovci za vašu smjenu i čude se tome?

Ovo da svi HDZ-ovci nisu za moju smjenu, to ne znam. Tijekom ovih pet godina upoznala sam puno osoba iz HDZ-a s kojima imam vrlo korektne odnose i nikada nisam za generalizaciju ljudi. Je li to osobna osveta, ja ne znam. Ono što je činjenica, na onoj čuvenoj presici vezanoj uz predmet imenovanja premijerovog kuma Igora Pokaza za veleposlanika, premijer Plenković je sam rekao da to tako neće ići i da smo si zabili autogol. Pa evo, ispalo je da to doista tako neće ići. Ali tu nema ničeg osobnog s naše strane. Problem je što svi političari shvaćaju kao da mi osobno idemo na nekog, kao da ja nemam pametnijeg posla sa svojim kolegama nego razmišljati kome bismo se htjeli zamjeriti. Da ljudi malo bolje razmisle, shvatili bi da sigurno nije ugodno kad nas prozivaju – od predsjednika republike i premijera pa sve do ministara. Ne, nije ugodno!

NACIONAL: Budući da smo puno razgovarali za Nacional, jednom ste i premijeru i predsjedniku republike bili poručili da bi bilo pametno da ne prozivaju javno i ne kritiziraju nezavisna tijela. Oni su to jedan i drugi nastavili raditi, iako je to nezavisno tijelo bilo jedan od uvjeta ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Da. Nitko nas nije štedio, ali mi i ne želimo da nas se štedi. Samo hoću reći da to nije osobno i da ljudi moraju biti svjesni da, ako su u politici, pogotovo u visokoj politici, moraju biti uzor.

NACIONAL: Ali to je bio uvjet za ulazak u Europsku uniju. Što se sada dogodilo, deset godina smo u EU pa mislimo da nas više nitko ne prati?

Pa i ne prati! U to doba screeninga smo svašta obećavali pa se nakon toga ništa više nije događalo. Kad nekud želiš ući, upregnut ćeš sve snage, kao što i sada želimo ući u OECD. A korupcija nam je upravo najveća prepreka za ulazak u OECD i zbog korupcije ćemo se tu najviše i pomučiti.

NACIONAL: Koliko je Europska unija ovdje licemjerna? Naime, oni svi jako dobro znaju što Plenković radi kod kuće, ali vole ono što priča u Bruxellesu. U izvješćima o vladavini prava se navode i korupcija i politički utjecaj na nezavisna tijela, u medijskom svijetu ima puno kritika. Međutim, Plenković je i dalje miljenik, a stvarnih sankcija nema. Zašto?

Europska unija i njene institucije zapravo nisu u tom segmentu uopće izgrađene. Vidimo to na primjeru velike afere Katargate, koja sigurno nije jedina takva afera. Tu se radilo o novcima u kovčezima i svi su bili iznenađeni kako se to moglo dogoditi u Europskom parlamentu. I u Europskom parlamentu i Europskoj komisiji su pravila vrlo labava i tek sad se rađa ideja da se napravi jača antikorupcijska strategija na razini institucija Europske unije.

‘Svakom je premijeru bitno da zna tko su ljudi s kojima se okružio. Ljudi koje biraš su slika tebe’, rekla je Nacionalu Nataša Novaković. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL:  Donijeli ste dvije odluke protiv premijera Plenkovića u kojima se konstatira da je prekršio načela savjesnog obnašanja dužnosti. Jedna je u slučaju imenovanja Igora Pokaza, njegovog kuma kojeg ste malo prije spomenuli, za veleposlanika u Velikoj Britaniji, a druga se odnosi na put visokog Vladinog izaslanstva na stranački skup EPP-a u Helsinkiju vladinim avionom, za što su troškove snosili porezni obveznici. On vas je tužio Upravnom sudu, koji je obje odluke poništio. Kako komentirate činjenicu da vas je premijer tužio?

Svaki dužnosnik nas može tužiti. Taj dio me uopće ne muči zato što svatko ima pravo na pravnu zaštitu. To je u redu, to možeš i to nije problem. Ono što je u tom konkretnom slučaju bilo apsolutno nevjerojatno je to što on kao premijer, koji ima toliko državničkog posla, posveti pola sata presice da bi se konkretno obratio dijelu članova Povjerenstva za koje se evidentno iz rasprave vidjelo kako će poslije glasati, a radilo se o troje članova Povjerenstva. Mi smo neovisno tijelo i možemo donijeti odluku za koju mislimo da je dobra, a ako misliš da ona nije u redu, imaš se pravo žaliti. No ovaj njegov istup mi se čini potpuno nestvarnim.

NACIONAL: Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek žalila se da je sakupljanje potpisa za njen dolazak u Sabor kako bi predstavila izvješće o radu DORH-a za 2021. doživjela kao pritisak. Možete li to usporediti s onim što je vama radio premijer, ali i predsjednik republike, koji vas isto nije štedio?

Apsolutno ne, jer mi molimo da se naša izvješća stave pred Sabor. Kad je o Povjerenstvu riječ, čitava je politika u jednom trenutku našla za shodno govoriti da radimo izvan zakona – da smo ili prearbitrarni ili da smo preformalni. Ne možemo biti i jedno i drugo, a tako su govorili i premijer i predsjednik Sabora Gordan Jandroković i Branko Bačić. Prema njima smo u nekim odlukama bili prearbitrarni, a u nekima preformalni i prozivanja po tim načelima javih dužnosti su bila pritisak na Povjerenstvo. Dolazak Zlate Hrvoj-Šipek nije bio pritisak, a ja bih bila sretna da naša izvješća dođu u Sabor.

NACIONAL: Je li to bio pritisak?

Da, apsolutno, to je tada bio pritisak.

NACIONAL: Je li na Hrvoj-Šipek izvršen pritisak?

Ne bih rekla. Ja bih bila sretna da su naša izvješća došla u Sabor.

 NACIONAL: Vaše izvješće čeka još od 2019. godine?

Da. Opozicija je sakupila potpise za naše izvješće za 2018. godinu i to sam branila u Saboru prije nekoliko mjeseci, dok 2019., 2020. i 2021. godina nisu bile raspravljanje u Saboru niti će biti. A zašto? To ćete morati pitati nekog drugog jer doista nemam tu informaciju. Mi smo sve poslali i bilo je za očekivati, ako ništa drugo, onda barem da na kraju mandata branimo sva tri izvješća koja su preostala. To se nije dogodilo i sva, uvjetno rečeno, moja izvješća će braniti netko drugi. Bit će i četvrto, koje sada pišemo.

NACIONAL: Kako to objašnjavate, kome nije u interesu da vaša izvješća dođu na raspravu u Sabor? 

Vjerojatno onima čiji su se predmeti vodili tih godina.

 NACIONAL: Spomenuli ste Lex Agrokor; mnogi su prognozirali da bi upravo taj slučaj mogao Plenkovića koštati mandata. Što je s tim predmetom?

Taj je predmet malo drugačije završio zato što je u njemu zatraženo moje izuzeće. Taj smo predmet pokrenuli i dan prije sjednice na kojoj smo trebali donijeti konačnu odluku premijer Plenković je zatražio moje izuzeće jer sam radila u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a Agrokor je bio član HUP-a. I to se toliko dugo rješavalo, sve dok sud nije promijenio sudsku praksu.

NACIONAL: Ono što je sigurno iznerviralo premijera je bila i vaša odluka o slučaju Marija Banožića i njegovih stanova, o kojima je ekstenzivno pisao Nacional. I on se sigurno jako ljutio zbog toga? 

Ne znam je li ministar bio ljut jer nemam kontakte s ministrima, ali mislim da smo dobili tužbu u tom predmetu i da je taj predmet pred Upravnim sudom. Smatram da taj predmet uopće nije dvojben, ako sam odlučuješ o stanu koji sam sebi dodjeljuješ i sam to potpisuješ, onda tu nema neke dvojbe jesi li to smio ili nisi smio napraviti.

NACIONAL: Odluke Upravnog suda prilično su problematične. Primjerice – slučaj Karamarko, za vrijeme vaše prethodnice Dalije Orešković, koji je srušio tadašnju Vladu, a gdje je Karamarko tužio i presuđeno je u njegovu korist.

S Karamarkom je sve i počelo. Zapravo, Ustavni sud čak nije ni presudio u njegovu korist. Ustavni sud je samo rekao, ničim izazvan, da bi upravni sudovi trebali malo bolje objasniti članak 5 – načela javnih dužnosti i sukobi interesa – pri čemu se sam tužitelj Karamarko nije ni pozivao na te članke. Nakon toga je bio i jedan intervju predsjednika Ustavnog suda koji je obrazlagao kako su načela javnih dužnosti samo temeljna načela i kako se po njima ne bi trebali voditi postupci.

NACIONAL: Nacional je otvorio i slučaj predstojnika Ureda premijera Zvonimira Frka-Petešića, njegovog stana i lažnog prebivališta. Što je s tim predmetom?

To je čak još negdje živuće u Povjerenstvu. To je još uvijek aktualni predmet i nismo došli do kraja.

NACIONAL: Je li početak vašeg rušenja bilo donošenje novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa iz 2021.? O famoznom članku 5 je inzistirao i GRECO. U ožujku 2020. GRECO je objavio izvješće u kojem se navodi kako je opći članak o sukobu interesa (dakle, članak 5) „središnja značajka Zakona o sprječavanju sukoba interesa čiju je izvršnost potrebno osigurati“. Vlada RH oglušila se na te preporuke. Što se dogodilo s tim člankom u novom zakonu?

To je sporni članak po kojem smo jako puno predmeta otvarali i godinama su naše odluke potvrđivane od strane Upravnog suda. Vladajući vole reći da smo zapravo nezakonito radili jer sud nije promijenio praksu. Sud po službenoj dužnosti mora paziti vodite li vi postupak protiv nečeg protiv čega taj postupak ne možete otvoriti, i sud bi to sam trebao shvatiti ako je tako bilo. A odluke su donošene osam godina i Sabor je ta godišnja izvješća aklamacijom prihvaćao kao odlična i bilo im je sve normalno. I odjednom su vladajući shvatili da je to nezakonito, da si preuzimamo previše ovlasti i da mi nismo nikakvo etičko tijelo, nego da smo striktno administrativno tijelo. No etiku ne možete odvojiti od sukoba interesa i to zna svatko tko se tek počeo baviti sukobom interesa, zna da je to neodvojivo. I sad je taj članak 5 u novom zakonu samo ukras po kojem mi ne možemo postupati. Još bih se i bila složila da su sudovi zauzeli takvo stajalište pa da su onda zakonodavci rekli da to treba  pojačati i bolje objasniti.

NACIONAL: Kazne koje izričite zapravo su simbolične. Zašto?

Kazne jesu simbolične, mi nismo represivno tijelo i ne vodimo kaznene  progone.  Sankcije su male i kao financijske nikada nikoga nisu odvraćale od kršenja zakona. Imali smo bivšeg gradonačelnika koji je dva ili  tri puta platio po trideset ili četrdeset tisuća kuna i nikome ništa. Tako da visina sankcija nije odlučujuća. U nekim europskim državama dužnosnici koji su prekršili Zakon o sukobu interesa ne mogu po pet godina biti na političkim funkcijama, čak ni na seniorskim pozicijama. Kad je o propisima riječ, vi da jednom političaru kažete da ne može obnašati političku funkciju jer je nešto protivno napravio, nitko to više ne bi napravio. To je prava sankcija. Nekakvu je sličnu odredbu imao i naš zakon, ali je to Ustavni sud ukinuo.

 NACIONAL: Posljednjih tjedana se bavimo onim što premijer tvrdi da je „ne-tema“, a to su razne SMS poruke i mailovi među njegovim bivšim bliskim suradnicima ili još uvijek aktualnim bliskim suradnicima. Počnimo od Josipe Rimac, ona je bila u povjerenstvu za pisanje Zakona o sukobu interesa? 

Ona je bila voditeljica radne skupine za pisanje Zakona o sprječavanju sukoba interesa. U trenutku kada sam 2018. došla u Povjerenstvo, zapravo su radnu skupinu vodili gospođa Rimac i tadašnji ministar uprave Lovro Kuščević. Upravo je Kuščević dokaz da od nas sve počinje. Jedna je stvar kada čovjek nešto zaboravi napisati u imovinsku karticu, ali ima slučajeva koji nisu tako benigni, u kojima se jasno vidi da su neki ljudi, nakon što smo mi otvorili predmet i uz pritisak javnosti, morali otići s funkcije. A poslije su ih procesuirale neke ozbiljnije institucije.

NACIONAL: Mediji su objavili cijeli niz prepiski i SMS poruka između bivše ministrice Žalac i Josipe Rimac, dok je Nacional objavio SMS poruke najbližih premijerovih suradnika, od glasnogovornika Vlade Marka Milića do ministra Davora Filipovića. Koliki je to sukob interesa? 

Jedan dio koji se svakako odnosi na nas je kad imate privatan interes obveznika, odnosno osobe koja je pod našim zakonom. Mi se nismo u mogućnosti baviti zapošljavanjem – jesu li ta zapošljavanja regularna, kakva je bila procedura… To se nas ne smije ticati, osim ako nije bilo privatnog interesa osobe. Da je nama došla prijava, a da nema ovih poruka, mi ne bismo mogli ništa utvrditi. Imali bismo osobu koja je nepovezana s Markom Milićem, ali upravo stoga što putem ovih SMS poruka imamo poveznicu da je riječ o prijatelju za koga se pogodovalo, onda u tom slučaju možemo početi utvrđivati činjenice u tom konkretnom predmetu. Imamo dosta predmeta koje moramo zatvoriti jer je formalno sve u redu, jer papir sve trpi. To je jedan ružan dio našeg posla. Iako vidite da je netko u svojoj instituciji zaposlio četiri osobe koje su s njim povezane, ali svi imaju najbolje testove, bili su najbolji na intervjuima te na kraju na sjednici s grčom moramo reći da je sve u redu jer je forma zadovoljena.

NACIONAL: U jednom intervjuu za Nacional iz 2019.  ste rekli kako bi premijeru Plenkoviću bilo iznimno korisno da zna kakvim se ljudima okružio. A danas nam je AP malo nervozan? 

Svakom je premijeru bitno da zna tko su ljudi s kojima se okružio, s kakvim backgroundom dolaze, kakve su im namjere, s kim se oni druže. Ljudi koje biraš su slika tebe, tako je u privatnim kompanijama, pa je tako i u Vladi. Važno je da ljude koje biraš jako dobro poznaješ, da se u konačnici ne bi dogodilo da se tvoje ime povlači u aferama zbog ljudi koje si sam izabrao, a možda nisi znao kakvi su zapravo. Ne mogu ulaziti u to što je tko  znao ili nije znao, ali svakako mora dobro razmisliti o ljudima o kojima ovisi i njegova pozicija.

NACIONAL: Koliko je Hrvatskoj pomogla pojava Ureda europskog tužitelja koji je pokrenuo neke od najvećih procesa protiv bivših ministara Tolušića i Žalac, može li to pokrenuti hrvatske pravosudne institucije?  

Odlično je da postoji takvo tijelo, koje nije povezano s nikakvom strukturom i koje nema nikakve konekcije s vlastima pojedine države članice. Mislim da je to bilo prijeko potrebno ne samo nama nego i čitavoj Europskoj uniji. Oni doista rade odličan posao diljem Europe, događaju se brojna propitivanja i uhićenja. Puno je novca koji nestane u korupciji, a mi svi to skupo plaćamo i krajnje je vrijeme da se tome stane na kraj.

NACIONAL: Što će biti ako vas u petak ne reizaberu?

Neću plakati, nisam taj tip. To je na njima, ja sam svoj posao odradila, tim sam poslom zadovoljna. Neka rade što hoće. Ako hoće, neka me biraju; ako neće, neka ne biraju. Volim ovaj posao, ali se isto tako nadam da ću naći drugi koji će mi biti dovoljno izazovan, kao što je to bilo i Povjerenstvo.

NACIONAL: Je li moguće da je Ured europskog tužitelja transkripte koji su „ne-tema“ namjerno pustio u medije?

Ne znam. To ćete morati pitati nekog drugog.