Čini se da jedinstveni matični broj građana (JMBG) odlazi u povijest. Naime, Ministarstvo unutarnjih poslova uputilo je u javnu raspravu prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.

On se sastoji od samo dva članka – prvi kaže da danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o matičnom broju, a drugi da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

To znači da se JMBG ili samo MBG više neće smjeti koristiti kao redovna, osnovna ili stalna identifikacijska oznaka građana, ali postojeći matični brojevi neće se brisati iz evidencija kako bi se mogli koristiti kao kontrolni mehanizam te za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja (OIB).

U prijedlogu se navodi da osobama koje su preminule prije 31. prosinca 2008., odnosno osobama koje su nestale ili stradale tijekom Domovinskog rata ili članovima obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja.

Jedinstveni matični broj građana u Hrvatskoj je uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja.

JMBG se sastoji se od 13 znamenki razvrstanih u šest skupina. Prvih sedam znamenki odnosilo se na datum rođenja, iduće dvije na područje na kojem je broj izdan (od 30 do 39), slijedila je troznamenkasta oznaka spola (muški od 000 do 499, ženski od 500 do 999) a posljednja je znamenka bila kontrolna.

Od 2009. godine uveden je novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB) koji se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom.