Nakon tri godine igranja u nekoliko varijanti (Gospoda Glembajevi, Glembajevi, Glembajevi – još jedna legenda), Eurokaz u suradnji s Narodnim teatrom Vojdan Černodrinski iz makedonskog Prilepa predstavlja najnoviju interpretaciju kanonskog djela hrvatske dramatike, ‘Legendu Glembajevi’, prema istoimenoj drami Miroslava Krleže, koja će premijerno biti izvedena na sceni Dvorane Gorgona u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 14. i 15. studenog s početkom u 20 sati.

‘Legenda Glembajevi’ posljednja je u nizu varijacija redatelja Branka Brezovca započetih s Glembajevima dvanaest godina nakon senzacionalnog uspjeha njegove postave u riječkom HNK sa Severinom u ulozi Barunice Castelli.

Ulogu starog Glembaya, Ignjata, preuzeo je jedan od vodećih domaćih kazališnih i TV-glumaca, Zlatko Burić Kićo, barunicu Castelli igra makedonska glumica Daniela Ivanoska, dok je Leona utjelovio također makedonski glumac Zoran Ivanoski. Suzana Brezovec glumi sestru Angeliku, lik Alozija Silberbrandta igra Siniša Miletić, a Pavle Vrkljan ‘uvukao se u ulogu’ Olivera Glembaya.

Režiju i adaptaciju potpisuje Branko Brezovec, glazbu je skladao Stanko Juzbašić, za scenografiju je zaslužna Ivana Knez, a za kostime Suzana Brezovec. Svjetlo je povjereno Tomislavu Maglečiću, projekcije je osmislio Ivan Marušić Klif, slikarske radove Marta Crnobrnja, dok je produkciju i ton odradio Marko Milovac.

“Glembajevi nisu samo najcjelovitiji, pa time i ponajbolji Krležin dramski tekst; to je drama čija trajna aktualnost zapanjuje. Ona govori o propasti jedne velike kapitalističke obitelji, o načinu kako je veličina te obitelji nastala, kako se u lukavosti održavala i kako se perverzno rastočila. U doba današnje tajkunizacije čini nam se tema te drame ključnom za hrabar ulaz u vibriranje teatarske suvremenosti i neporecive aktualnosti.

S druge strane, Eurokazova produkcija pokušat će donijeti fikcionalnu, iznenađujuće fantazmagoričnu usmjerenost, utopijsku bolećivost koju Glembajevi prenose u neku lošu budućnost. Lošu, ali, ipak, budućnost. Leone će, naime, preživjeti, možda će i izbjeći rigoroznoj kazni (kastinski ugled je tu u pitanju), a temeljni, možda psihoanalitički, zov mutnog zatrpan je u očevu i maćehinu grobu. Predstava možda uspije razmijeniti i principe nade za principe beznađa, laž građanskog prenemaganja za šarm organskih kultura”, navodi se u najavi predstave.