MOL i Savezni vrhovni sud Švicarske tvrde: “Korupcija se nije dogodila”

Autor:

26.10.2021., Zagreb - Upravna zgrada Ine d.d. takozvana Karingtonka na aveniji Veceslava Holjevca. Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Igor Kralj/PIXSELL

Iz mađarske naftne kompanije MOL u četvrtak su reagirali na odluku švicarskog Saveznog vrhovnog suda, koji je presudom od 11. listopada odbacio hrvatski zahtjev za revizijom arbitražnog pravorijeka iz 2016. godine, ustvrdivši da su tako, osim u Hrvatskoj, svi sudovi i istražna, tijela došli do istog zaključka – korupcija se nije dogodila.

“Savezni vrhovni sud Švicarske odbacio je svojom presudom od 11. listopada 2022. zahtjev Hrvatske za revizijom u odnosu na odluku Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u sporu između MOL-a i Vlade Republike Hrvatske, te dodijelio 250.000 švicarskih franaka MOL-u. Slično kao i 2017., Savezni vrhovni sud je svojom odlukom od 11. listopada 2022. potvrdio legalnost UNCITRAL-ove odluke, ne ostavljajući mogućnost revizije”, ističe se u priopćenju MOL-a.

Temeljem odluke Suda sporazumi između MOL-a i hrvatske Vlade koji se odnose na korporativno upravljanje Inom, uključujući Prvu izmjenu i dopunu ugovora o međusobnim odnosima dioničara, Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kao i Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju potpisan 2009. godine, ostaju na snazi i obvezujući su za obje strane, navode dalje iz MOL-a.

U odluci UNCITRAL-a iz 2016., ističu, jasno je navedeno kako nije bilo moguće utvrditi korupciju tijekom stjecanja prava na upravljanje Inom. “Osim u Hrvatskoj, svi sudovi i istražna tijela došli su do istog zaključka: korupcija se nije dogodila. Kad je riječ o postupcima u Hrvatskoj, čak je i Ustavni sud Republike Hrvatske ustanovio teške povrede prava”, napominju iz MOL-a.

Iz MOL-a podjsećaju da je Hrvatska u veljači 2022. zatražila reviziju UNCITRAL-ove odluke, koja je objavljena u arbitražnom postupku pokrenutom od strane Hrvatske protiv MOL-a 2016. godine. Ta je odluka odbacila hrvatske optužbe za korupciju, utvrdila kako je korporativno upravljanje Inom zakonito te kako MOL ispunjava sve svoje ugovorne obveze.

Hrvatska je zahtjev za revizijom temeljila na presudi o korupciji koju je donio Vrhovni sud Republike Hrvatske 2021. godine, dodaju.

U srpnju 2022., Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), arbitražni sud pod Svjetskom bankom sa sjedištem u Washingtonu, donio je svoju konačnu presudu u kojoj se složio s UNCITRAL-ovom odlukom: Hrvatska nije uspjela dokazati navode o korupciji u ovom postupku, a za krunskog svjedoka je utvrđeno kako je posve lišen kredibiliteta, navodi se u priopćenju MOL-a.

Tijekom devetogodišnje arbitraže, arbitražni sud ICSID je došao do jednoglasne odluke zasnovane na svjedočenjima desetaka svjedoka, kao i desecima tisuća stranica dokumenata, napominju.

Osim na činjenici kako korupcija nije dokazana, ICSID je presudio u korist MOL-a i o odluci koju je Vlada Republike Hrvatske donijela vezano uz plinski biznis Ine 2014., te dodjelo MOL-u oko 236 milijuna američkih dolara odštete, zaključuje se u priopćenju mađarske naftne kompanije.

Kratka kronologija višegodišnjeg spora

Mađarski MOL najveći je pojedinačni dioničar Ine u kojoj drži 49,1 posto dionica Ine (4.908.207 dionica), dok hrvatska država ima 44,8 posto (4.483.552 dionica), a privatni i institucionalni dioničari 6,1 posto (608.241 dionice).

Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a su prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju potpisali 30. siječnja 2009. godine.

Izmjenama Ugovora o međusobnim odnosima dioničara je broj članova Nadzornog odbora Ine povećan sa sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a određuje Vlada.

Prema tim izmjenama, Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika Uprave, koji ima i odlučujući glas. Kao novina u upravljanje su uvedeni izvršni direktori, čiji se sastav određuje dogovorom unutar Uprave.

Vlada i MOL su tada potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju, kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za trgovanje plinom. U prosincu 2009. godine Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.

Nakon što je u prosincu 2010. MOL objavio javnu ponudu za otkup dionica od malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici, pri čemu je poručio kako tom ponudom daje još jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine, a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, uslijedila je na proljeće iduće godine i reakcija Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je privremeno obustavila trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje od strane inozemnih investitora.

Hanfa je zbog sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim novcem, odnosno manipulacijom podnijela i prijavu Državnom odvjetništvu (DORH). Inom i upravljačkim pravima u toj kompaniji potom se počinje baviti i USKOK koji otvara istragu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog sumnje da je primio mito od 10 milijuna eura od čelnika MOL-a Zsolta Hernádija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini.

RH i MOL su u slučaju Ina podnijeli i zahtjeve za arbitražom. Tako je u studenom 2013. godine MOL pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) pokrenuo arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.

Hrvatska je, pak, početkom 2014. godine protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.

Krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio je da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković je objavio da je Vlada odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.

Vlada je u prosincu lani zastala s otkupom Ine od MOL-a “zbog novih pravnih okolnosti nastalih nakon presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija” te je pokrenula reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. radi utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju.

U međuvremenu, arbitraža koju je MOL pokrenuo pred ICSID-jem završila je u srpnju ove godine pravorijekom kojim je završen postupak koji je trajao još od 5. prosinca 2013., kada je mađarski MOL pokrenuo spor protiv Hrvatske tvrdeći da je Hrvatska svojim postupanjem povrijedila Ugovor o energetskoj povelji i prava koja on jamči MOL-u kao stranom ulagaču. Sud je u svom pravorijeku, rekli su tada iz Vlade, odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete, koji su dosezali 1,1 milijardu dolara, prihvativši tek njihov manji dio.

OZNAKE: korupcija, INA, MOL

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.