Snimljeno u Program Baru Martićeva u Zagrebu

MIRKOVIĆ: ‘Desetljećima se mijenjaju vlade i nisam primijetio promjenu prema kulturi’

 

Unatoč pandemiji koronavirusa, Motovun Film Festivala ove godine će biti, iako u skraćenoj formi, pa će se tako ta manifestacija održati od 30. srpnja do 1. kolovoza. Osnivač festivala Igor Mirković najavio je program i četvrtu sezonu serije’ Crno-bijeli svijet’ koja se snima

U recentnim distopijskim vremenima u kojima je važnost umjetnosti ponovno došla do izražaja, ekipa Motovun Film Festivala marljivo je birala najbolje filmove za festival koji će se u koncentriranoj trodnevnoj formi održati od 30. srpnja do 1. kolovoza. Poštujući potrebne mjere opreza, na omiljenom istarskom brdu publiku će dočekati niz uzbudljivih premijera među kojima se ističu sjajni regionalni naslovi“, piše u najavi ovogodišnjeg Motovun Film Festivala koji će se, usprkos epidemiji koronavirusa, održati i 23. put.

Kako će izgledati program, što čeka publiku na „brdu filmova“ i kako teče snimanje nove sezone TV serije „Crno-bijeli svijet“ za tjednik Nacional otkrio je jedan od osnivača festivala i koscenarist serije Igor Mirković.

Tim Motovun Film Festivala čine umjetnički direktor Igor Mirković, producent Matko Burić te selektori programa Jurica Pavičić, Milena Zajović, Inja Korać, Andrej Korovljev, Mike Downey i Rajko Grlić, počasni direktor festivala u časnoj mirovini. Na njima je bio težak zadatak da u okviru budžeta koji je, prema riječima Igora Mirkovića, najmanji od 1999., kada je festival osnovan, osmisle dovoljno atraktivan program, prilagođen izvanrednoj „korona-situaciji“.

NACIONAL: Kada je došlo do lockdowna uslijed epidemije, jeste li mislili da ćete ove godine ipak održati festival?

Naša ideja je bila da se treba napraviti najbolje što će u tom trenutku biti moguće. Kako sada stvari stoje, moguće je organizirati projekcije na otvorenom, što su ionako naša glavna događanja. Uvjeren sam da smo ih sposobni organizirati u skladu s pravilima koja vrijede – od socijalne distance do eventualnih maski. Mislili smo i mislimo da život ne smije stati na neodređeno vrijeme. Zato smo željeli da festivala bude i ove godine. No hoće li ista pravila koja vrijede danas vrijediti i u trenutku kada će se festival otvarati, u to ne možemo biti sigurni.

NACIONAL: Dakle, male dvorane – Malo kino, Još manje kino, Kino Bauer neće biti u funkciji.

Nastojat ćemo ih koristiti što manje, odnosno maksimalno reducirati projekcije u njima, kao što smo reducirali i cijeli program. Ovo što sada pripremamo je plod višemjesečnih rasprava u organizacijskom timu jer je sve do nedavno situacija bila krajnje nejasna, pa smo imali različite ideje u različitim fazama. Festival je svojim izvornim konceptom osmišljen za bezbrižno ljeto, a ne za ovakvu neizvjesnost. Za nas kao organizatore ovo je velika avantura, jedrenje po olujnom moru, jer za sva ustaljena rješenja moramo tražiti alternative, svjesni da se stalno moramo prilagođavati promjenama situacije. No publiku to ne mora zanimati: ono što je za njih važno jest da će filmova biti ponovo puno više nego što ih svatko od njih može pogledati. Važno je da će to biti isti festival kao i svake godine – švedski stol s filmovima sa svih strana svijeta.

NACIONAL: Pretpostavljam da je osim posebnih epidemioloških mjera bilo problema i s financiranjem i pronalaženjem filmova.

To je točno, ali ne samo zato što je došlo financijskog masakra svih kulturnih budžeta, već je i svjetsko tržište filmova potpuno poremećeno. Proces nabavljanja filmova puno je kompliciraniji, ljudi iz filmskog svijeta s kojima pregovaramo svi nešto kalkuliraju jer kina ne rade kako treba i oni nemaju gdje ponuditi filmove – tako da je ovo godine doista sve izvan tračnica. No na kraju smo odabrali 15 dugih i 30-ak kratkih filmova. Večernji program neće pretrpjeti neke značajnije promjene, dok za dnevne projekcije još uvijek tražimo najbolju soluciju. Ne odustajemo ni od glazbenog dijela programa, ali sigurno nećemo imati velike koncerte. Na nama je odgovornost da se sve prilagodi „novom normalnom“, ali je odgovornost i na cijelom društvu. Ako želimo festival, svi smo zajedno u situaciji kojoj se moramo znati prilagoditi. Kao što se toplo odijevaju kad je vani snijeg, bez da im je to preporučio neki stožer, tako i sada očekujemo da će se publika ponašati u skladu sa situacijom – sva nastojanja organizatora ne pomažu ako ih ljudi ne podržavaju. Ako želimo festival, moramo paziti jedni na druge i mi ćemo kao organizatori stalno ljude na to podsjećati. Uostalom, u više od 20 godina nismo imali nijedan ozbiljniji incident. Naša publika uvijek je bila obzirna i pred nama je najveći izazov da to još jednom pokažemo.

 

 

‘Ovo je velika avantura, jedrenje po olujnom moru, jer za sva ustaljena rješenja moramo tražiti alternative, svjesni da se stalno moramo prilagođavati promjenama situacije’

 

 

NACIONAL: Što je tema festivala?

Ove godine nemamo klasičnu temu, no među tih 15 filmova koji dolaze iz različitih zemalja, stavili smo naglasak na zemlje s istoka Europe, gdje se događaju zanimljive stvari koje našoj publici sigurno inače neće biti prezentirane redovnim kanalima. Ali bit će i filmova s druge strane svijeta, od Australije do Amerike. Premda bismo normalnih godina u ovo doba već objavili program, sad još uvijek radimo jer ove se u ovim okolnostima ništa nije moglo puno unaprijed.

NACIONAL: Što biste istaknuli iz regionalnog dijela programa?

Od hrvatskih filmova svakako „Tereza 37’’ scenaristice Lane Barić, glumice kojoj je ovo prvijenac scenarija za dugi metar i koja ujedno igra i glavnu ulogu, u režiji Danila Šerbedžije. To je jedna prekrasna priča o ženama, Splitu, pogubljenim ljudima na pragu četrdesetih. Iz Srbije nam stiže film „Ajvar“ Ane Marie Rossi. To je film koji je lani bio najuspješniji u Srbiji, pokupio je mnoge nagrade i igrao u kinima brojnih zemalja, a to filmovima s našeg prostora ne uspijeva često. Uz Natašu Ninković glavnu ulogu igra Sergej Trifunović, inače čest gost našeg festivala – posljednjih godina do nas su uglavnom dolazile vijesti o njegovu političkom angažmanu, a ovo je prilika da ga ponovo vidimo u jednoj sjajnoj ulozi. Dugo ga nije bilo, nadam se da će ovo biti prilika da nas ponovo posjeti. Izdvojio bih još jedan srpski film „Moj jutarnji smeh“, iznimno zanimljiv i malo „pomaknut“, inače premijerno prikazan u Rotterdamu. Vjerojatno najnagrađivaniji regionalni film dolazi iz Bugarske, „U krug“ Stefana Komandareva, redatelja čije smo filmove i prije prikazivali. To je humorna drama o tri policijske patrole i jednoj noći u kojoj isplivaju svi problemi s korupcijom i podmetanjima, što je poznato i nama.

NACIONAL: Tko će biti u žiriju?

Ove godine bit će to sto posto domaći žiri, prvi put ikada – u godinama kad se normalno putuje naši su žiriji međunarodni. No pokušali smo problem pretvoriti u dobitak pa smo pozvali Lanu Barić i Ninu Violić, čudesne glumice koje u novije doba pišu i režiraju filmove, a uz njih je i Goran Bogdan, kojem je Hrvatska postala pretijesna i snima na sve strane. Osim njih imat ćemo i dva on-line međunarodna žirija – žiri za kratke filmove i žiri kritičara radit će iz svojih domova.

NACIONAL: Promijenili ste i vizual festivala.

Svake godine festival donosi nove vizuale. Autorice su dizajnerski dvojac Klasja&Zita, odnosno Klasja Habjan i Zita Nakić koje su radile i prošlogodišnji. Njih dvije imale su svoju viziju ovog trenutka pa su se, umjesto naših uobičajenih vedrih vizuala, opredijelile za pomalo distopičnu viziju rađanja novog života.

NACIONAL: Koliko ste koordinirali svoje aktivnosti s ostalim filmskim festivalima koji su također poharani?

Primjer pozitivne prakse svakako je bila inicijativa Nenada Puhovskog, direktora ZagrebDoxa, kada su, prilikom izbijanja epidemije, održana dva sastanka predstavnika 25 različitih hrvatskih festivala kojima smo nastojali koordinirati aktivnosti. Takva suradnja je bila nužna jer vjerujem da će većina tih festivala u jesen pokušati održati ovogodišnja izdanja. Upravo ZagrebDox bio je prvi koji je odgodio ovogodišnje izdanje, a svi smo svjesni da se to u svakom trenutku može dogoditi i svima drugima. U trokutu između lokalnih vlasti, županije, općine i nas, ako itko ne bude siguran da je to što radimo prikladno, moramo biti spremni za plan B.

NACIONAL: Jesu li lokalne vlasti u ovoj situaciji postale svjesnije što im festival znači u turističkom smislu?

Općina Motovun, kao i svi koji žive od turizma, imali su izuzetno težak početak godine i sasvim sigurno bi željeli da se on održi. Zato smo i napravili jednu malu promotivnu kampanju na društvenim mrežama „Motovun Film Festival voli Motovunce“.

Ona zapravo ističe stanovnike Motovuna koje prosječni posjetitelji ne poznaju i koji su na ovaj ili onaj način važni za održavanje festivala. Bilo zato što obavljaju za nas neke poslove, primaju naše goste ili rade u lokalnim hotelima i restoranima. Pokušavamo usmjeriti pozornost i na njih i upozoriti kako Motovun nisu samo zidine i kulise, već i ljudi koji čine taj grad i preko dva desetljeća žive s festivalom. U situaciji kakva jest svi nastoje djelovati maksimalno solidarno i uvažavati tuđe interese.

NACIONAL: Uslijed koronakrize nezavisna umjetnička scena i filmski festivali najviše su stradali. Je li vaš festival dobio neka europska sredstva da preživi? Jesu li vam pomogli europski fondovi?

Izravno ne, neizravno da. Festival će ove godine raditi s manje novca nego 1999., s rekordno malim budžetom koji vjerojatno neće dosegnuti ni 40% prošlogodišnjeg. Za nas nije nadležno Ministarstvo kulture, već HAVC koji nam je dodijelio uobičajenu potporu i koji doista ima ponajviše razumijevanja i zna u kakvoj smo situaciji. Svi drugi sponzori su reducirali svoje potpore ili ih ukinuli. Međutim, dobili smo jedan drugi europski projekt koji će se događati u jesen i sljedeću sezonu na području Istre i koji će nam omogućiti da preživimo i imamo što raditi. Taj se projekt zove „Kina kao inovativni centri kulture lokalne zajednice“. U tom su projektu bili partneri iz četiri zemlje i traje cijelu godinu. Konkretno, EU komisija nam je dodijelila novac.

NACIONAL: Hoće li filmovi nagrađeni na festivalu i ove godine biti kandidati za nagradu za najbolji europski film?

Da, svakako, već je objavljen program naših kratkih filmova koji kao i prošle godine postaju kandidati za najbolji kratki europski film godine. Prošle godine naš je pobjednik bio „Rekonstrukcija“ iz Češke i ušao je među pet najboljih u završnom krugu nominacija za najbolji europski film. To je stvarno pokazatelj da smo lani odradili dobar posao.

NACIONAL: Prošle godine predsjednik Zoran Milanović je počeo predizbornu kampanju pojavivši se na festivalu, gdje kao premijer uglavnom nije dolazio. Očekujete li ga i ove godine, ili možda predstavnike nove vlade?

Doista ne znam tko će se pojaviti jer svi koji dolaze znaju da mi nemamo protokola i te vrste forme. Svi su dobrodošli, ali mi nikoga posebno ne pozivamo. Političara obično bude više u predizbornim godinama, nešto manje u onima koje to nisu, ali nikad njima nismo oskudijevali. Zapravo smo za jedan festival kojem političari nisu u fokusu uvijek imali jako puno političara.

NACIONAL: Zbog epidemije pomaknuto je i snimanje TV serije „Crno-bijeli svijet“ u kojoj ste koscenarist s Goranom Kulenovićem, koje je počelo nedavno. Kako izgleda na setu?

Naravno, planiralo se da snimanje počnemo ranije. No da me netko pitao prije dva mjeseca hoćemo li u ovom trenutku snimati, rekao bih da to nije moguće. Činjenica da mi sada radimo za mene je ravna čudu. To je doista jako neuobičajeno snimanje i iskreno se nadam da više nikada nećemo biti u situaciji da radimo pod maskama, da pazimo na međusobni razmak i stvari koje inače ne bi trebale biti u fokusu našeg interesa. Ipak, prednost ove situacije je da su svi doista užasno sretni što rade. Jer bili su zatvoreni u kući tri mjeseca i nisu imali posla. To je ono što je dobra strana ove situacije. Za našu produkciju Interfilm ovo je iznimno zahtjevan zadatak jer je sav financijski rizik njihov ako dođe do prekida snimanja zbog epidemiološke situacije. Mislim da je s njihove strane pokazana velika hrabrost.

 

 

‘Obrazovanje je najbitnije političko pitanje u ovoj zemlji. Brzih promjena nema bez dolaska novih, školovanijih generacija. Nadam se da će MFF opet imati mladu publiku’

 

 

NACIONAL: Nova sezona ‘’Crno-bijelog svijeta’’ obuhvaća 85. i 86. godinu?

Da, nova sezona počinje u trenutku kada Cibona prvi put osvaja titulu prvaka Europe, a završava u trenutku kalvarije u Černobilu, od travnja 1985. do početka svibnja 1986. I naravno, Omladinski radio je bitno mjesto radnje, snimat ćemo u autentičnim prostorima u kojima je osnovan, ima puno priča vezanih uz radio. Princip na koji tretiramo to prošlo vrijeme uvijek je isti – naš cilj je da podsjetimo na neke važne događaje, urbane legende, heroje ulice tog vremena, ali ne pokušavajući stvoriti doslovnu rekonstrukciju stvarnih događaja. Naši fiktivni likovi tako prolaze kroz zbivanja u kojima su u stvarnosti bili akteri neki drugi ljudi – oni rade na Omladinskom radiju, na Univerzijadi, kradu vazu iz Mimarine zbirke… kao da smo i mi ukrali stvarne događaje i poklonili ih našim likovima. Uz to i ove godine imamo puno kratkih pojavljivanja autentičnih osoba, glazbenika, sportaša, glumaca, novinara… ljudi koji su činili društvenu scenu tog vremena.

NACIONAL: U nekim scenama Zagreb glumi Beograd.

Da, kao što sam rekao, ovo snimanje je ogroman produkcijski rizik. Dio naše ekipe su glumci iz Srbije i BiH koji putuju u Hrvatsku. Uvjeti pod kojima se to događa stalno se mijenjaju – granica je malo otvorena, malo zatvorena… Ima puno zavrzlama koje našu produkciju neprestano stavljaju u nepredvidive situacije. Za sada ide dobro i odradili smo oko 20% snimanja koje će trajati do kraja rujna. Iako nemam neki detaljan uvid u gledanost serije u regiji, budući da ona obuhvaća dio kolektivne memorije, znam da nas prati publika u Srbiji, Sloveniji, BiH i drugdje.

NACIONAL: Mislite li da je moguće da se nakon izbora promijeni odnos prema nezavisnim producentima, nezavisnim festivalima, nezavisnim medijima i filmovima?

Moram reći da nisam previše optimističan. Radeći festival ova pusta desetljeća, promijenilo se nekoliko vlada i 5-6 ministara kulture različitih provenijencija i ne mogu reći da sam uočio ogromne razlike u odnosu na nezavisnu kulturu. Opći odnos prema kulturi u ovoj zemlji je blaga nezainteresiranost, što se onda odražava i na kulturnu politiku.

Da odnos prema kulturi utječe na izborne rezultate i da cijelo društvo smatra skandaloznim način na koji se politika na vlasti odnosi prema kulturi, to bi se vjerojatno promijenilo i bilo bi tema predizbornih kampanja. A to se ne može promijeniti preko noći i iznad je mogućnosti za pojedinca, pa bio on i ministar. Zato mi se čini da je obrazovanje najbitnije političko pitanje u ovoj zemlji. Brzih promjena nema bez dolaska novih, školovanijih generacija. Nadam se da će Motovun Film Festival opet imati mladu publiku, iako ove godine i tu ima dodatnih izazova – ispitni rokovi još uvijek traju, a sezonske poslove mladi nisu dobili. Iako je i za njih sve pomalo čudno, nadamo se dobrom odazivu.

NACIONAL: Hoće li biti Motovuna u Zagrebu?

Dapače. Osim uobičajenog Motovuna u Zagrebu koji će se događati u Laubi od 27. 8. do 6. 9., paralelno s festivalom imat ćemo i projekcije u Ljetnom kinu Tuškanac, gdje ćemo prikazati 4 filma, kao i u Splitu. Uvažavajući činjenicu da puno ljudi neće moći putovati, nastojali smo se i time prilagoditi situaciji kako bismo barem u Zagrebu i Splitu prikazali dijelove programa.

Komentiraj