Dosadašnja Vlada i Ministarstvo financija nisu odgovarali na apele poduzetnika i obrtnika koji traže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a koji je već godinama isti, a u međuvremenu je doslovno „pregažen“ problemima u poslovanju tijekom pandemije Covida, recesijom uzrokovanom ratom u Ukrajini i visokom inflacijom. Hoće li buduća Vlada imati više razumijevanja za zahtjeve malih poduzetnika i obrtnika?

Brojni mali i srednji poduzetnici i obrtnici, osim svakodnevnih problema u poslovanju, kao jednu od ozbiljnih poteškoća navode i preniski iznos praga za ulazak u sustav PDV-a. Iako je Vlada protekle godine najavljivala da će korigirati taj prag, on je u drugoj polovini rujna prošle godine tek neznatno povećan sa dosadašnjih 39.816,84 eura na okruglih 40.000 eura.

Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas, koji se zalaže za podizanje praga, tvrdi da bi Ministarstvo financija, na čijem je čelu do sada bio ministar Marko Primorac, podizanjem praga za ulazak u sustav PDV-a zaštitilo male i mikro poduzetnike, male obiteljske tvrtke i obrte omogućujući im da opstanu na tržištu.

No kakve štete nizak prag za ulazak u sustav PDV-a nanosi malim poduzetnicima i obrtnicima? „Zbog inflacije i rasta cijena svi proizvodi i usuge su unatrag tri godine porasli gotovo 100 posto, što znači da mali i mikro poduzetnici i obrtnici – a takvih je u Hrvatskoj više od 60 posto – dvostruko brže prelaze taj prag i prema Zakonu o PDV-u prisiljeni su ući u sustav PDV-a. To drugim riječima znači veće troškove poslovanja i automatski povećanje cijena vlastitih usluga i proizvoda prema kupcima, smanjenje konkurentnosti te gubitak dijela tržišta“, objasnio je.

Bujas: Ovaj prag će uništiti 20 posto malih tvrtki i obrta

„Ovo je pitanje opstanka malih poduzetnika i obrtnika. Ne dogodi li se to povećanje 20 posto malih obiteljskih tvrtki i obrta neće preživjeti“, kategoričan je Bujas i postavlja pitanje zbog čega je Vlada premijera Andreja Plenkovića nedavno pristala povećati plaće u javnom sektoru za oko 30 posto, a ne želi povećati prag ulaska u sustav PDV-a za male poduzetnike i obrte.

„Ne vidim drugo objašnjenje nego da je dosadašnja Vlada čuvala javni sektor, a kažnjava proizvodni i uslužni sektor, i k tome potiče rad na crno. Jer će mnoge male tvrtke i obrti dijelom raditi na crno kako bi ostali izvan sustava PDV-a i tako smanjili troškove poslovanja, a time i cijenu svojih proizvoda i usluga. Ako se buduća Vlada doista želi boriti protiv rada na crno onda već sutra treba podići taj prag na minimalno 70.000 eura. I to je naš zahtjev“, kazao je Bujas.

28.03.2022., Zagreb – Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika. Photo: Sasa Zinaja/NFoto/PIXSELL/NFOTO

Zakon o PDV-u definira malog poreznog obveznika kao pravnu osobu sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Hrvatskoj, a čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj kalendarskoj godini nije bila veća od 40.000 eura.

Zakon o PDV-u precizno navodi koja dobra i usluge ulaze u cenzus od 40.000 eura PDV-a a koje ne. Takav porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza.

Oni porezni obveznici kojima naplaćeni prihodi od isporuke dobara ili usluga u tekućoj godini premaše propisani prag od prvog dana sljedećeg mjeseca po sili zakona postaju obveznici PDV-a.

Ministar Primorac nije pokazao razumijevanje i odbio je podizati prag

Hrvoje Bujas kaže da je njegova Udruga postavila pitanje Ministarstvu financija i ministru Primorcu namjerava li podići taj prag. Službeni odgovor, kaže, nisu dobili, no neslužbeno su saznali da Ministarstvo nema namjeru to učiniti.

„Iz Ministarstva su, opet neslužbeno, naveli čitav niz problema kao razloge takve odluke, pozivaju se uglavnom na odluke i odredbe Europske komisije, no ti razlozi jednostavno nisu realni jer više zemalja članica EU-a imaju pragove za ulazak u sustav PDV-a na razini od 80.000 pa do 100.000 eura“, objašnjava Bujas.

On podsjeća da su samo u posljednje tri godine inflacija i pad vrijednosti novca obezvrijedili poslovanje, a prag za ulazak u sustav PDV-a nije mijenjan godinama.

„U međuvremenu su se dogodile brojne promjene na tržištu, a inflacija je na godišnjoj razini bila formalno 12 posto, no realno je rasla i do 20 posto. Da smo samo pratili inflaciju taj prag bi danas trebao biti najmanje 60.000 eura“, tvrdi Bujas i dodaje da su oni od Vlade tražili da povećanjem praga potiče rad mikro i malih poduzetnika i obrtnika kako bi im se dala šansa da razviju svoje poslovanje.

„Da bi ušli u sustav PDV-a oni moraju akumulirati kapital za nastavak poslovanja, zatvoriti investicijske projekte i povećati plaće zaposlenima. Da bi to sve postigli mi zahtijevamo da se prag za ulazak u sustav PDV-a podigne na razinu od najmanje 70.000 eura.

Bujas tvrdi: Zadržavanje ovakvog praga otjerat će male poduzetnike i obrtnike u rad na crno

Na primjeru male tvrtke ili obrta od nekoliko zaposlenih Bujas je slikovito objasnio što ulazak u sustav PDV-a znači za poslovanje. „Mali poduzetnik sa dvoje ili troje zaposlenih koji je na godinu zaradio do 40.000 eura i time poslovao izvan sustava PDV-a sada će zbog povećanih cijena svojih usluga tijekom godine brže ući u sustav PDV-a. Trošak poslovanja će mu se povećati za 25 posto, što znači da će on da bi opstao morati otpustiti jednog ili dva radnika i smanjiti obim posla da bi ostao unutar toga cenzusa“, tumači Bujas.

U suprotnome, uđe li u sustav PDV-a, morat će povećati svoje cijene 20 do 25 posto, a time će izgubti na konkurentnosti i jer će mu rasti troškovi poslovanja, a morat će i dodatno platiti knjigovođu, objasnio je Bujas i dodao da  su posebno ugrožene uslužne djelatnosti koje ne mogu pratiti taj ritam.

Hrvatska obrtnička komora (HOK) također tvrdi da od 2019. godine kontinuirano šalje zahtjeve Ministarstvu financija i Središnjem uredu Porezne uprave za povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a i to na 50.000,00 eura. Takav prag, tvrde, imaju  Slovenija, Danska i Slovačka, dok veće pragove imaju Italija, Irska, Francuska, Češka, Danska, Poljska ali i Švicarska i UK.

„Obrtnici u paušalnom sustavu oporezivanja ne moraju ulaziti u sustav PDV-a ako im to ne odgovara te porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, čime im vođenje poslovnih knjiga postaje znatno jednostavnije i jeftinije, uz istovremeno i niže izdatke za obvezne doprinose“, kažu u HOK-u koji vodi Dalibor Kratohvil.

Ilustracija

HOK: Vidimo svjetlo na kraju tunela

I u HOK-u upozoravaju da je povećanje ulaznih cijena i ostalih troškova poslovanja obrtnicima i ostalim poduzetnicima dovelo do povećanja cijena proizvoda i usluga i bržeg prelaska propisanog praga za ulazak u sustav PDV-a. „Time dolazi i do povećanja cijena za postotak PDV-a, što uveliko utječe na poslovanje najmanjih obrtnika“, navode.

Hrvatska je trenutno među četiri zemlje u EU s najvećom stopom PDV-a. Osim nas stopu PDV-a od 25 posto obračunavaju Danska i Švedska, dok Mađarska ima stopu PDV-a od čak 27 posto, dok sve ostale zemlje imaju manju stopu.

No već od iduće godine situacija bi se mogla promijeniti, i to u korist malih poduzetnika i obrtnika. Kako navode u HOK-u, Direktiva EU-a 2020/285 omogućuje da od 1. siječnja 2025. godine zemlje članice mogu postaviti prag za ulazak u sustav PDV-a do 85.000 eura, što bi, tvrde, mogao biti prvi mogući datum da se ipak promijeni trenutni prag za ulazak u sustav PDV-a.

U HOK-u kažu da je na njihov nedavni ponovni upit za povećanje praga Ministarstvo financija odgovorilo da će se upravo zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjati odredbe Zakona o PDV-u u dijelu koji se odnosi na posebne postupke oporezivanja za male porezne obveznike, te da će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a.

„Stoga očekujemo da će Ministarstvo financija, bez obzira tko mu nakon ovih izbora bude na čelu, uzeti u obzir sve mogućnosti kako bi nastavilo reforme s ciljem daljeg poreznog rasterećenja, a u okviru toga i naš zahtjev uvažiti u najvećoj mogućoj  mjeri“, stoji na kraju odgovora koji nam je pristigao iz HOK-a.

Iako dosadašnja saznanja koja smo prikupili ne ukazuju na to koliko bi se od iduće godine mogao podići spomenuti prag za ulazak u sustav PDV-a te hoće li on biti bliži zahtjevu UGP-a ili HOK-a, nadajmo se da će ipak biti dovoljno visok da spriječi sivu zonu poslovanja koju spominje čelnik UGP-a Hrvoje Bujas, i koji će velikoj većini malih poduzetnika i obrtnika omogućiti nastavak normalnog poslovanja.