Milanović i Macron nosili narančaste vrpce: “Skrojili smo to u pola sata” – Znate li što one simboliziraju?

Predsjedik Republike Zoran  Milanović na Pantovčaku je jutros primio francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je stigao u službeni posjet Hrvatskoj.

Nakon sastanka iza zatvorenih vrata, dvojica su se predsjednika obratila medijima tijekom čega su na reveru nosili narančaste vrpce.

“Ovi narančasti riboni koje nosimo, u pet ujutro nakon druge kave, moja supruga kaže da je danas Dan borbe protiv nasilja nad ženama. Skrojili smo to u pola sata. Drago mi je da se francuski predsjednik pridružio tome… Hvala vam”, rekao je Milanović.

Macron je rekao da mu je veliko zadovoljstvo što je prvi predsjednik Francuske koji je posjetio Hrvatsku od osamostaljenja.

Macron na Pantovčaku: “Ovo je posjet prijateljstva”, Milanović: “Za Hrvatsku mali, novi početak”

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

25. studeni je odabran kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Tko su bile sestre Mirabal? Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela „Dede“ rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom “Las Mariposas” (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale vidljivim simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi. Sve tri sestre su zadavljene, a tijela su pronađena polomljenih kostiju. Vijesti o njihovom ubojstvu šokirale su i razbjesnile narod. Sestre Mirabal postale su simbolom nacionalnog i feminističkog otpora, a 1999. godine Ujedinjeni narodi su i službeno potvrdili 25. studeni kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava (pravo na život, pravo na privatnost i obiteljski život, pravo na zaštitu dostojanstva, pravo na dom, pravo na slobodu izražavanja, pravo na život bez mučenja i nečovječnog postupanja i dr.), no, ipak, najveći broj nasilja ostaje neregistriran. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog straha od izazivanja nasilnika i uzrokovanja još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja, mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći… UN navodi kako je polovica svih ubijenih žena stradalo od ruke svojih sadašnjih ili bivših partnera. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke koje bi trebalo češće iznositi u javnost, ako ne zbog pobuđivanja svijesti u javnosti kako je svaki oblik nasilja neprihvatljiv i treba ga prijaviti, onda zbog sjećanja na tri žene čiji je život nasilno prekinut 22. rujna 1999. godine.

Komentiraj