U siječnju 2022. Švedska je osnovala Agenciju za psihološku obranu koja djeluje unutar Ministarstva obrane. O aktivnostima i ciljevima te agencije za Nacional je govorio voditelj operativnog odjela Mikael Tofvesson

Agencija za psihološku obranu osnovana je u Švedskoj u siječnju 2022. godine, uoči ruske agresije na Ukrajinu. Tu vladinu agenciju osnovalo je Ministarstvo pravosuđa, a sjedište joj je u Karlstadu s dodatnim uredom u Solni sjeverno od Stockholma.

Svrha je psihološke obrane zaštititi švedsko otvoreno i demokratsko društvo, slobodno formiranje mišljenja, temeljne slobode, kao i švedsku neovisnost. Psihološka obrana identificira, analizira, sprječava i suzbija aktivnosti utjecaja stranih dezinformacija usmjerenih na Švedsku ili na švedske interese. To može uključivati pokušaje stranih aktera da oslabe nacionalnu otpornost i volju stanovništva da obrani zemlju ili zlonamjerni utjecaj usmjeren na promjenu percepcije ljudi ili utjecaj na ponašanje i donošenje odluka u društvu. Švedska agencija za psihološku obranu djeluje i preventivno i operativno te ispunjava svoje zadaće kako u miru tako i slučaju rata.

Glavna misija Agencije je voditi koordinaciju i razvoj švedske psihološke obrane u suradnji s javnim tijelima i drugim dionicima društva. Ona pruža podršku vladinim agencijama, općinama, regijama, poslovnom sektoru i organizacijama te pridonosi jačanju otpornosti stanovništva. O aktivnostima Agencije za psihološku obranu s grupom novinara iz Hrvatske razgovarao je Mikael Tofvesson, voditelj operativnog odjela.

NACIONAL: Kako biste opisali ustrojstvo i ulogu Agencije?

Mi smo civilna obrambena agencija unutar Ministarstva obrane. To je naša uloga – da imamo i civilnu perspektivu u obrani svoje zemlje. Naša glavna zadaća u miru, ali i u situaciji povećane opasnosti ili čak rata, jest pripremiti naše društvo za ratni način funkcioniranja. U Švedskoj imamo koncept totalne obrane, što znači da cijelo društvo u tome ima svoju ulogu i sudjelovat će u obrani zemlje u slučaju rata ili povećane opasnosti. Naš posao je voditi koordinaciju i razvijati rad različitih agencija i ostalih državnih tijela koja sudjeluju u švedskoj psihološkoj obrani. Tako želimo doprinijeti otpornosti stanovnika, kao i dodatnoj međunarodnoj suradnji. Ali Agencija nije jedina koja se bavi psihološkom obranom naše zemlje. U tim zajedničkim naporima sudjeluju svi čimbenici koji su definirani kao dio psihološke obrane – agencije, predstavnici vlasti, stanovnici i donositelji odluka. Mi smo samo lokomotiva koja je na čelu i koja vodi koordinaciju svih tih napora.

NACIONAL: Koji su vaši konkretni zadaci u slučaju rata ili opasnosti od rata?

Postoji još jedan prilično osjetljiv zadatak koji imamo. Naime, u Švedskoj imamo koncept psihološke obrane kako bismo se obranili od psihološkog rata koji se protiv nas vodi. Dakle, mi smo obrambena organizacija, ali isto tako, ako se Švedska nađe u ratu ili postoji opasnost od izbijanja rata, Agencija mora biti sposobna pružiti podršku Vladi i predlagati mjere na planu njihovih operacija i odgovornosti. To smanjuje sposobnost potencijalnih napadača za napad, kao i njihove namjere da napadnu. Ova birokratska rečenica zapravo znači da isto tako imamo mandat da vodimo psihološki rat ako netko prijeti da će izvršiti invaziju na Švedsku. Dakle, to je proaktivna obrambena mjera. Da budem precizan, u mirnodopsko doba nemamo ovlasti provoditi neke psihološke mjere osim u slučaju da netko prijeti invazijom na našu zemlju. A to znači da imamo i sposobnosti za napad. Te su mjere, naravno, strogo povjerljive.

NACIONAL: U kakvom je odnosu osnivanje ove Agencije s demokratskim vrijednostima Švedske?

Za nas to znači obranu naše demokracije i temeljnih vrijednosti našeg društva. Mi vjerujemo da psihološka obrana gradi na tome, na ljudima koji imaju vjeru i volju da budu dio ove nacije i izdrže sve prijetnje i probleme s kojima bismo se mogli suočiti. Demokracija je iznimno važna kao jedan od najvažnijih motiva za koje se borimo. I zato su sve naše metode primjenjive i u skladu s našim demokratskim vrijednostima i našim demokratskim sistemom. To znači da mi ne radimo stvari koje su nedemokratične i mislim da je važno da to kažem. Ako to Rusi rade, znači li to da i mi radimo isto? Ne. Kao prvo, jer to što oni rade nije efikasno, a kao drugo, zato što to nije u skladu s našom demokracijom.

NACIONAL: Što vaša agencija radi u situaciji u kojoj se svijet suočava s ruskom agresijom na Ukrajinu, pa i hibridnim ratom koji vodi već dulje vrijeme, diljem svijeta? Pomažete li švedskoj vladi?

Kada govorimo o protumjerama, koje bi značile psihološke napade na Rusiju, prvo moram naglasiti da mi nismo u situaciji psihološkog rata Rusije protiv Švedske. Rusija sada ne planira izvršiti invaziju na Švedsku. A tek bismo u takvom trenutku počeli provoditi naše napadačke operacije. Da, dajemo podršku Vladi, ali to je i naša glavna dužnost kako bismo identificirali, analizirali i procijenili utjecaj različitih informacija, no postoji velika razlika između onoga što sada radimo i što bismo radili u stanju rata. Tada se primjenjuju sasvim različite metode. U tom slučaju možete raditi manje-više sve kako biste zaštitili našu naciju. Ali ako nismo u ratnom stanju, moramo raditi prema sistemu utvrđenih pravila koja postoje.

NACIONAL: Hoće li se uloga vaše agencije promijeniti članstvom Švedske u NATO-u?

Rekao bih da i ne. Inače, mi se veselimo članstvu u NATO-u jer ćemo biti dio puno većeg sustava. A to će značiti da će i NATO imati koristi od naših kvalificiranih izvora, ponosan sam što to mogu reći. Zato što je ova agencija nešto što mnoge druge države nemaju. Možda imaju nešto slično, ali Švedska jedina ima punopravnu organizaciju za psihološku obranu. Organizirani smo tako da imamo v.d. generalnog direktora, Magnusa Hjorta, koji također predsjedava Savjetodavnim odborom. Prethodni direktor sada je postao savjetnik za nacionalnu sigurnost. Agencija se sastoji od triju odjela – Administrativnog, koji je smješten u našem sjedištu u Karlstadu, zatim Odjela za razvoj sposobnosti i Operativnog odjela. Naš Operativni odjel zapravo je nastao od Sekcije za protuobavještajne djelatnost unutar Švedske civilne agencije za izvanredne situacije, kojem sam ja bio na čelu. Moj tim je preseljen u ovu novu Agenciju, ali mi imamo svoju povijest i iskustvo u takvom radu. Osobno se time bavim od 2014. godine, kada je Rusija izvršila invaziju na Krim. Ono što je novo u ovoj agenciji upravo je Odjel za razvoj sposobnosti, jer oni se bave izgradnjom psihološke obrane u našem društvu i otpornosti naših stanovnika, kao i predstavnika vlasti od lokalne do nacionalne razine.

NACIONAL: Štiti li vaša agencija medije od hibridnih napada?

Da, isti taj Odjel za razvoj sposobnosti također podupire slobodne i nezavisne medije. Dakle, imamo mandat da zaštitimo slobodne medije u Švedskoj ako to bude potrebno. Ta podrška je jednostrana – oni od nas mogu zatražiti zaštitu i mi ćemo je pružiti i objasniti im što se događa. Ali ne očekujemo ništa od njih zauzvrat.

Novinarka Nacionala Zrinka Vrabec Mojzeš s voditeljem operativnog odjela Agencije za psihološku obranu Mikaelom Tofvessonom. FOTO: Mirna Jurić, Veleposlanstvo Kraljevine Švedske u Hrvatskoj

NACIONAL: Što je posao vašeg Operativnog odjela?

Posao jedne od naših sekcija za prikupljanje i procesuiranje podataka je identificirati i procesuirati neprijateljski strani informacijski utjecaj koji pogađa Švedsku. Oni to rade tako što nadgledaju sve vektore, drugim riječima, sve organizacije, društvene mreže, profile društvenih mreža, medijske kuće – ukratko, svaku moguću platformu koju Rusija koristi kako bi provela svoje operacije utjecaja na informacije. Na temelju tog znanja oni na dnevnoj bazi rade liste informacija koje širi Rusija u našoj zemlji. A razlog zbog kojeg to danas mogu raditi jest taj što smo mi 2014. godine započeli pratiti što Rusija radi Ukrajini, upravo na planu hibridnog rata. Tada smo počeli nadgledati sve aktivnosti i sve organizacije i tako smo kontinuirano stjecali znanje. Međutim, ono što mi ne radimo jest praćenje dezinformacija u našem vlastitom informacijskom okruženju. Prije svega zato što prateći izvore iz ostalih zemalja, nemamo to potrebu raditi, a drugo – za to imamo vrlo važan razlog. Mi nikada ne nadgledamo naše vlastite stanovnike. Ako uđemo u neki profil društvene mreže, radimo to isključivo ako se radi o ruskom ili kineskom vlasniku. Ponavljam, mi nikada ne registriramo niti vršimo monitoring nad našim vlastitim građanima. Naravno da ta sekcija Operativnog odjela usko surađuje s tajnim i sličnim službama što se temelji na Zakonu o stranim akterima. Princip na kojem radimo je sljedeći – ako netko misli na nekoga utjecati, prije svega mora do njega doprijeti. Bilo da se radi o osobi, donositeljima odluka, medijima. A Rusi, kako bi mogli utjecati, prvo moraju pokazati svoje karte. Zato ih mi stalno nadgledamo i pratimo.

NACIONAL: Koliko je švedsko društvo otporno na dezinformacije koje stižu iz Rusije?

Ako usporedimo Švedsku s nekim drugim zemljama, možda smo nešto otporniji od njih, prije svega zato što imamo visoku razinu povjerenja u državne institucije kao i u naš sustav. Ali i to se pogoršava u posljednje vrijeme. Rusija vodi kampanju negativnog utjecaja protiv Švedske još od 2015., otkada nastoje umanjiti to povjerenje šireći dezinformacije. Ponekad to rade na način prijevare – naime, uzmu informaciju koja može biti točna, ali oni znatno preuveličaju problem. Primjer je situacija s migrantima, koju oni povezuju s rastućim terorizmom, kriminalom i nemirima u društvu, za što, dakako, krive vladu. To je jedan od narativa na kojem rade od 2015. kako bi pripremili švedsko društvo za dan na koji nas žele napasti. No, da budemo pošteni, mi još uvijek nismo napadnuti od Rusije na visokoj razini, ali jesmo na ovim nižim. Oni su vrlo oportunistički – kada se dogodi neki incident u Švedskoj, oni će ga zloupotrijebiti. Poput, na primjer, situacije s koronavirusom. Oni su to iskoristili da ga preuveličaju i kreiraju kaos u našem društvu.

NACIONAL: Kad smo već kod psihološkog rata, je li porastao strah od moguće ruske invazije nakon aplikacije za članstvo? Naime, Putin je tada zaprijetio: vi ste sljedeći!

Nije. Nije bilo nikakve panike. Naime, u ovom trenutku on vodi rat u Ukrajini i ono što smo također naučili jest da smo se možda i previše bojali ruskog ratnog stroja. Pokazalo se da i nije bio baš tako efikasan. Trenutačno u Švedskoj imamo relativno male oružane snage, koje sada ponovo izgrađujemo, ali kada sam ja bio mlad i služio u vojsci, tada smo imali 800 tisuća vojnika na raspolaganju. A tih dana Švedska je imala samo osam milijuna stanovnika. Sada znamo da imamo sposobnost obraniti sami sebe ako bude potrebno. Mi radije ne trošimo novac na naoružavanje, već na suradnju u NATO-u. Zato što smatramo kako nije dobro za ekonomiju da trošite novac na ogromne vojne strukture u vlastitom društvu. No, kao što znate, desetljećima članstvo u NATO-u uopće nije bila tema. Nikada nismo ni razmišljali o pridruživanju NATO-u. No kada se dogodila ova agresija, raspoloženje se potpuno promijenilo. Tu se ne radi samo o našem strahu od Rusije, jer mi se ne bojimo. Tu je više bio znak solidarnosti s finskim narodom, koji zapravo graniči s Rusijom, a to je isto tako i znak podrške baltičkim zemljama. Osjećamo veliku bliskost s tim narodima. A druga stvar koja se dogodila nakon ruske agresije na Ukrajinu jest da smo imali ogroman porast prijava za teritorijalnu obranu i civilnu zaštitu. Dakle, više se ljudi prijavilo no što smo ih mogli primiti. Ljudi u Švedskoj vrlo brzo su odgovorili, pokazavši da neće dopustiti da potpadnu pod ruski utjecaj.

‘Društvene mreže mogu postati problem za demokraciju zato što se dezinformacije brzo šire, no istovremeno se moramo znati nositi s takvim ponašanjem. Svjesni smo toga da društvene mreže doprinose i slobodi govora’

NACIONAL: Ali prijetnje s ruske strane svima, pa i Švedskoj, ne prestaju.

Točno je da Rusija kontinuirano prijeti Švedskoj, a sada je dostigla razinu na kojoj mi kažemo: baš nas briga! No ono što mi radimo u ovoj agenciji jest da pokušavamo detektirati što zapravo brine ljude, čega se boje. Prošle jeseni to je bilo pitanje energije i energetske krize, povišenja cijena i moguće nestašice uslijed sankcija koje je Rusiji nametnuo EU.

NACIONAL: Kao što je poznato, Turska je blokirala članstvo Švedske u NATO-u zato što navodno pruža sklonište terorističkim organizacijama. Je li Rusija pokušala iskoristiti tu činjenicu kako bi okrenula građane Švedske protiv vaše vlade, optužujući je da štiti teroriste i krši temelje švedske demokracije?

Ruski propagandisti prilično su se namučili posljednjih godinu dana kako bi plasirali uvjerljive narative u javnost. Zato i koriste svoje resurse kako bi uvećavali negativni dio i probleme u procesu pristupanja NATO-u. Narativ prema Švedskoj je, dakako, da nismo dobrodošli. A onaj prema EU-u jest da NATO nije savez kojem se može vjerovati. Da, ruski aparat tako funkcionira. Koriste ono što se stvarno događa i onda to preuveličavaju ili preokreću. No teško s tim narativom mogu doprijeti do građana Švedske, jer oni za to nisu zainteresirani. S druge strane, puno nas više brine da taj narativ pokušavaju proširiti po drugim zemljama članicama EU-a. Švedska je sa svoje strane učinila sve što se od nas tražilo. Međutim, iako ruski propagandisti pokušavaju na razne načine utjecati na javno mnijenje, ono što se nije promijenilo jest odgovor na pitanje zašto se Švedska sada želi pridružiti NATO-u. Pa zato što je Rusija agresijom na Ukrajinu promijenila sigurnosni poredak Europe i mi želimo biti dio zajedničkog obrambenog saveza, štiteći Europu. Kao što rekoh, razlog za to nije naš strah od Rusije, tu se puno više radi o solidarnosti s ostalim državama članicama EU-a. Za nas je to jedinstveno pitanje. Mi nikada ne izvozimo oružje državi koja bi ga mogla upotrijebiti za napad. Vrlo smo izbirljivi kada se radi o izvozu oružja. Mi nikada nismo željeli biti dio niti jednog konflikta. Ali sada dajemo puno modernog oružja Ukrajini, koje može naštetiti Rusima. Tu se doista radi o solidarnosti prema onima koji su žrtve agresije.

NACIONAL: Kakav psihološki efekt ima činjenica da je Finska postala članica NATO-a, a graniči s Rusijom? Gledate li na Finsku kao na tampon-zonu?

Oduvijek smo usko vojno surađivali s Finskom i naš plan je bio da se borimo zajedno, čak smo vježbali zajedno. Sada će NATO biti dio zajedničke obrane i NATO-ova planiranja. Da su Rusi odlučili napasti, suočili bi se s našim zajedničkim snagama. Povijesno, nikada nismo gledali na Finsku kao na tampon zonu između nas i Rusije, nego smo se zajedno spremali za obranu iako nije izgledno da bi Rusija prvo napala Švedsku, nego bi, naravno, prošla kroz Finsku. Uvijek smo pokazivali solidarnost prema Finskoj, a posljednji put kada smo nekome dali oružje bilo je u Drugom svjetskom ratu, kada je Finsku napala Rusija. Jer Švedska i Finska, iako ne dijele isti jezik, vrlo su bliske. Imamo izreku u Švedskoj – finski problem je i naš problem.

NACIONAL: Švedsko ministarstvo, s još nekim drugim institucijama, nedavno je zabranilo upotrebu Tik-Toka svojim zaposlenicima. Je li TikTok doista prijetnja i radi li se o ograničavanju vaših sloboda?

Švedske obrambene snage zabranile su upotrebu TikToka svojim zaposlenicima na njihovim službenim telefonima, a ne na privatnim. To je logično jer moj službeni telefon nije platforma za slobodu govora ako radim za Oružane snage, već platforma za obavljanje mojih dužnosti. Kod TikToka nisu toliki problem informacije koje šire, već ono što sakupljaju i znanje koje stječu o pojedincima odnosno korisnicima. Dakle, to je sigurnosno pitanje. Ali ta odluka Oružanih snaga ne odnosi se na blokiranje TikToka u Švedskoj za privatne korisnike. Inače, društvene mreže mogu postati problem za demokraciju zato što se dezinformacije brzo šire, no istovremeno se moramo znati nositi s takvim ponašanjem. Svjesni smo toga da društvene mreže doprinose i slobodi govora i da tim putem svatko može izraziti svoje mišljenje u našem društvu. Ukrajinci, na primjer, otvorili su svoj internet i učinili informacije dostupnima svom stanovništvu. Citirat ću svojeg bivšeg šefa: sigurna društva komuniciraju. Komunikacija je dobra. Naime, u tom slučaju ne možete sakriti loše stvari koje se događaju. Osim toga, društvene mreže i razotkrivaju prijetnje neprijatelja. A to je problem za Rusiju. Zato Rusi i blokiraju internet kako ljudi ne bi saznali što se zbiva u Ukrajini. Jer to što tamo rade pogrešno je i štetno.