Memorijalni centar Srebrenica: Posebno obilježje ruskog ratovanja u Ukrajini je kulturni genocid

Autor:

epa10807469 The scene of a missile hit at the Drama Theatre in central Chernihiv, Ukraine, 19 August 2023, amid the Russian invasion. According to the State Emergency Service, at least seven people died and 110 were injured. Russian troops entered Ukrainian territory in February 2022, starting a conflict that has provoked destruction and a humanitarian crisis.  EPA/OLEG PETRASYUK

EPA/OLEG PETRASYUK

Memorijalni centar Srebrenica je u okviru Mehanizam za sprečavanje genocida i zločina protiv čovječnosti čiji je cilj identificirati narative i obrasce ponašanja koji mogu dovesti do nasilja objavio izvještaj o zločinima u Ukrajini.

U izvještaju se navodi da s obzirom na međunarodno kazneno pravo i međunarodno humanitarno pravo, zaključak ovog izvještaja može samo biti preliminaran i prethoditi istrazi akreditiranih pravnih institucija.

Međutim, zaključci izvještaja ukazuju na visoku vjerojatnost da su ruske i separatističke snage počinile i nastavljaju činiti različite zločine protiv čovječnosti, kao i ratne zločine protiv civilnog stanovništva Ukrajine. Ovi zločini između ostalog uključuju: neselektivno gađanje civilnih meta; ubojstva; prisilno preseljenje stanovništva; organizirano skrivanje nestalih; mučenje; prekomjerno uništavanje imovine bez vojne opravdanosti.

Preporuke Mehanizma uključuju to da ruske snage moraju odmah obustaviti ratne zločine i kršenje ljudskih prava, sve strane u sukobu moraju raditi na trajnoj obustavi vatre, Rusija se mora pridržavati međunarodnih sporazuma o korištenju kemijskog, nuklearnog i zabranjenog oružja, sve strane u sukobu moraju omogućiti sigurno uklanjanje mina iz civilnih područja, ruske snage moraju garantirati potpuno neometan i siguran prolazak humanitarne pomoći i humanitarnih radnika i evakuacije, sve strane u sukobu moraju osigurati zaštitu izbjeglica koje se vraćaju, interno raseljenih osoba i pripadnika manjinskih naroda i ne smiju uskraćivati prava grupama, uključujući i ratne vojne zarobljenike međunarodna zajednica treba pružiti političku podršku pregovorima između strana i intenzivirati ekonomske i diplomatske sankcije Rusiji.

Posebno su analizirani zločini u Mariupolju, Sjeverodonjecku i Lisičansk, Harkovskoj regiji, Kijevskoj oblasti uključujući Buču i Irpin i Kijev.

“Procjenjuje se da je 13 milijuna ljudi u stanju akutnog rizika u dijelovima zemlje zahvaćenim konfliktom. Mnogi dijelovi zemlje se bore sa alarmirajućom humanitarnom krizom, ozbiljnim nedostacima hrane i bez pristupa zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, slabe su nade da će se u skorije vrijeme doći do rješenja sukoba diplomatskim putem”, navodi se izvještaju.

Izvještaj dodaje da je, kada se ima na umu duga povijest poricanja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta koja ima obilježja više elemenata Stantonovih deset faza genocida, lako je bilo predvidjeti da će se dogoditi vojna invazija na Ukrajinu koja je i počela koncem veljače 2022. godine i da je van fokusa međunarodne zajednice, sukob u Ukrajini je nadrastao rane faze prevencije.

“Rat u Ukrajini je dostigao fazu kada je nemoguće zatvoriti oči pred ozbiljnošću sukoba i njegovim rastućim intenzitetom. Jedno posebno obilježje ruskog ratovanja u Ukrajini je kulturni genocid, za koji se vjeruje da se ne radi o kolateralnoj šteti, nego namjernom uništavanju kulture, povijesti i tradicije Ukrajine”, ističe se u izvještaju.

Uz napade na civilnu infrastrukturu koji su sve žešći, obje metode ratovanja su namjerne i sistematske, opravdane retorikom koja otvoreno i jasno negira i namjerava uništiti samo pravo na postojanje Ukrajine. “Ova dva elementa zajedno mogu biti dovoljna da potvrde da rat u Ukrajini može imati više obilježja genocida, uključujući i poricanje. Budući da ‘genocid ne mora imati formu masovnog nasilja da bi bio pravno prepoznat kao genocida’, međunarodna zajednica mora pokazati predanost punom poštivanju pravno obavezujućih odredaba međunarodnog prava, uključujući i obavezu da štiti”, upozorava se u izvještaju.

Memorijalni centar Srebrenica zaključuje da ako preventivne mjere ne budu i dalje u vodile do smanjenja nasilja u Ukrajini, bit će potrebno razmotriti druge forme kolektivne akcije, ne isključujući i vojnu intervenciju, koja mora biti poduzeta u skladu sa međunarodnim pravom. U slučaju da dođe da intervencije, potrebno je napraviti dugoročne planove i poduzeti mjere na očuvanju održivog mira

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.