Međimurski rančer sam protiv Srba u ratu za KIM

Autor:

Nacional

Objavljeno u Nacionalu br. 594, 2007-04-03

Denis Kolarić, 24-godišnji vlasnik stočarske farme Ranč d.o.o. kraj Čakovca, koji je dao najbolju ponudu za Karlovačku industriju mlijeka, otkriva kako je uzgoj krava razvio u unosan biznis

Vrlo je neobično za hrvatske, ali i europske prilike da jedan poljoprivrednik toliko dobro posluje da se kao jedino logično rješenje daljnjeg uspješnog poslovanja nameće kupnja tvornice za preradu mliječnih proizvoda.

Upravo tako svoje poslovanje kani proširiti 24-godišnji vlasnik stočarske farme Ranč d.o.o. iz Pribislavaca kraj Čakovca, Denis Kolarić, zajedno sa svojom dvije godine mlađom suprugom Karolinom. On se uključio u borbu za kupnju Karlovačke industrije mlijeka s investicijskom tvrtkom Salford, vlasnicom šest mljekara u Srbiji i BiH, iza koje stoji nekadašnji srpski ministar privatizacije Milan Beko, poslovno povezan s vlasnikom Delta holdinga Miroslavom Miškovićem. Na natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju javila se i domaća tvrtka Chemoderm, koja navodno ima potporu radnika KIM-a. Za strateškog partnera Kolarići su naveli Ljubljanske mlekarne s kojima su ugovorili i izvoz od 2 milijuna litara kiselog vrhnja godišnje. Za većinsko vlasništvo u KIM-u, tvrtki koja se prodaje već treći put u nekoliko godina i koja je u dugovima od oko 36 milijuna kuna, Kolarić je dao financijski najbolju ponudu od 17 milijuna kuna, uz obvezu zadržavanja svih 216 zaposlenih i redovito plaćanje kooperantima. Osim toga, spreman je u sljedećih pet godina uložiti 39 milijuna kuna u modernizaciju mljekare.

Kolarić odbija bombastične naslove u medijima koji su sugerirali da jedan mladi čovjek naivno ulazi u bitku s tvrtkom iza koje stoji veliki novac: “Teza koja se provlači da se mladi čovjek gura Salfordu pod noge u najmanju je ruku pretjerana. Naša stočarska farma ipak ima 25-godišnju povijest i svoj prirodni razvoj. Farma je prerasla samu sebe i došli smo pred zid, zbog čega smo među ostalim trebali napraviti korak dalje u poslovanju, a to je kupnja KIM-a. Mi smo zbog godišnje dobiti veće od milijun kuna bili zakonski primorani mijenjati pravni oblik u d.o.o. Svu svoju imovinu uložili smo i stavili pod hipoteku kako bismo ostvarili ovu akviziciju. Osim toga, da nemamo kvalitetan projekt, naša nas poslovna banka ne bi financijski pratila.“

Kolarić je po struci diplomirani inženjer građevine, a stočarstvom se počeo baviti prije tri godine kad se oženio i naslijedio farmu od suprugine bake. Kolarići su se tada odlučili potpuno posvetiti uzgoju krava. Kolarić je odmah počeo pohađati edukacijske seminare o stočarstvu i mljekarstvu u Hrvatskoj i Europi. Sam priznaje da je prilično neobično da mladi ljudi rade takav posao koji zahtijeva veliku posvećenost i u kojem nema vikenda: “Naravno da mene kao i sve mlade zanimaju izlasci i neobavezan život. Ali ja sam odabrao ovakav način života i ne žalim se. Naš je način života potpuno drukčiji od života naših vršnjaka jer ovo je ipak obaveza od 24 sata 365 dana u godini. Ali još smo mladi i nećemo se žaliti. Nadamo se samo da ćemo moći platiti kvalitetnog radnika na kojeg ćemo se moći potpuno osloniti kad zaželimo otići na godišnji odmor. Zasad je to pitanje dobre organizacije“, priča Kolarić. On i supruga s jednogodišnjim sinom Florijanom sebi priušte dva do tri tjedna godišnjeg odmora na moru.

Zanimljiv je podatak da je na području sjeverozapadne Hrvatske 70 posto proizvođača mlijeka mlađe od 35 godina. Karolina i Denis odlučili su od sljedeće godine krenuti na studij marketinga i menadžmenta na fakultetu u Varaždinu jer se nadaju da će im stečena znanja pomoći da što efikasnije upravljaju industrijom mlijeka. Veliku potporu pruža mu supruzin djed Ivan Kolak koji je i pokrenuo posao. Danas imaju 250 krava i mljekaru čiji kapacitet iznosi milijun litara mlijeka godišnje.

Mlijeko prodaju Vindiji, ali problem s kojim se susreću brojni poljoprivrednici u Hrvatskoj nije mimoišao ni njih, a to je naplata isporučenog mlijeka. To je bio jedan od ključnih razloga odluke da kupe Karlovački industriju mlijeka. “Danas je čitava mljekarska industrija u Hrvatskoj na koljenima jer neki nisu dobili novac za svoje mlijeko već sedam mjeseci. Stoga smo odlučili kupiti KIM kako bismo imali kamo plasirati mlijeko.“

KIM - Karlovačka industrija mlijeka  prodaje se treći put u proteklih nekoliko godina; tvrtka od kooperanata dnevno otkupljuje 45 tisuća litara mlijeka, ali im ne plaća mjesecimaKIM – Karlovačka industrija mlijeka prodaje se treći put u proteklih nekoliko godina; tvrtka od kooperanata dnevno otkupljuje 45 tisuća litara mlijeka, ali im ne plaća mjesecimaKIM otkupljuje 45.000 litara mlijeka dnevno, a dobavljačima ne plaća mjesecima. Kolarić tvrdi da u taj posao i ne bi ulazio da nema osiguran izvoz preko partnera u Švicarskoj. Planira stoga udvostručiti proizvodnju u roku od trideset dana nakon preuzimanja KIM-a.

Na početku bavljenja tim poslom Denis Kolarić ovisio je o savjetima drugih partnera s većim iskustvom u uzgoju krava. Ali edukacije u Hrvatskoj i Europi dale su mu dovoljno znanja da sve manje ovisi o znanju drugih. U Poljskoj je bio na edukaciji prije nego što je ta zemlja ušla u Europsku uniju, kad su tamošnji seljaci bili najglasniji protivnici ulaska u tu asocijaciju, bojeći se da će im EU ugroziti egzistenciju.

Kolarić se posjetom poljskim poljoprivrednicima prije nekoliko mjeseci uvjerio da je njihov otpor bio bezrazložan te je stoga on danas jedan od većih pobornika ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koja će po njegovu mišljenju uvesti reda u hrvatsku poljoprivredu i spriječiti uvoz pasteriziranog mlijeka pete klase kakvo se danas uvozi u Hrvatsku: “Poljacima je nakon ulaska u EU pala sjekira u med. Financijski su prošli odlično. Mlijeko im se plaća po 30 posto većoj cijeni nego prije ulaska u EU.“ Jedan od glavnih problema hrvatske poljoprivrede za Kolarića je nedovoljna suradnja među poljoprivrednicima. Upravo zato izlaz vidi u osnivanju zadruga. Shvaćajući je kao nužnost osnovao je, u suradnji sa 60 svojih kolega, zadrugu Mliječni put jer je uvjeren da će nakon ulaska Hrvatske u EU samostalni poljoprivrednici koji će se oslanjati samo na vlastite snage propadati. Jedini su u Hrvatskoj organizirali uzajamno pomaganje u poslovima – svaki član zadruge za ostale obavlja posao u kojem je specijaliziran i za koje ima svu potrebnu mehanizaciju. Takvu organizaciju vidi i u KIM-u: “KIM neće biti samo tvornica mlijeka nego i neka vrsta zadruge u kojoj će kooperantima biti omogućen pristup edukaciji i suradnji. Morat ćemo uvesti novi pristup i svakodnevno pratiti promjenu i modernizaciju tehnologije. U drugim zemljama industrija mlijeka posluje na taj način, samo kod nas ne. Slovenski seljak ne može hraniti stoku bez prisutnosti stručnjaka mljekare.“

Lukom Rajićem kooperanti su bili zadovoljniLukom Rajićem kooperanti su bili zadovoljniKako se prije samo tridesetak godina većina stočara u Hrvatskoj amaterski bavila uzgojem i proizvodnjom mlijeka, a takve navike su kod većine ostale i danas, Kolarić kaže da se tako dalje neće moći: “Da bi se dobilo kvalitetno mlijeko, kravama treba posvetiti više vremena i pažnje. Zato treba poticati profesionalni pristup. Krave moraju, ako se želi dobiti kvalitetno mlijeko, imati kvalitetan tretman, ravnomjernu prehranu i veterinarsku skrb, a najvažniji je njihov popodnevni odmor, jer za samo jednu litru mlijeka kroz krvožilni sustav krave treba proći i do 1500 litara krvi. Zato su te životinje prilično osjetljive na stres, a promjena samo jedne komponente u njihovoj hrani dovodi do gubitka 10 posto mlijeka, a time i zarade“, kaže Kolarić.

Kad je u pitanju stočarstvo karlovačkog kraja, Kolarić kaže da se tu proizvodi možda i najkvalitetnije mlijeko u Hrvatskoj, jer tamošnji stočari, odnosno kooperanti KIM-a, stoku hrane na najprirodniji način, tako da velike šanse ima i brendiranje takvog mlijeka kao ekološkog. U svojoj županiji Kolarić radi na projektu Mliječne ceste po uzoru na slični projekt vinskih cesta kakve postoje u Italiji, ali i u Istri. Tako bi se popularizirali razni mliječni proizvodi, ali i podigao turizam, pogotovo obiteljski. Takav način prodaje mlijeka upoznao je tijekom jednog od svojih boravaka u Švicarskoj, gdje mali proizvođači na ambalažu svojih mliječnih proizvoda stavljaju ime svoje obitelji kao jamstvo kvalitete. Uvjeren je da je budućnost hrvatske poljoprivrede u malim i povezanim obiteljskim gospodarstvima.

Milan Beko, nekadašnji Miloševićev ministar privatizacije, jedan je od direktora Salforda sa sjedištem u Londonu; u srpskoj privatizaciji često se pojavljivao kao savjetnik raznih fondovaMilan Beko, nekadašnji Miloševićev ministar privatizacije, jedan je od direktora Salforda sa sjedištem u Londonu; u srpskoj privatizaciji često se pojavljivao kao savjetnik raznih fondovaUpravo na primjeru Švicarske misli krenuti u marketinšku kampanju koja se pomalo razlikuje od ostalih hrvatskih proizvođača mlijeka. Naime, švicarski proizvođači svoje proizvode populariziraju raznim akcijama socijalnog karaktera, kao što je doniranje mlijeka školama. KIM će, prema Kolarićevim riječima, krenuti istim putem. Zaključuje da se stočarstvo u Hrvatskoj ipak razvija: “Mljekarstvo će i dalje ostati jedna od najzahtjevnijih poljoprivrednih grana jer traži puno znanja i ulaganja, a i brzo propada. Iako je to težak posao, nakon napornih sastanaka i rješavanja papirologije u gradu vezanih za posao, čim dođem na farmu, brzo zaboravim na sav nakupljeni stres.“

TREĆA PRODAJA KIM-A

Karlovačka industrija mlijeka – KIM prodaje se na natječaju Hrvatskog fonda za privatizaciju sa 36 milijuna kuna duga. Aktualni natječaj za kupnju većinskog udjela u KIM-u treći je u proteklih nekoliko godina. Ta tvrtka dnevno otkupljuje od malih proizvođača 45 tisuća litara mlijeka pa o njoj ovise tisuće kooperanata iz karlovačkog kraja. Najveći Kolarićev konkurent za kupnju KIM-a je investicijska kuća Salford.


‘LACTALIS ĆE RAZBITI MONOPOL’

Za razliku od hrvatske vlade i Ivice Todorića, prodaju Dukata francuskom Lactalisu Denis Kolarić smatra dobrim rješenjem za razbijanje monopola na domaćem tržištu mlijeka i vjeruje da će francuska korporacija uvesti više reda i modernizacije među svoje hrvatske kooperante: “Francuzi imaju novac i siguran sam da će kooperanti dobiti veću cijenu za svoje mlijeko i, što je bitno, bit će im plaćeno u roku od 15 dana. Takva su iskustva na svim tržištima gdje je Lactalis imao svoje akvizicije. Oni će sigurno i modernizirati proizvodnju.“

Miroslav Mišković, najmoćniji Srbin, poslovno je povezan s tvrtkom SalfordMIROSLAV MIŠKOVIĆ, NAJMOĆNIJI SRBIN, POSLOVNO JE POVEZAN S TVRTKOM SALFORDAKVIZICIJE SALFORDA

Investicijska kuća Salford, koja se natječe za kupnju KIM-a, dosad je preko tvrtke Danube Foods Group kupila tri mljekare u Bosni i Hercegovini: Mljekaru Banja Luka, Mlijekoprodukt Kozarska Dubica i Mljekaru Sarajevo, te tri najveće mljekare u Srbiji: Imlek Beograd, Novosadsku mljekaru i Subotičku mljekaru. Iako je službeno Salfordovo sjedište u Londonu i predstavlja se kao britanska tvrtka, u Srbiji nije tajna da iza nje stoji bivši Miloševićev ministar privatizacije Milan Beko. U središtu pozornosti našao se 2004. kad se prodavala tvornica mineralne vode Knjaz Miloš iz Aranđelovca. Vlada je otvoreno podržavala zajednički nastup poznate francuske kompanije Danone i košarkaša Vlade Divca. Ipak, većinu dionica kupio je tajnoviti financijski fond FPP Balkan Limited, čiji je savjetnik bio – Milan Beko. Navodno je zajedno s najmoćnijim Srbinom Miroslavom Miškovićem stajao iza prošlogodišnjeg pokušaja kupnje Mercatora, kad se za taj slovenski trgovački lanac zanimao još jedan tajnoviti britanski fond Altima Global Special Situations Master Fund.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.