Pod geslom „Vlast je čast“, Mato Franković potvrdio je 2021. drugi mandat na čelu Dubrovnika s više glasova nego u izborima 2017. godine, te ostvario i najbolji izborni rezultat dotad. Ove godine ušao je u šestu godinu upravljanja jedne od najpopularnijih svjetskih turističkih destinacija, a tim povodom u razgovoru za Nacional govorio je o najznačajnijim projektima, korona krizi, Mostu Pelješac, ali i spojivosti funkcije gradonačelnika i saborskog zastupnika.

Što smatrate najvećim uspjehom u proteklom petogodišnjem razdoblju?

Posebno se ponosim stjecanjem nove imovine od povijesnog značaja za Dubrovnik, čime smo pokazali odgovornost i umijeće upravljanja. Postali smo većinski vlasnici Luke Dubrovnik, tvrđavu Imperijal na Srđu vratili smo Gradu, kupili dionice UTD Ragusa, Vilu Čingriju te u konačnici preuzeli društvo TUP d.d. što predstavlja najveću imovinu koju je Grad stekao do sada. Smatram to krunom svog političkog uspjeha. Kroz pet godina djelima smo kontinuirano potvrđivali stratešku poziciju ove gradske uprave – uvijek štititi interese Grada i građana. U ovim nekretninama nalazi se nevjerojatan potencijal za dugoročni strateški razvoj grada i generacije koje dolaze, od terminala za brodove na kružnim putovanjima i razvoja cijelog urbanog centra u Gružu, do Imperijala u kojem ćemo konačno otvoriti Muzej Domovinskog rata i koji je od emotivnog značaja za nas kao simbol obrane grada.

Dubrovnik je jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj. Što Grad poduzima kako bi smanjio ovaj raskorak između juga i ostatka Hrvatske i time zadržao kvalitetu života svojih sugrađana?

Činjenica je da u Gradu postoji veliki broj mladih ljudi koji žive od svog rada, ali u postojećim uvjetima ne mogu priuštiti kupnju nekretnine. Zbog toga smo od Ministarstva branitelja otkupili 43 stana u Mokošici i osmislili inovativan model stambenog zbrinjavanja za mlade obitelji nazvan Dubrovačka stanogradnja, kojim sugrađanima putem javnog poziva dajemo u najam stanove na rok od 10 godina po povoljnoj cijeni. Prvih 17 obitelji uselilo je u lipnju, a uskoro očekujemo ponovljeni javni poziv za preostale stanove. Osim toga već godinama subvencioniramo podstanarstvo za različite skupine. Kao demografsku mjeru uveli smo stalnu potporu roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete te povećali naknade za novorođenu djecu. Iako nenadležni u zdravstvenoj skrbi, razvijamo brojne nadstandarde u zdravstvu kontinuiranim donacijama institucijama i inicijativama. Posebnu pažnju pridajemo obrazovanju putem financiranja stipendija za učenike i studente, produženog boravka, pomoćnika u nastavi, obrazovnih materijala učenicima osnovnih škola… Sufinanciramo i nabavu udžbenika učenicima srednjih škola u iznosu do tisuću kuna te značajna sredstva investiramo u nove vrtiće i škole. Napredak je vidljiv i nastavljamo razvijati alate za osnaživanje mladih i mladih obitelji.

Značajan dio vašeg mandata obilježila je korona kriza. Kako ste se nosili s takvim otežanim okolnostima i financijskim gubicima?

U 2020. godini svijet je bio zaustavljen, turistička kretanja nisu postojala, a posljedično Grad i gradske tvrtke pretrpjeli su enorman gubitak od 465 milijuna kuna prihoda. Unatoč krizi, nastavili smo provoditi sve socijalne i razvojne programe i zaštitili smo sve ranjive skupine osiguravajući financijsku stabilnost Grada, društava i ustanova. Kroz različite mjere ili programe pomogli smo našim građanima i gospodarstvenicima u iznosu od 150 milijuna kuna. Pandemijsku godinu iskoristili smo za pripremu brojnih kapitalnih projekata kako bi ih mogli uspješno kandidirati na financiranje iz dostupnih fondova Europske unije i osigurati nastavak investicijskog zamaha. Više od 40 projekata je pripremljeno i spremno za financiranje.

Što je za Vas Grad po mjeri građana i kako biste usporedili Dubrovnik 2017. i Dubrovnik 2022.?

Za mene je to onaj grad koji svojim građanima osigurava jednake uvjete za život i rad u svakom svom dijelu, u samom središtu i u prigradskim naseljima. Dubrovnik je danas grad koji turizmom upravlja na održiv i ogovaran način, što je prepoznato i u međunarodnoj stručnoj javnosti. Grad se do 2017. razvijao stihijski, turizam je galopirao, a te trendove nisu pratila ulaganja u komunalnu, prometnu i društvenu infrastrukturu. Dubrovnik je danas grad na čijem se širem gradskom području izvodi EU projekt Aglomeracije vrijedan gotovo 900 milijuna kuna, a koji uključuje izgradnju nove i nedostajuće mreže odvodnje i vodoopskrbe. I najvažnije, Dubrovnik je do 2017. povukao nula kuna iz fondova Europske unije, a danas smo premašili milijardu kuna izvanproračunskih sredstava i idemo prema nove tri milijarde kuna u ovom mandatu. Uz EU sredstva gradimo prometnice poput Lapadske obale, najvažnijeg ulaganja u prometnu mrežu od 70-ih godina prošlog stoljeća čija realizacija je započela u jeku korona krize.

Prostor Luke Gruž s budućim terminalom za kruzere i kompleksom TUP-a važan je za budući razvoj Grada. FOTO: Grad Dubrovnik

Najavljen je konačan datum otvaranja Mosta Pelješac, što to znači za Dubrovnik i jug Hrvatske?

Pelješki most je za hrvatski jug i Dubrovnik milenijski strateški projekt, najvažniji događaj od oslobođenja u Domovinskom ratu. Suvišno je čak spominjati prometne, trgovinske i druge benefite koje taj projekt donosi, ali sama činjenica da se Dubrovnik konačno teritorijalno, neprekinutom vezom spaja s Hrvatskom, a time i Europskom unijom, ima za nas neopisivi značaj. Pelješki most omogućit će da se stanovnici krajnjeg juga Hrvatske više ne osjećaju stanovnicima drugog reda. Naš sljedeći prioritet je brza cesta Zračna luka – Dubrovnik, a nakon toga snažno ćemo se zalagati da se postojeća državna cesta od mjesta Orašac do ulaska na pelješke pristupne ceste obnovi i proširi kako bi se omogućila veća sigurnost putovanja jedinog dijela Hrvatske koji nema ni milimetra autoceste. Ujedno zahvaljujem Vladi RH na prepoznavanju potreba hrvatskog juga.

Kako spajate Vaše funkcije saborskog zastupnika i gradonačelnika?

Obzirom da sam jedini izabrani zastupnik iz Grada Dubrovnika nemam moralno pravo povući se iz Sabora. Time bi, naime, Grad Dubrovnik po prvi put u posljednjih 30 godina izgubio svog predstavnika. Nije jednostavno pomiriti dvije javne dužnosti i potpuno nepravednim smatram da se nama gradonačelnicima i načelnicima broje dani izostanka iz Sabora i to se javno predstavlja kao nemar, a mi dok nismo u Hrvatskom Saboru radimo na svojim dužnostima gradonačelnika i načelnika. Od kada sam postao saborski zastupnik zalagao sam se za niz izmjena zakonskih koji su bili u interesu Dubrovnika i do sada smo uspješno izborili uvođenje zona posebnog prometnog režima s ciljem smanjenja prometnih gužvi u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (čeka se usvajanje), zaštitili smo lokalne turističke vodiče, osigurali smo naplatu pristojbe za brodove na kružnim putovanjima i drugo. Sad radimo na izmjenama i dopunama zakona koji se tiče obnove spomeničke baštine Dubrovnika te izmjene odredbe članka 77. zakona koji definira povrat nacionalizirane imovine s ciljem jačanja jedinica lokalne samouprave. Jedan sam od onih koji vjeruje da se uspjeh u saboru ne mjeri brojem replika nego učinkovitošću.

Ove godine navršava se 30 godina od deblokade hrvatskog juga u Domovinskom ratu. Sprema li se poseban program obilježavanja?

Značajna je to obljetnica za sve Dubrovčane i dostojno ćemo je obilježiti u listopadu. Podsjetnik je na dane kada su oslobođena sva područja oko grada čime je okončana blokada agresora koja je trajala punih osam mjeseci. Ali, istaknuo bih da je uz obilježavanje i odavanje počasti zaslužnima jednako važna i kontinuirana skrb koju pružamo braniteljskoj populaciji. U suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja stambeno je zbrinuto 65 branitelja, stradalnika Domovinskog rata, kojima su prošle godine dodijeljeni stanovi u Mokošici. Donijeli smo UPU stambenog naselja za branitelje na Nuncijati, a ponovno u suradnji s Vladom realiziramo uređenje memorijalne staze s križnim putom na Srđu, što uključuje i gradnju portala koji će nositi brojčanu oznaku rimskim brojevima u sjećanje na 6. prosinca 1991., dan najvećeg napada na grad u Domovinskom ratu.

Otvorene su 73. Dubrovačke ljetne igre, ove godine u ozračju Godine Dubrovačkog statuta na kojeg ste se osvrnuli u svom govoru.

Važne su nam Dubrovačke ljetne igre, one utjelovljuju duh ovog grada koji je uvijek držao do umjetničkog stvaralaštva i bio živa pozornica. Činjenica da ove godine navršavamo i 750 godina od proglašenja Statuta iz 1272. puno nam govori o razini društvenog uređenja koje su njegovali naši stari. Dubrovački statut nije najstariji na ovim prostorima, ali je po razrađenosti propisa i normi nedostižan. Ono što sam istaknuo u svom govoru na ceremoniji otvorenja koja je ove godine, prigodno, cijela bila u znaku Libertasa i slobode kao apsolutne vrednote, jest i da bi nam odredbe Statuta i danas bile vrijedan vodič. Naravno, uz nužne prilagodbe.

Tekst je napravljen u suradnji s Gradom Dubrovnikom.