Mario Uroš, član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, govori o nedavno završenom projektu ‘Potresni rizik Grada Zagreba’ čiji će rezultati pomoći prevenciji štete i pripremi za slučaj novih potresa u hrvatskoj metropoli

Japan je prošlog tjedna pogodio potres magnitude 7,6 prema Richteru. Iako je materijalna šteta velika, ona je relativno mala u usporedbi sa štetom koju su uzrokovali manji potresi u nekim drugim zemljama. Izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo Mario Uroš objasnio je kako Japan puno ulaže u protupotresnu gradnju. „Japan je dosegao najviši standard gradnje i općenito svih oblika prevencije za slučaj potresa. Oni kroz cijelu svoju povijest žive s potresima i potresi su duboko u svijesti svih građana. Ali uz najbolju organizaciju i standard gradnje, ponovo vidimo mnogo srušenih kuća i zgrada. Također, karakteristična su mnoga oštećenja na infrastrukturi kao što su plinovodi, instalacije i ceste. Pri ovako snažnim potresima događaju se znatni pomaci tla koji nisu ravnomjerni pa vrlo lako može doći do pucanja linijske infrastrukture. Planiranje pozicije ključne infrastrukture, s obzirom na geološke i geotehničke uvjete u tlu, dosta je bitno kako bi se izbjegle buduće nesreće. Treba također primijetiti da je broj stradalih velik, ali u usporedbi s drugim scenarijima koje smo gledali u svijetu, ipak je znatno manji. Ne radi se samo o gradnji koja je kvalitetnija, već i o pripremi građana kako će reagirati u potresu. Puno ljudi strada od nekonstruktivnih dijelova koji nekontrolirano padaju ili od panične reakcije, a ne od urušavanja samo konstrukcije. Zato se u stanovima trebaju osigurati ormari i drugi predmeti od prevrtanja ili velike staklene površine od pucanja.“

Iako su mogući potresi u Hrvatskoj manje jačine nego u Japanu, Uroš kaže da to ne znači da smo otporniji na njih. „Prema seizmolozima, kod nas su mogući potresi magnitude do oko 7,1 na dubrovačkom području, dok je za Zagreb to oko 6,5. Iako su to značajno manji potresi nego u Japanu, naš fond zgrada je dosta stariji od japanskog. Kada se govori o potresnoj otpornosti zgrada, postoje mnogi kriteriji o čemu ona ovisi, ali općenito govoreći za veće područje, kao što je grad Zagreb ili Republika Hrvatska, to je najlakše opisati godinom izgradnje. Zgrade izgrađene prije 1963. godine nisu građene po seizmičkim standardima, ali to ne znači nužno da su loše. Ipak, statistički gledano, pokazalo se u nedavnim potresima da su najviše oštećene. Osim što su građene bez propisa za potres, takve zgrade su često u lošem stanju i nisu adekvatno održavane. Često se pri rekonstrukcijama ili adaptacijama napravi šteta na konstrukciji. Tako se dogodi da se neke zatege u stropovima miču ili režu, a ponegdje se i cijeli nosivi zidovi uklanjaju kako bi se preuredio prostor. Čelične grede koje mijenjaju takve zidove ne mogu preuzeti horizontalne sile potresa.“

Nakon više od tri godine, završen je projekt „Potresni rizik Grada Zagreba“. On je dio projekta „Multisenzorsko zračno snimanje Republike Hrvatske“, a predstavlja pilot projekt za procjenu rizika od potresa u Zagrebu. Nositelj projekta je Državna geodetska uprava, a Grad Zagreb je voditelj dijela koji se tiče potresnog rizika. Uroš je sudjelovao na projektu te je objasnio njegovu važnost. „Prvi put su oformljene i sistematizirane baze podataka o građevinama koje su temelj za svako postupanje prije ili nakon potresa. Da su postojale takve baze nakon zagrebačkog potresa, efikasniji bi bio odgovor hitnih službi i inženjera te bi, vjerujem, postupak procjene oštećenja trajao znatno kraće. Na temelju ovog projekta moguće je raditi i opsežne planove aktivnosti za brzi oporavak potresom pogođene zajednice, ali i za prevenciju i pripremu za slučaj potresa. Također, ovakvim analizama je moguće i kvalitetnije planiranje grada te razmještaja interventnih službi kako bi bile što efikasnije u slučaju potresa, ali i drugih nepogoda.“

Sesvete i Dubrava nalaze se u blizini mogućih epicentara potresa i imaju veliki broj stanovnika i zgrada. No projekt je pokazao da je centar grada, s manjim brojem stanovnika, najugroženiji. „U analizi se jasno ističu najugroženija područja Zagreba i na temelju toga se mogu donositi konkretne strateške odluke, prilagodbe regulative i slično. Detaljni rezultati se mogu naći na stranicama Grada Zagreba. Ono što se ističe po financijskim gubicima su Donji i Gornji grad gdje je šteta očekivano visoka. U sklopu projekta su napravljene i razne simulacije potresa te je moguće relativno dobro predvidjeti štete i gubitke koji će nastati u slučaju budućeg potresa. Tako je simuliran i zagrebački scenarij potresa iz 1880. i 2020. godine čiji se rezultati relativno dobro podudaraju s empirijskim podacima. Potresni rizik je prikazan po namjeni i važnosti građevina, za stambene, poslovne i javne građevine, za kulturnu baštinu i infrastrukturu te za ljude s obzirom na rizik gubitka života, ranjavanja i stambenog zbrinjavanja. Treba naglasiti da se prema svim dobivenim pokazateljima seizmičkog rizika može zaključiti da je potresni rizik Zagreba visok. Najosjetljivija tipologija je klasično nearmirano ziđe, dok su npr. armiranobetonski neboderi pokazali dosta dobro ponašanje u potresu“, kazao je Uroš.

U Hrvatskoj se provodi i konstrukcija obnova oštećenih zgrada u potresu, no Uroš smatra da se na takvoj vrsti obnove mora više raditi. „Nikada se ne radi dovoljno na konstrukcijskoj obnovi zgrada. Pojam ‘obnova’ je uglavnom podrazumijevao povratak u prvobitno stanje zgrade ili sanacija pukotina i oštećenja. To svakako nije dovoljno i potrebno je razmišljati u smjeru da se napravi pojačanje konstrukcije jer je očito da zgrada nije bila dovoljno otporna na potres ako je doživjela znatna oštećenja pa nema je niti smisla vraćati u prvobitno stanje. To bi značilo da će se u budućem potresu, koji može biti i snažniji od ovih koji su pogodili Zagreb i Petrinju, zgrada teško oštetiti, a možda i srušiti. Naravno, konstrukcijska obnova je zahtjevnija i složenija od same sanacije zgrade i traje dulje jer uglavnom zahtijeva iseljavanje stanara, ali je puno kvalitetnije i dugoročnije rješenje“, rekao je.