LUKA KORLAET: ‘Prethodna uprava davala je nerealna obećanja o obnovi škola’

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba, govori o najvažnijim infrastrukturnim problemima: vodoopskrbi, obnovi grada i zbrinjavanju otpada

Prošlo je preko dva mjeseca od pobjede Tomislava Tomaševića i platforme Možemo! koja ih je dovela do preuzimanja gradske vlasti. Dočekao ih je Grad koji je infrastrukturno i financijski u rasulu. O trenutnim infrastrukturnim problemima i preuzimanju uloge načelnika zagrebačkog stožera za Zagreb News govori zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.

Zg News: Kakvo je stanje s vodoopskrbom? Kada možemo očekivati smanjenje gubitka vode u cijevima? Postoje li sankcije ako se gubici ne smanje?

Prema procjenama, čak 50 posto od 300 tisuća kubičnih metara, koliko je dnevno u opticaju, biva izgubljeno. Što se sankcioniranja gubitaka tiče, prema Zakonu o vodama i vodnim uslugama od 1. siječnja 2023. za jedan kubični metar dignute, a neisporučene vode ViO-u će se naplaćivati jednu kunu penala. Dakle, moramo nastaviti s obnovom vodovodne mreže kako bismo izbjegli ogromne financijske izdatke. Tijekom predizborne kampanje kontinuirano smo upozoravali na tu činjenicu, kao i na to da su ulaganja u sustav vodoopskrbe i odvodnje daleko manja od potreba grada koji kontinuirano raste. Namjera nam je priključiti sva kućanstva na vodovodnu mrežu, što se provodi s gotovo četiri tisuće novih priključaka godišnje. U protekle tri godine u sanaciju sustava uloženo je tek četrdeset milijuna kuna, u smanjenje gubitaka, zamjenu vodobrojila i uspostavljanje sustava daljinskog očitanja potrošnje. Od ukupno 3500 kilometara cjevovoda, godišnje biva rekonstruirano oko dva posto, a gubici u transferu su se, prema podacima Vodoopskrbe i odvodnje, prvi put smanjili na manje od 50 posto, no to je i dalje daleko od izgubljenih količina vode koje EU tolerira. Valja istaknuti i da se trenutno provodi projekt revitalizacije gotovo 70 kilometara vrelovodne mreže čija ukupna vrijednost iznosi 700 milijuna kuna, od čega je 420 bespovratnih iz Fonda EU-a za regionalni razvoj.

Zg News: Kako teče obnova potresom oštećenih škola? Koliko je škola još neupotrebljivo i u kojoj su fazi obnove? Kada očekujete završetak radova?

Većina školskih zgrada, njih 163, vraćena je u radno stanje. Sve su oči, međutim, uprte u obnovu preostalih 14 zgrada koje se većinom nalaze u povijesnoj cjelini Zagreba, od kojih su neke i pojedinačno zaštićena kulturna dobra, te je zato njihova cjelovita obnova zahtjevna i dugotrajna. Radi se o pet osnovnih i osam srednjih škola te učeničkom domu u Gajevoj ulici. Rokovi dovršetka, koji su prvotno bili komunicirani za rujan ove godine, morali su se produljiti iz raznih razloga, prije svega zbog potrebe usklađenja često proturječnih zahtjeva za usklađenjem imperativa ojačanja na tzv. razinu tri te čuvanja prostorno-oblikovnih karakteristika tih vrijednih zgrada. U svakom slučaju, prethodna uprava davala je nerealna obećanja. Većina škola bit će spremna za početak drugog polugodišta, dok će četiri najzahtjevnije, a to su Gornjogradska, Tituš, Prva ekonomska i ŠPUD, biti otvorene u rujnu 2022. U pratnji v. d. pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode obišao sam ta gradilišta, a činit ću to i kroz mjesece pred nama, ne bismo li održali zamah u radovima.

Zg News: Zrinjevac trenutno obrađuje biootpad u Zagrebu. Kada bi Zagreb mogao dobiti trajnije rješenje? Postoji li realna mogućnost da se u vašem mandatu napravi kompostana u vlasništvu Grada ili će zbrinjavanje preuzeti privatnici?

Gradska uprava i Uprava Holdinga svakodnevno se bave problemom zbrinjavanja otpada svih vrsta. Što se biootpada tiče, zbog problema u poslovanju prethodne zajednice ponuditelja bili smo primorani raspisati javnu nabavu za novog zbrinjavatelja. Radi se o ubrzanom otvorenom postupku koji će biti okončan do kraja kolovoza. Do tada, biootpad se zbrinjava na deponiju Zrinjevca. Treba reći i da djelatnici Čistoće imaju pune ruke posla oko razvrstavanja onečišćenog biootpada koji u velikom broju smeđih kanti često više nalikuje na miješani komunalni otpad. Apeliramo stoga na građane da budu discipliniraniji u razvrstavanju, odnosno da ne ubacuju u smeđe kante koješta. Što se kompostane tiče, razmatraju se razne opcije, od lokacije u gradu do one u Novskoj, s pretovarnom stanicom na nekadašnjem zemljištu tvrtke Dioki na Žitnjaku. Razmatramo i opciju transporta biootpada do 100 kilometara udaljene Novske vlakom, kako bi se smanjio ugljični otisak. Ambicija ove uprave je da se što manji opseg posla oko zbrinjavanja otpada povjeri privatnim tvrtkama, a da se u što većoj mjeri osposobi Zagrebački centar za gospodarenje otpadom.

Zg News: Postali ste načelnik Stožera civilne zaštite u Zagrebu. Koji su vam trenutni prioriteti?

Postavši načelnikom Stožera počeo sam drukčije doživljavati grad i njegov puls. Pri velikim vrućinama zabrinem se za starije građane koji, možda, stoje negdje u redu za cijepljenje na suncu. Kada počne padati kiša, brine me hoće li sustav odvodnje funkcionirati. U tom smislu sam postavio i prioritete: olakšati građanima boravak na otvorenom pri ekstremnim temperaturama, odnosno pobrinuti se da gradski sustav odvodnje bude spreman za jesenje kiše. Surađujem s Javnom vatrogasnom postajom, kao i gradskim Uredom za upravljanje hitnim situacijama. Moji prvi suradnici su Siniša Jembrih, zapovjednik JVP Zagreb, i Ivana Krišto iz Odjela za informiranje UHS-a s kojima sam svakodnevno na liniji. Prvi potezi novoformiranog Stožera, a na prijedlog Gradskog ureda za zdravstvo, su organizacija cijepljenja u ljetnom periodu, kao i turističke covid-ambulante i karantene.