Izložbom “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona”, koja se otvara 2. veljače, počinje niz aktivnosti kojima taj reprezentativni izložbeni prostor ove godine obilježava svoju 120. obljetnicu.

Sto slikarskih i dvadeset kiparskih ostvarenja odabrao je povjesničar umjetnosti, akademik Tonko Maroević, sa željom da predstavi temeljne raspone epohe te ukaže na neke glavne tokove i najvažnije umjetnike koji su u Umjetničkom paviljonu samostalno izlagali ili su predstavljeni na retrospektivama.

Djela su posuđena iz stalnog postava Moderne galerije, mnoga od njih za ovu su prigodu izvađena iz depoa, a svaki je autor  predstavljen s jednim, ali reprezentativnim, radom.

Time je dan presjek svi slojeva, faza, morfoloških oscilacija, tehnika, tendencija i disciplina koje su obilježile hrvatsku umjetnost, od Bukovca i Medovića, preko Račića i Kraljevića, Babića i Meštrovića, Vidovića i Joba, pa do Šuteja i Murtića, Naste Rojc i Nives Kavurić-Kurtović, te niza mlađih i suvremenih, živućih umjetnika.

Izložba podsjeća na te važne individualne doprinose hrvatskoj umjetnosti, no Maroević kaže da i nedostaje niz umjetnika koje bi uvrstio da je radio antologiju i imao na raspolaganju veći prostor.

“Ova izložba nije posljednji sud, to je pregled i panorama, nastojao sam uskladiti razdoblja i umjetnike i prikazati Paviljon kao mjesto naše tradicije, ali i avangarde”, napomenuo je Maroević.

“S političke strane to je bilo mjesto afirmacije nacionalnog i panslavenskog, dok je s umjetničke strane Hrvatski salon, kojim je Umjetnički paviljon otvoren 1898.  godine, izazvao sablazan, umjetnici su izlagali aktove, a  katolička štampa ih je odmah napala”, dodao je.

Objasnio je da je Paviljon bio mjesto posvećivanja, mnogi su ga umjetnici izabrali da bi pokazali djela u punini svog sjaja,  bio je centralno smješten, povijesno verificiran i s prirodnim svjetlom jako pogodan za izlaganje.

Maroević kaže da mu je čast i obaveza bila raditi tu izložbu, zapravo se za nju pripremao cijeli život,  a i dugo je vezan za rad Umjetničkog pavijona, još od 1959. godine kada je došao na studij u Zagreb, a kasnije je ondje radio niz izložbi.

Djelatnost zagrebačkog Umjetničkog paviljona inaugurirana je izložbom Hrvatskog salona 15. prosinca 1898., čime je Zagreb dobio prvi put prostor namijenjen isključivo izlaganju likovnih umjetnosti i ambijent pogodan za mnoge svečane prigode. Danas je Paviljon turistički najfotografiranija zgrada u gradu.

“Tijekom proteklih 120 godina u Umjetničkom paviljonu se održalo oko 800 izložbi, na kojima je izlagalo između sedam i osam tisuća umjetnika s više od 10 tisuća djela”, rekla je Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu.

“To su impozatni podaci koji opravdavaju naziv hram umjetnosti kojim se često opisuje Umjetnički paviljon”, istaknula je.

Osim izložbi, Umjetnički paviljon će za svojih 120 godina organizirati niz drugih događanja.

Poklečki Stošić je zasad najavila veliku monografiju koja bi trebala izaći krajem godine, gala koncert u Muzičkoj akademiji, najvjerojatnije u ožujku te nastupe dječjih zborova.

“Sve više uključujemo mlađe generacije koje treba odgajati da zavole umjetnost i steknu naviku odlaska na izložbe, pa će jednog dana možda postati naša publika”, rekla je ravnateljica.

Izložba “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona” se može razgledati do 4. ožujka.

Komentiraj