Sve više popularnih svjetskih destinacija suočava se s pojavnostima prekomjernog turizma. Kao odgovor na taj izazov Gradska uprava Grada Dubrovnika kontinuirano je kroz multidisciplinarni strateški projekt „Respect the City – Poštujmo Grad“ usredotočena na ulaganja, suradnju i najbolje prakse u dugoročnom upravljanju odredištem u svrhu dobrobiti stanovnika i posjetitelja. Jedan je od ključnih alata u tom procesu disperzija posjetitelja s kreiranjem ponude izvan užeg gradskog središta i stare gradske jezgre pod zaštitom UNESCO-a. U tu svrhu osmišljena je digitalna turistička kartica DU Pass, realizirana prošle godine kao jedno u nizu rješenja Smart City. DU Pass se vrlo brzo pokazao izuzetno uspješnim projektom koji je ispunio zadane ciljeve omogućavanja jednostavnije kupnje i korištenja te zajedničke ulaznice svim posjetiteljima Grada te istovremeno gradskoj upravi služi kao alat za upravljanje tokovima posjetitelja i njihovom disperzijom. Kao zajednička ulaznica u najvažnije atrakcije grada, Dubrovnik Pass obuhvaća besplatan posjet gradskim zidinama, svim gradskim muzejima i galerijama, Muzeju Franjevačkog samostana, kao i Kući Bukovac u Cavtatu, a uključuje i besplatan javni gradski prijevoz kao i brojne druge kulturne znamenitosti te turističke, ugostiteljske i druge usluge.

U skoroj budućnosti u tu ponudu bit će uključeni i objekti vlastelinskih ljetnikovaca iz doba slavne Dubrovačke Republike, smješteni na području Rijeke dubrovačke koje je od 1964. zaštićeno kao značajan krajobraz. Najdalje je u tom procesu, s ishođenom građevinskom dozvolom, stigao projekt ljetnikovca Gučetić – Lazarević. Glavni projekt njegove cjelovite obnove i revitalizacije izrađen od Hrvatskog restauratorskog zavoda nedavno je predstavljen u nazočnosti ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek i gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića. Radi se o jednom od najvrjednijih i najreprezentativnijih kompleksa ladanjske arhitekture iz 16. stoljeća, a njegovom skorom revitalizacijom cilj je razviti svojevrstan društveno-kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje Dubrovnika. Objekt će biti dom i budućem Memorijalnom centru Ruđera Boškovića, slavnog dubrovačkog znanstvenika, te će imati i edukacijsku funkciju, gdje će se građanima i posjetiteljima omogućiti uvid u brojnu znanstvenu, obrazovnu i istraživačku građu dok će se revitalizacijom renesansnog vrta i sanacijom ogradnih zidova ponuditi sasvim novi reprezentativni ambijent. Po dovršetku izrade izvedbenog projekta, financiranje izvođenja radova obnove cijelog kompleksa planira se prijaviti na dostupne europske fondove.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kroz strateški projekt ‘Respect the City – Poštujmo Grad’ usredotočen je na ulaganja u zaštitu i revitalizaciju dubrovačke baštine. FOTO: Grad Dubrovnik

S druge strane obale, na području naselja Čajkovići, smješten je ljetnikovac Bozdari–Škaprlenda. Njegovom planiranom obnovom, a prema idejnom rješenju tvrtke Proto Arch d.o.o., predviđena je uspostava interpretacijskog centra kao centra za posjetitelje. Rekonstrukcijom ladanjske kuće formirat će se polivalentni prostor unutar kojeg će biti moguća organizacija raznih kulturnih, prezentacijskih, izložbenih i društvenih manifestacija. Očuvat će se izvorne funkcije ljetnikovca te dodati nove, sukladno suvremenim potrebama i ciljevima osiguranja samoodrživosti objekta te cjelogodišnjeg djelovanja na korist lokalnog stanovništva kao i posjetitelja. Zavod za obnovu Dubrovnika, kao voditelj tih projekata, nastavlja s aktivnostima pripreme tehničke dokumentacije za rekonstrukciju kompleksa. Grad Dubrovnik je u travnju ove godine postao jedinim vlasnikom ljetnikovca Bunić – Kaboga. Gotičko-renesansno zdanje smješteno je na Batahovini, na južnoj obali Rijeke dubrovačke, a njime već upravlja Dubrovačka baština, tvrtka u gradskom vlasništvu. Potpuno je obnovljen donacijom Batahovina Foundation u iznosu od tri milijuna eura, a prijenosom prava vlasništva Gradu omogućit će se bolje i svrsishodnije upravljanje ljetnikovcem te će on i dalje biti korišten za različite javne, kulturne i društvene namjene.

Električna transportna rješenja s niskim emisijama koja povezuju otoke plovilima poput električnih solarnih brodova, optimalno su rješenje za kratka putovanja, čime bi se značajno smanjilo zagađenje mora i otoka. Uz novu kvalitetu linijskog pomorskog prijevoza, takav projekt doveo bi i do disperzije turističkog prometa na otoke i druga područja izvan gradskog središta.

Uz tri navedena ljetnikovca, projekt „Dubrovački ljetnikovci“ uključuje i druge objekte ladanjske arhitekture u vlasništvu Grada Dubrovnika, poput ljetnikovca Restić koji također zahtijeva potpunu rekonstrukciju i adaptaciju. Planovi Grada Dubrovnika za revitalizaciju tih reprezentativnih primjera ladanjske arhitekture Dubrovačke Republike usmjereni su i na mrežu brodskih linija kako bi se, osim diverzifikacije turističke ponude i disperzije posjetitelja, smanjio pritisak na glavne cestovne pravce. U tom smislu favorizirala bi se plovila na električni pogon i ekološki prihvatljiva transportna rješenja za prijevoz putnika morem. Razvijaju se i modeli uvođenja Dubrovačkog električnog brodskog tramvaja te je u sklopu projekta e-LAFITI izrađena Studija izvodljivosti za uvođenje električnih brodova prema Elafitskim otocima. Posljednji takav projekt je hibridni katamaran „Lacroma“, prvi hibridni brod izgrađen u hrvatskom brodogradilištu koji će ploviti Jadranskim morem i služiti za prijevoz putnika, a koji će uskoro uploviti u Dubrovnik. Povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom, odnosno s njegovim Botaničkim vrtom. Izgradnja broda financirana je u okviru EU-ova projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“, osmišljenog s ciljem da se kroz interpretaciju i prezentaciju zaštićene prirodne baštine dugoročno doprinese održivom društveno-gospodarskom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kroz strateški projekt ‘Respect the City – Poštujmo Grad’ usredotočen je na ulaganja u zaštitu i revitalizaciju dubrovačke baštine. FOTO: Grad Dubrovnik