Trojica članova predsjedništva BiH i predsjedatelj Doma naroda pokazali su u utorak u raspravi u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta potpuno različita viđenja kako sadašnjeg trenutka u državi, koja je posve nefunkcionalna, tako i u pogledu rješenja za izlaz iz krize.

Hrvatski član predsjedništva BiH, izabran glasovima Bošnjaka, Željko Komšić otvoreno je optužio Hrvatsku i Srbiju za miješanje u unutarnje stvari BiH, uspoređujući njihovo djelovanje s ruskim u Ukrajini.

“Susjedne države pod krinkom brige za svoje konstitutivne narode, otvoreno se miješaju u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine. Ako vam to sliči na Doneck i Luhansk, u pravu ste. To je koncept da jedna država vlada drugom, a jedina je razlika što ovdje susjedne države to ne pokušavaju uraditi oružanim putem”, rekao je Komšić, koji se članovima vanjskopolitičkog odbora obratio video-vezom iz Sarajeva.

Optužio je srpskog člana predsjedništva Milorada Dodika i predsjedatelja Doma naroda Dragana Čovića da su “ruski akteri u BiH”.

Komšić je ponovio svoju tezu da je koncept konstitutivnih naroda prevladan i da je potrebno uspostaviti sustav koji će se temeljiti na pojedincima bez obzira na njihovu etničku, vjersku, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost.

Dragan Čović je na početku svoga izlaganja rekao da kao “legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH nedvosmisleno osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu”, čime je posredno odgovorio na Komšićevu optužbu da je ruski igrač.

Istaknuo je da se BiH može razvijati samo kao federalna država s elementima konsocijacijske demokracije, gdje je određenim društvenim grupama zajamčeno sudjelovanje u vlasti, te da se mora osigurati jednakost i paritet što sve češće krše predstavnici demografski brojnijeg naroda.

U izjavi novinarima nakon sastanka, Čović je rekao da su “dvojica bošnjačkih članova predsjedništva” iznijeli unitaristički koncept i da svoje susjede doživljavaju kao neprijatelje.

“Jedan od članova predsjedništva koji je rekao da je Hrvat danas ne može doći na 75 posto teritorija Bosne i Hercegovine kao ni u svoja dva prethodna mandata”.

U pogledu potrebe promjene izbornog zakona i ograničenih izmjena ustava na jednoj strani su bošnjački predstavnici koji kažu da se izbori mogu održati i po sadašnjem izbornom zakonu, a na drugoj hrvatski i srpski predstavnici koji kažu da nema uvjeta za normalne izbore bez potrebnih izmjena izbornog zakona.