Koliko hrvatski zatvorenik dnevno košta državu? 56.6 eura

Autor:

Ilustracija Pixabay

Zatvorenik državu dnevno košta 56,6 eura, piše u utorak Večernji list, a prenosi Hina, navodeći da samo devet od 40-ak europskih zemalja ima kraću prosječnu duljinu boravka u zatvoru od naših 5,5 mjeseci, što nas svrstava u kategoriju s još 14 zemalja “vrlo nisko” u odnosu na europski prosjek.

Ističemo se i po udjelu pritvorenika od 33,6 posto (u 13 zemalja je veći) iako se nerijetko zbog nerazumijevanja i poistovjećivanja s kaznom, u nas zagovara još češće i dulje posezanje za tim radikalnim procesnim sredstvom.

Među strancima je udio pritvorenih 66 posto (29,2 posto među našim državljanima) i veći ima jedino Armenija 70 posto, a europski prosjek i medijan je oko 40 posto. Hrvatska po osobi u zatvoru dnevno troši 56,56 eura (17 zemalja manje), a proračun zatvorskog sustava 2021. bio je 78 milijuna eura.

Najmanje po zatvoreniku trošila je Ukrajina – 2,6 eura, a najviše Norveška 378 i Švedska 322 eura, dok je europski prosjek 116,7 i medijan 81,41. Turska je najveći zatvor u Europi s najstrožom kaznenom politikom, dok smo mi lani, što smo zaključili u prvom dijelu objavljene analize, među najblažima, iza Švicarske, Islanda, Nizozemske i Češke.

Turska prednjači

Prema našem zbiru, lani je u Europi bilo ukupno 981.013 osoba u zatvoru (pritvorenika i zatvorenika), a 31 posto u Turskoj – 303.945, dok je njihov udio u stanovništvu tih zemalja 12,45 posto. Udio osuđenika još je veći od 753.945, u Turskoj ih je 265.610 (35 posto) i to 10.236 osuđenih na doživotni zatvor, 48.154 na 20 i više godina zatvora, 78.350 na kaznu od 10 do manje od 20 godina, 59.594 na 5 do manje od 10 godina zatvora…

Zatvorski sustavi rangirani su po indikatorima u pet kategorija, 18 zemalja ima “vrlo visoki” udio zatvorske populacije na 100.000 stanovnika, za više od 25 posto veći od medijana za 46 zemalja Vijeća Europe, i to su uglavnom istočnoeuropske zemlje. Još pet zemalja ima “visok” omjer, a Hrvatska je među sedam zemalja s “niskim” omjerom od 5,1 do 25 posto manjim od europskog medijana, dok 17 zemalja, uglavnom najrazvijenih ima “vrlo nizak” omjer, piše novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.