“Vidim da je gužva pred bankama i dogodilo se na ono što smo upozoravali, a to je da ljudi nemaju dovoljno informacija pa misle da kovanice moraju zamijeniti do 31. prosinca. Bankomati također ne rade, ja sam tek na petom uspjela podići novce. Udruga banaka je dala interaktivnu kartu, ali ona nije od neke koristi. Mislim da se moglo bolje”, rekla je.

Kako je tek u manjim mjestima?

“Dobar dio građana je ostao bez mogućnosti da kupe i one kovanice eura od 100 kuna, a moglo se to organizirati jer doći će 1.1. kad se može 14 plaćati u kunama, a trgovci trebaju vraćati u eurima, ali sada nam se javljaju i jedni i drugi. Trgovci se boje da će oni postati mjenjačnica i tu očekujemo najveći problem i tu će biti sukoba. Zakon je rekao da trgovac može odbiti vratiti eure iz opravdanih razloga, ali koji su to opravdani razlozi ne znamo”, rekla je Knežević.

“I jedni i drugi ispadaju u pravu. Tu je jedini spas što se istrošimo u prosincu pa neće biti puno kupovanja”, dodala je.

Što se tiče povećanje cijena kaže da je situacija specifična jer imamo i inflaciju i povećanje energenata. “Kupci uporno trče maraton za cijenama, ali ih ne stižu. Zaokruživanja će sigurno biti, bilo ih je i u drugim zemljama. Mi kao udruga to pratimo i nema značajnog povećanje, ali cijene i dalje rastu svaki dan”, rekla je.

“Većina potrošača ne gleda ni naše stranice, ni Vladine, nego vide cijene u trgovinama”, kaže Knežević koja dodaje da je Slovenija bila najdjelotvornija kada su u pitanju “crne liste”. “Oni su to počeli to kontrolirati godinu dana prije i kada su vidjeli da je netko digao cijene bio bi prozvan i kupci bi ga zaobilazili”, objasnila je.

“Govori se da smo visoko-eurizirana zemlja. Jesmo, za kvadrate nekretnina i aute, ali nismo za salatu, kupus i takve stvari”, zaključila je Knežević.