Goran Stanzl/PIXSELL, Galerija Klovićevi dvori

FOTO: Galerija Klovićevi dvori otvara izložbu ‘Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.’

Galerija Klovićevi dvori predstavlja izložbu ‘Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.’ koja se otvara 9. veljače i traje do 7. svibnja 2017. godine.

Prvi put će istodobno biti predstavljena djela zagrebačkih i bečkih umjetnika, koji su obilježili razdoblje secesije pa će tako u Galeriji Klovićevi dvori među ostalima biti izložena djela Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića i mnogih drugih.

Projekt je rezultat plodonosne suradnje zagrebačke Galerije Klovićevi dvori i Galerije Belvedere iz Beča, kao nastupni događaj u godini Austrijsko-hrvatskog prijateljstva.

Pokazati će stotinjak ključnih djela austrijskih i hrvatskih umjetnika koji su na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće formirali novi umjetnički izričaj u slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi u okviru europskog fin de siècla. Na izložbi će se predstaviti najznačajniji protagonisti bečke secesije, Gustav Klimt, Koloman Moser, Carl Moll, Josef Hoffmann i dr., koji su svojim djelima utjecali na tada mladu generaciju hrvatskih umjetnika i arhitekata. Oni su secesijski stil prenijeli iz njegove središnjice Grad Beča u Grad Zagreb, koji u to vrijeme doživljava svoj veliki kulturni i umjetnički razvoj. Secesijski umjetnički pokret sa svim nedoumicama duha vremena snažno je obilježio hrvatske umjetnike koji su zahvaljujući svojim europskim referencijama bili pokretači novih smjernica u umjetnosti na prijelazu stoljeća.

Cilj izložbenog projekta je prepoznavanje vrhunskih prikaza domaće umjetnosti na međunarodnoj razini i uvrštavanje u preglede iz kojih su do sad bili izostavljeni.

Autorice izložbe su dr. sc. Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević i dr. sc. Marina Bagarić.

Kustosice projekta su Petra Vugrinec i Iva Sudec Andreis.

Izložba se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović.

Vlaho Bukovac, Sredina ljeta, 1903
Vlaho Bukovac, Sredina ljeta, 1903.
Robert Auer, Portret gospođe A. (Leopoldina Schmidt-Auer)
Robert Auer, Portret gospođe A. (Leopoldina Schmidt-Auer)
Gustav Klimt, Prijateljice (sestre)
Gustav Klimt, Prijateljice (sestre)

Nedavno su pod budnim okom kustosica i autorica izložbe te stručnjaka iz Klimt fondacije, u Klovićevim dvorima otvoreni sanduci s vrijednim djelima velikog austrijskog umjetnika Gustava Klimta.

Nakon što su temeljito pregledali slike i nakon što su s iznimnom pažnjom Klimtove ‘Prijateljice’ postavljene na zid, u dvorani je zavladao muk. Uzbuđenje je tim veće, jer se genijalnost jednog od najznamenitijih svjetskih umjetnika uistinu rijetko može vidjeti izvan matičnih ustanova koje čuvaju Klimtova originalna djela.

Grad Zagreb se s ovom izložbom upisati na prestižan popis rijetkih gradova koji su imali čast prikazati Klimtova djela, a njegovu najveću zbirku posjeduje galerija Belvedere u Gradu Beču, koju godišnje posjeti milijun i pol posjetitelja koji dolaze vidjeti isključivo njegove slike.

U Galeriji Klovićevi dvori bit će predstavljen s tri ulja na platnu, pet crteža i osam listova iz grafičkih mape ‘Alegorije i amblemi’. Svako od tri Klimtova ulja na platnu predstavlja jednu karakterističnu fazu u njegovu opusu. Najranija slika je ‘Glava žene’ na crvenoj pozadini iz 1897/98. godine. Slika ‘Prijateljice (Sestre)’ iz 1907. godine, prvi je put izložena u Galeriji Miethke iste godine kad je nastala, a prikazuje dvije dame iz bečkog visokog društva naglašenih stiliziranih kontura.

Treće djelo je ulje na platnu ‘Varljive svjetlosti’ iz 1903. godine. Ovo je remek-djelo dugo smatrano izgubljenim, dok 1989. godine nije pronađeno u privatnoj zbirci. Tema slike vezana je uz praznovjerno tumačenje o postojanju duhova i nadnaravnih bića koja se pojavljuju noću i magičnom svjetlošću mame ljude, koji opčarani varljivom igrom svjetlosti.

Komentiraj