Svečanim dizanjem zastave ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu, Finska je prošloga tjedna postala 31. članica Sjevernoatlantskog saveza. Prije toga je američki državni tajnik Antony Blinken, čija je zemlja depozitar Washingtonskog ugovora, preuzeo finske ratifikacijske dokumente i službeno Finsku proglasio novom članicom.

Podsjećamo, nakon desetljeća vojnog nesvrstavanja Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvom u Sjevernoatlantskom savezu u svibnju prošle godine, nekoliko mjeseci nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Kao što je poznato, Turska je blokirala ulazak Švedske zbog navodne potpore zabranjenoj Kurdskoj radničkoj stranci PKK i kurdskoj miliciji YPG u Siriji, koje Turska smatra terorističkim organizacijama. Iako je Švedska sa svoje strane učinila sve što je Turska od nje tražila i sve što dopušta njen ustav, turski predsjednik Erdoğan ne popušta. A ni Mađarska još uvijek nije dala zeleno svjetlo.

Stoga je Finska odlučila ući sama, nakon što je turski parlament ratificirao njen pristup NATO-u. U međuvremenu su u Finskoj održani parlamentarni izbori na kojima su vladajući socijaldemokrati na čelu s premijerkom Sannom Marin izgubili, a novi premijer postat će Petteri Orpo, vođa stranke desnog centra Nacionalne koalicijske stranke (NCP), što je očito skretanje Finske udesno. Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov izjavio je kako članstvo Finske u NATO-u predstavlja još jedno pogoršanje situacije, a širenje saveza zadiranje u sigurnost Rusije. Poručio je da će Rusija biti prisiljena poduzeti „protumjere“ kako bi zajamčila sigurnost građanima i najavio da će rasporediti više vojnika na 1300 kilometara dugu granicu s Finskom.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s finskim veleposlanikom u Hrvatskoj Kalleom Kankaanpääom. Po obrazovanju magistar političkih znanosti, Kankaanpää je započeo diplomatsku karijeru u finskom ministarstvu vanjskih poslova 1998. Otada je obnašao mnoge dužnosti unutar tog ministarstva, u diplomatskoj misiji Finske u Bruxellesu i veleposlanstvu u Vilniusu, u Litvi. U Hrvatsku je stigao 2021. s funkcije voditelja Jedinice za sjevernu Europu u finskom ministarstvu vanjskih poslova.

NACIONAL: Finska je prošloga tjedna ušla u NATO, što će se konkretno promijeniti u načinu na koji funkcionira finski obrambeni sustav?

Ne puno. Finska vrlo usko surađuje kao partner s NATO-om gotovo puna tri desetljeća. A od summita u Madridu, u lipnju prošle godine, Finska je imala status pozvane zemlje, što znači da smo sudjelovali praktički u svemu osim što nismo mogli biti uključeni u donošenje odluka. Kao što znate, Finska ima snažne obrambene snage i zato se neće previše toga promijeniti na terenu. Velika stvar koju moramo sada učiniti jest izgraditi svoje kapacitete kako bismo mogli ravnopravno sudjelovati u svim zajedničkim NATO-ovim tijelima, kao i u svim procesima donošenja odluka te u radnim grupama. A to će doista biti velika zadaća za Finsku, kao što je bila i za Hrvatsku kada ste se vi pridružili 2009. godine.

‘Finska ima snažne obrambene snage i zato se neće previše toga promijeniti na terenu. Velika stvar koju moramo sada učiniti jest izgraditi svoje kapacitete kako bismo mogli ravnopravno sudjelovati u odlukama’

NACIONAL: U razgovoru za Nacional prošle godine otkrili ste nam da Finska u svakom trenutku raspolaže s doista fascinantnom vojnom silom, kao rijetko koja članica NATO-a. Čak su se čuli komentari da će NATO imati više koristi od finskog članstva nego Finska od NATO-a.

Kao što je poznato, mi imamo profesionalnu vojsku u kojoj je zaposleno 12 tisuća ljudi, ali i 280 tisuća vojnika koji su prošli vojnu obuku, a koja nikada nije bila ukinuta za muškarce u Finskoj. Ako je potrebno, možemo mobilizirati do 900 tisuća rezervista. Zanimljivo je i kako su u godinama prije apliciranja za članstvo u NATO-u finski vojnici i ročnici imali brojne zajedničke vježbe s američkim vojnicima, naprimjer, u Laponiji. I oni su pokazivali američkim profesionalcima kako se ratuje u šumi, u zimskim uvjetima.

NACIONAL: Kako je vijest o članstvu u NATO-u primila javnost u Finskoj? Je li bilo proslava na dan kada je Finska i službeno postala članica? 

Ne previše. Mislim da su svi osjetili veliko olakšanje što je taj posao konačno završen, što smo unutar Saveza, ali neke pretjerane euforije nije bilo. Neki su pokušali organizirati neke javne proslave u centru Helsinkija, ali većina je, čini mi se, kod kuće nazdravila toj činjenici.

NACIONAL: Jesu li se javile neke političke opcije koje se tome protive? 

Koliko je meni poznato, nisu. Osim onih koje su ionako protiv članstva glasale u prethodnom sazivu Parlamenta. No većina njih više nije ponovo izabrana.

NACIONAL: Hoće li Finska povećati davanja za obranu i je li se povećao broj profesionalnih vojnika? 

Finske oružane snage potpuno su kompatibilne s NATO-om. Finska već sada izdvaja za obranu preko dva posto BDP-a, što je više od NATO-ova standarda. A bit će još i više u budućnosti. Jer donijeli smo odluku da će Finska obnoviti svoju mornaricu i kupiti nove vojne brodove. Isto tako, kupujemo i nove borbene avione, što će predstavljati veliki porast naših vojnih troškova. Nema potrebe da ta izdavanja dodatno povećavamo u ovom trenutku. No kao što sam već rekao, kao članica moramo izgraditi kapacitete kako bismo mogli sudjelovati u svim NATO-ovim strukturama i operacijama. Prema sadašnjim procjenama, to znači uključivanje preko stotinu članova vojnog i administrativnog osoblja i diplomata u strukturama Saveza i stalnoj Misiji NATO-a u Bruxellesu.

NACIONAL: Putin je od samog početka ruske agresije na Ukrajinu tvrdio da ju je započeo zato da „spriječi širenje NATO-a na istok“, a postigao je upravo suprotno. Iz Kremlja je stigla poruka da je to daljnje pogoršanje situacije i da je proširenje NATO-a napad na rusku sigurnost i ruske nacionalne interese, zbog čega će poduzeti protumjere. Boje li se Finci ruske odmazde? 

Ne. Finska je desetljećima navikla na oštru rusku retoriku prema nama. Finsko članstvo u NATO-u nije usmjereno ni protiv koga. Ono ne mijenja ni temelje ni ciljeve vanjske i sigurnosne finske politike. Iskreno, ne očekujemo neke velike protumjere s ruske strane. Prijetili su nam i prošlog proljeća, kada smo vodili nacionalnu raspravu u Parlamentu o pridruživanju NATO-u. Tada se nisu dogodile nikakve protumjere s ruske strane. Kao ni onda kada smo i službeno predali zahtjev za članstvom u NATO-u, a nisu ni u lipnju, kada smo dobili pozivnicu na summitu u Madridu i kada smo započeli proces priključenja. Zašto bi Rusija učinila nešto sada kada je Finska već postala članica Saveza?

NACIONAL: Možda zato što gubi rat u Ukrajini, a Putin je bijesan i iracionalan?

To što vidimo jest to što smo i očekivali, a to su neki cyber napadi na naše institucije, poput onog na stranice Parlamenta na dan kada smo i službeno postali članica. Stranice nisu bile dostupne nekoliko sati i to je sve. No takve stvari viđali smo posljednjih dvanaest mjeseci, to nije ništa novo. Međutim, u ovoj novoj situaciji u kojoj se nalazimo pod zaštitom članka 5. Atlantske povelje, više stvarno nema razloga za strah. Kao što rekoh, među građanima prevladava osjećaj olakšanja.

NACIONAL: Hoće li dodatne NATO-ove trupe biti poslane na granicu s Rusijom?

Ne vjerujem da će se to dogoditi jer, kao što je poznato, Finska ima solidnu vojnu silu i dovoljno kapaciteta da zaštiti svoj teritorij i svoje granice. A što se tiče ruskih vojarni u blizini finske granice, one su gotovo prazne. Trupe i oprema poslani su u Ukrajinu. Uostalom, finska vojska stalno ima vježbe i na tlu, i u zraku, i na moru s vojnim snagama ostalih zemalja NATO-a. To je bio dio naše vojne doktrine i prije no što smo postali članica. Zahvalni smo svim NATO-ovim saveznicima koji su spremni sudjelovati u tim vježbama na našem teritoriju. Drago nam je što to rade i to je za nas vrlo važno, ali mi ne očekujemo ni od koga da pošalje stalne trupe u Finsku. Za to nema potrebe.

NACIONAL: Finska i Švedska zajedno su podnijele zahtjev za članstvo, no zbog turskog protivljenja Švedska nije dobila zeleno svjetlo svih članica NATO-a. Je li odluka da Finska uđe sama bila teška?

To je bio korak koji smo morali napraviti. No nadamo se da ćemo što prije moći poželjeti dobrodošlicu Švedskoj u NATO-u. Kao što ste primijetili, prvi čin Finske kao saveznice NATO-a bio je deponiranje naše ratifikacije švedskog zahtjeva za članstvo. To je za nas bila važna politička poruka. Finska i Švedska niz godina surađuju na vojnom i političkom planu i kao što je istaknuo finski predsjednik Niinistö u Bruxellesu, finsko članstvo nije potpuno bez Švedske. Ako pogledate kartu, planiranje obrane na sjeveru Europe bit će mnogo lakše kada obje zemlje budu u NATO-u.

‘Sada kada smo također saveznica u NATO-u, vjerujem da će to dodatno otvoriti vrata finskim tvrtkama u Hrvatskoj i obrnuto’, rekao je finski veleposlanik novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Kriju li se iza turske blokade neki dublji razlozi? 

Predsjednik Niinistö bio je vrlo jasan u svojoj poruci. Finska će sa svoje strane učiniti sve da se ubrza proces ulaska Švedske u NATO. Uvjeren sam da će i mađarski i turski parlament uskoro završiti svoje demokratske procese i da će se Švedska pridružiti NATO-u već do summita u Vilniusu, koji se održava u srpnju. Švedska je ispunila NATO-ove kriterije, odgovorila je na sva pitanja koja joj je turska vlada postavila. Ne vidim prepreka za njeno članstvo.

NACIONAL: U Finskoj je došlo do promjene vlasti. Na izborima održanim 2. travnja pobijedila je stranka desnog centra Nacionalna koalicijska stranka (NCP) na čelu s Petterijem Orpom. On će naslijediti omiljenu europsku premijerku Sannu Marin. Imaju li njegova pobjeda i promjena raspoloženja birača veze s odlukom o priključivanju NATO-u? 

Ne mislim da je tako. Istina jest da je Nacionalna koalicija već dugo bila za članstvo u NATO-u. Ali je isto tako istina da je za vrijeme socijaldemokratske vlade na odlasku Finska donijela povijesnu odluku da se pridruži NATO-u, kao i da je podnijela zahtjev za članstvom. Činjenica jest i da je donijela odluku da borbene avione F18 zamijeni sa 64 aviona F35, kao i da kupi nove borbene brodove. To su sve velike odluke koje se odnose na finsku sigurnost, a donijela ih je socijaldemokratska vlada. Dakle, ne mislim da postoji veza između rezultata izbora i članstva u NATO-u. Bilo je, doduše, nekih kritika o tome kako u vrijeme predizborne kampanje za Parlament nismo imali raspravu o članstvu u NATO-u ili o pitanjima sigurnosne politike, iako su ona jako važna. No oko njih je postojao veliki konsenzus i nije bilo potrebno time se baviti u kampanji. Dogodila se velika promjena u Finskoj. Znamo da je sama premijerka na odlasku prije ruske invazije na Ukrajinu bila prilično sumnjičava oko promjena u finskoj sigurnosnoj situaciji. No napad koji je započeo 24. veljače prošle godine donio je doista veliku promjenu. Vjerujem da je to bilo veliko iznenađenje i za nju samu.

NACIONAL: Hrvatska zastupnica zeleno-lijeve platforme Možemo! koja je dugo živjela u Finskoj izjavila je kako ovaj izbor dokazuje da se Finska mijenja usprkos svojoj povijesti i da kod Finaca ispod kože postoji patrijarhat, zbog čega su „kaznili“ premijerku koja se voli zabavljati i plesati po klubovima, dok bivši ministar unutarnjih poslova ulijeva više povjerenja. Komentar?

Ne, definitivno u tome ne vidim nikakav problem u smislu favoriziranja muškarca nad ženom. Glavna tema izbora i kampanje bila je državna ekonomija. Pitanja poput onih što učiniti s državnim dugom, državnim troškovima i takvim stvarima, neovisno o tome vode li državu muškarac ili žena. Tu se vide velike razlike između socijaldemokrata i Nacionalne koalicijske stranke. Druga važna tema uoči izbora bila su pitanja vezana za migrante. No tu se nikako ne radi o nekom problemu u smislu odnosa i ravnopravnosti spolova u politici. Dakle, ja taj argument o skrivenom patrijarhatu u Finskoj ne prihvaćam. Finska je zemlja u kojoj su muškarci i žene apsolutno ravnopravni, kako u životu tako i u politici. 

NACIONAL: Pa ipak, Finska je očito skrenula udesno. Je li tu bilo iznenađenja? 

U finskoj političkoj kulturi uobičajeno je da stranka aktualnog premijera izgubi dio podrške na parlamentarnim izborima, ali to nije bio slučaj ovoga puta. Ovoga puta su sve velike političke stranke – i konzervativne, i desne, i lijeve – zapravo povećale svoju podršku. To je nešto sasvim izuzetno u našem političkom sustavu. Mi imamo 200 zastupnika u parlamentu. Pobjednik je Nacionalna koalicijska stranka kojoj je na čelu Petteri Orpo. Oni su osvojili deset novih zastupničkih mjesta, 3,8 posto više, zatim nacionalna konzervativna stranka Finci – oni su osvojili 7 mjesta više odnosno 2,6 posto više, i Socijaldemokratska stranka koja je osvojila tri dodatna zastupnička mjesta, što je porast od 2,2 posto. No socijaldemokrati možda odlaze u opoziciju, a Sanna Marin se na neko vrijeme povlači iz politike i posvetit će se obitelji, kako je najavila.

‘U finskoj političkoj kulturi uobičajeno je da stranka aktualnog premijera izgubi dio podrške na parlamentarnim izborima, ali to nije bio slučaj ovoga puta. Sve velikepolitičke stranke povećale su podršku’

NACIONAL: Razgovarali smo lani, netom nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, jeste li očekivali da će rat ovoliko potrajati i mislite li da će europsko jedinstvo biti ugroženo ako se rat nastavi još nekoliko godina, a Ukrajina nastavi tražiti avione i najmodernije naoružanje od saveznika?  

Bilo je malo onih koji su uopće vjerovali da će Rusija započeti taj rat jer je potpuno protiv ruskih interesa. Naime, evidentno je da rat oslabljuje Rusiju, njenu ekonomiju, kao i ulogu na međunarodnoj sceni. S druge strane, bilo je i malo onih koji su vjerovali da će se Ukrajinci tako hrabro boriti protiv puno jačeg agresora. Isto tako, malo je bilo onih koji su očekivali da će EU i Zapad biti toliko ujedinjeni u podršci i pomoći Ukrajini. Istina je da je Zapad bio ponešto spor u osiguravanju teškog naoružanja – tenkova i borbenih aviona za ukrajinsku vojsku, ali sada se i to ubrzava. I mislim da sve to samo jača europsko jedinstvo. Ukrajina se bori za svoju slobodu u samom srcu Europe. Zato ćemo joj pružiti svu potrebnu ekonomsku i vojnu pomoć koju možemo, koliko god da bude potrebno.

NACIONAL: Sve to lijepo zvuči, ali ako nacionalni ekonomski interesi nekih zemalja članica EU-a budu ugroženi, neće li doći trenutak kada će pojedine reći – e, sad je dosta? Poput, naprimjer, Mađarske, koja je to već rekla i odbija sankcije Rusiji? 

Vidimo da postoje različita razmišljanja na drugim kontinentima – u Aziji, u Južnoj Americi, koji na taj rat gledaju kao na nešto što je daleko i na njih se ne odnosi. No za nas europske zemlje to je ključno pitanje i mi naprosto moramo nastaviti s podrškom.

NACIONAL: Hoće li se članstvom u NATO-u nešto promijeniti u odnosima između naših oružanih snaga? 

Nadam se da će se ti odnosi intenzivirati. Kontakti između vojnih časnika i diplomata su vrlo dobri i oni već sada zajednički rade na pitanjima koja se tiču NATO-a. Nadam se i da će se ti produbljeni odnosi odraziti i na suradnju između naših vojnih industrija. Postoji sjajna perspektiva za suradnju finskih i hrvatskih tvrtki u različitim industrijama.

Uskoro ću, u svibnju, posjetiti i sajam ASDA u Zadru i vjerujem da će biti vrlo zanimljivo u ovoj novoj situaciji, kada je Finska također saveznica u NATO-u. Vjerujem da će to dodatno otvoriti vrata finskim tvrtkama u Hrvatskoj i obrnuto.