KAKO JE PRAVOBRANITELJICA EU-a Dubravku Šuicu stavila pod istragu zbog sumnji u napad na slobodu medija

PUČKA PRAVOBRANITELJICA EU-a EMILY O’REILLY je nakon mlake reakcije institucija Europske unije u vezi sa ‘slučajem Dubrovačka televizija’ pokrenula istragu protiv Dubravke Šuice, potpredsjednice Europske komisije za demografiju i demokraciju. Otkrivamo kakvu je ulogu u tom procesu imao GONG

Baš kad se činilo da je afera s neobjašnjenim porijeklom velike privatne imovine Dubravke Šuice, koja je lani imenovana na dužnost potpredsjednice Europske komisije za demografiju i demokraciju, pala u zaborav, svojim javljanjem uživo u emisiju Dubrovačke televizije, krajem travnja, Šuica je ponovo uzburkala duhove. Upravo zbog te intervencije u program jedne lokalne televizije, neimenovana hrvatska građanka prijavila je Dubravku Šuicu pučkoj pravobraniteljici EU-a Emily O’Reilly, koja je, za razliku od Europske komisije, na tu pritužbu reagirala i odlučila pokrenuti istragu. Prošloga tjedna poslala je pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, tražeći da se do 27. srpnja očituje o tom slučaju. Budući da je ta afera, potencijalno vrlo neugodna za Dubravku Šuicu, osim na Novoj TV, prošla prilično nezapaženo u hrvatskim mainstream medijima, tjednik Nacional razgovarao je s Paskom Tomašem, urednikom i voditeljem emisije “Glas naroda” Dubrovačke televizije, i istražio kako je do prijave anonimne građanke europskoj pučkoj pravobraniteljici uopće došlo. Naime, iako se radilo o privatnoj inicijativi, svojim je savjetom navedenoj građanki u tome pomogao GONG.

Pučka pravobraniteljica, Emily O’Reilly u svome pismu je, između ostalog, napisala:

“Pritužbu mi je uputio hrvatski građanin koji je Komisiju kontaktirao zbog kršenja Statuta vaše institucije. Od Europske komisije 11. svibnja dobio je sljedeći odgovor: ‘Europska komisija i potpredsjednica Dubravka Šuica drže do visokog standarda poštivanja slobode govora i medijske slobode, koje smatraju fundamentalnim vrijednostima EU-a navedenim i u Povelji temeljnih prava. Od kada je program emitiran, potpredsjednica Šuica već je jasno dala do znanja da u potpunosti stoji iza tih sloboda, a objasnila je da joj nije bila namjera narušiti medijsku slobodu dotične televizijske postaje, kao ni slobodu novinara Paska Tomaša ili programa ‘Glas naroda’. Nadamo se da smo time odgovorili na Vaše primjedbe.’

Unatoč tome što osoba koja je podnijela prijavu i ja sama smatramo da je pohvalno od potpredsjednice Šuice što je jasno dala do znanja da drži do poštovanja slobode govora, držimo i da je Europska komisija trebala zauzeti čvršći stav oko njezinih komentara koji su potpuno suprotstavljeni stavovima o slobodi govora.

Upravo zbog toga odlučila sam pokrenuti istragu oko pritužbe hrvatskog građanina.

Moj istraživački tim izvršio je analizu transkripta gostovanja potpredsjednice u emisiji ‘Glas naroda’. Istragom smo utvrdili da je gospođa Šuica izjavila kako ‘slušatelj ima pravo na svoje mišljenje’, ali je u nastavku gostovanja odala dojam da smatra kako mediji ne bi trebali objavljivati sadržaj koji kritizira javne ličnosti. Također, djeluje kao da implicira da radiostanica emitira kritičke osvrte građana samo kako bi dobila na vlastitoj promociji.

 

 

‘Moja želja bila bi da onemogućite da se tako govori o bilo kome u državi. Žao mi je ako želite steći popularnost tako, ali ja sam kuma vaše Televizije’, rekla je Dubravka Šuica u eteru Dubrovačke TV

 

 

Europskoj komisiji sam u već nekoliko prilika savjetovala da pažljivo pristupa medijskim nastupima. S obzirom na važnost slobode govora i pluralizma medija, trebalo bi izbjegavati korištenje izjava koje bi se mogle interpretirati kao napad na te vrijednosti. Novi Statut o ponašanju povjerenika, koji je stupio na snagu 2018. godine, povjerenike Komisije obvezuje na određeni standard tijekom svojih javnih istupa.

Voljeli bismo dobiti pismeno očitovanje Europske komisije o slučaju, a smatramo da bi bilo korisno da nam vaša institucija dostavi i prijedlog načina na koji planira osigurati da povjerenici poštuju spomenuti statut.

Odgovor bismo voljeli dobiti do 27. srpnja 2020. godine.

Srdačno, Emily O’Reilly”

Tjednik Nacional poslao je upit Dubravki Šuici, kao i Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, da se očituju o ovom slučaju i objasne postoje li sankcije ako se dokaže da je potpredsjednica Komisije ugrozila slobodu medija i javne riječi, ali do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovore.

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, o tom je slučaju rekao: “HND, kao što smo to i priopćili prije nekoliko mjeseci, najoštrije osuđuje ovakav postupak jedne visokopozicionirane dužnosnice na europskoj razini. A koja je, što je još nevjerojatnije, potpredsjednica Europske komisije za demografiju i demokraciju. To najbolje govori o poremećaju koji vlada u hrvatskom društvu i poimanju uloge medija i novinarstva u percepciji političara. Oni nikako da shvate da naš posao nije služiti njihovu interesu, već interesu javnosti i zato smatramo da je gospođa Šuica jako pogriješila i napravila krivi potez kada se javno umiješala u televizijsku emisiju koja se emitirala uživo i krenula docirati našem kolegi kako je trebao reagirati na kritiku upućenu od gledatelja i kako bi trebao raditi svoj posao. Dubravka Šuica nije obična građanka, ona predstavlja najvišu europsku instituciju i takva reakcija s te pozicije može se shvatiti kao prijetnja. Svaki građanin ima pravo demantirati pogrešne navode u medijima, ali političari su javne osobe čija je pozicija puno moćnija od pozicije novinara i oni ne smiju tako reagirati. To je doista nevjerojatan potez u nizu sramotnih postupaka hrvatskih političara u odnosu na medije i mene zapravo ništa više ne čudi.”

Pasko Tomaš urednik je i voditelj sporne kontakt-emisije “Glas naroda”, radi za Dubrovačku televiziju još od njenog osnivanja 2006., kada je vlasnik bio Dragan Banović, a kuma postala tadašnja gradonačelnica Dubravka Šuica. Godine 2014. imenovan je  urednikom Informativnog programa Dubrovačke TV. U međuvremenu je televizija promijenila vlasnika i od 2018. godine vlasnik je poduzetnik i producent Orsat Zovko. Tomaš se u svibnju prošle godine vratio na Dubrovačku televiziju, a od 1. veljače ove godine obnaša dužnost direktora i savjetnika uprave Radio Juga.

O konceptu emisije i ovom slučaju Tomaš je rekao: “Riječ je o kontakt-emisiji u kojoj gledatelji iznose svoje komentare na jednu od triju tema koje mi predložimo. Posljednje subote u mjesecu oni sami biraju teme, a ova intervencija gospođe Šuice dogodila se na takvu subotu, 25. travnja. Upravo zato gledatelju nitko nije mogao sugerirati da spominje porijeklo imovine Dubravke Šuice. Čovjek je nazvao, a primarna tema mu uopće nije bila Dubravka Šuica. Prvo je kritizirao predsjednika Zorana Milanovića i osudio njegove izjave vezane uz micanje HOS-ovih ploča iz Novske, potom je komentirao neke poteze bivše predsjednice Grabar-Kitarović, a onda rekao: ‘Evo, vidite, i vi u Dubrovniku imate Dubravku Šuicu, čija imovina vrijedi sedam milijuna eura, a ima i jahtu čije godišnje održavanje enormno košta.’ Osobno nisam ni na koji način komentirao te navode, nisam mu rekao da je u pravu ni išta slično niti sam njega naveo da on bilo što od toga kaže.”

Očito iznervirana komentarom anonimnog gledatelja, Dubravka Šuica iznenada se javila u program i održala lekciju i gledatelju i uredniku emisije:

“Moja želja bila bi da onemogućite da se tako govori o bilo kome u ovoj državi. Zaista mi je žao ako želite steći popularnost tako, ali ja sam kuma vaše Dubrovačke televizije. Zaista mi je žao što dopuštate da se građani nabacuju muljem, smećem i blatom na moju malenkost!”

 

 

‘Nečije se mišljenje ne može demantirati, što je Dubravka Šuica željela od mene. Ako su navodi o imovini netočni, njih bi trebalo demantirati, ali javnost to do danas još nije saznala’, kaže urednik Pasko Tomaš

 

 

Upitan je li bio iznenađen kada je čuo glas Dubravke Šuice, Tomaš je priznao da je bio prilično šokiran: “Budući da su ljudi kasnije mislili da je sve to bilo namješteno i montirano, moram objasniti da ja ne znam tko mi se javlja u eter jer je emisija potpuno anonimna, a režija ne provjerava identitet onih koji zovu. Kolege u režiji samo dižu slušalice i zamole gledatelje da stišaju televizor kako ne bi došlo do mikrofonije prilikom uključenja u program. Oni, naravno, nisu znali broj Dubravke Šuice i doista nitko od nas to od nje nije očekivao. Gospođa Šuica se javila kuhajući večeru, kako je sama rekla, i iznijela svoje mišljenje ne samo o gledatelju, već i o mom načinu vođenja emisije. Izrazila je i svoje mišljenje o meni, izjavivši da mi to nije trebalo jer me zna kao vrsnog novinara. Ja sam shvatio da time želi reći kako je očekivala da ću ja demantirati određene navode tog gospodina. Budući da je on iznio svoje mišljenje, smatram da se mišljenje ne može demantirati. Što se tiče činjeničnih navoda, ako su netočni, njih bi svakako trebalo demantirati, no ja ni dan danas, kao i u trenutku kada je emisija emitirana, nemam pojma koliko vrijedi imovina Dubravke Šuice niti je na meni da znam, a ponajmanje da demantiram kad već gospođa Šuica to nije htjela.”

Tomaš je objasnio da je tijekom emisije, ali i više puta kasnije, Dubravki Šuici davao priliku da takve procjene svoje imovine sama demantira i objavi ono što je istina: “Ona se na to počela smijati i rekla da oni koji trebaju znati, sve znaju,  da to znaju i institucije i da se ona nema razloga meni pravdati. Ne znam ima li ona razloga da te podatke ne objavljuje u javnosti. No mogu reći da bih u slučaju da je riječ o meni i da ja trebam biti imenovan na bilo koju javnu dužnost, osobito tako visoku europsku funkciju, sigurno objavio podatke o svojoj imovini. Ne bih dopustio da bilo tko iznosi dezinformacije. Zašto gospođa Šuica nije osjetila tu potrebu, ja to ne znam.”

Iako je GONG prošle godine, uoči ispitivanja Dubravke Šuice u Europskom parlamentu radi imenovanja na jednu od najviših funkcija u Europskoj komisiji, pisao zamolbe europskim institucijama i eurozastupnicima da preispitaju nesrazmjer njezinih prihoda i imovine, ovoga puta nije prijavio Dubravku Šuicu. Tako tvrdi Oriana Ivković Novokmet, članica Izvršnog odbora GONG-a i voditeljica tima Demokratski procesi i institucije:

 “Mi smo samo savjetovali hrvatsku građanku koja se odlučila obratiti europskim institucijama zbog tog slučaja s Dubrovačkom televizijom. Nakon što je ta građanka dobila svojevrsnu odbijenicu Europske komisije, predložili smo joj da se javi europskoj pučkoj pravobraniteljici Emily O’Reilly, koja se do sada pokazala vrlo responzivnom na takve teme. Ovo je njoj drugi mandat i ima iskustva. Prilikom izglasavanja povjerenja ovoj EU komisiji bila je zanimljiva njena izjava da će držati predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen odgovornom za svoja obećanja da će transparentno i etično voditi administraciju Europske komisije. O’Reilly je u tom smislu prava adresa i baš me zanima kako će ona voditi ovaj slučaj s Dubravkom Šuicom.”

Je li Pasko Tomaš prijavio taj slučaj HND-u i je li to doživio kao prijetnju? Tomaš je ustvrdio da nikome ništa nije prijavljivao jer su to za njega bili stresni dani i nije želio doživjeti nove neugodnosti, te dodao: “Međutim, odmah su reagirali Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara. Jako mi je drago – i to ne zato što želim da se Dubravki Šuici dogodi nešto loše – što građani osjećaju da treba reagirati na takve stvari.”

Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a, smatra da su europske institucije u ovom slučaju trebale djelovati puno ranije: “Zabrinjavajuća je bila šutnja europskih institucija u odnosu na taj slučaj. Ali i općenito, europska šutnja na sve što se po pitanju medija događa u Hrvatskoj posljednjih godina – od zloupotrebe javnog servisa od strane vlasti, preko prijetnji, pritisaka, otkaza, tužbi. Čini mi se da EU gubi neke svoje temeljne vrijednosti koje su bile među prioritetima kada smo uopće započeli proces europske integracije. U to doba svi smo sanjali o tome da postanemo dijelom EU-a i nismo mogli ni pomisliti da bi se ovakva vrsta intervencija mogla događati 2020.”

Na primjedbu da je europska pučka pravobraniteljica ipak reagirala na prijavu anonimne građanke, Zovko je uzvratio:

“Nisam začuđen time što se oglasila pravobraniteljica, ali bih više volio da su se oglasile same europske institucije, kao i da se u Hrvatskoj zauzeo neki stav na nekoj političkoj razini o tome što takav potez prema jednoj lokalnoj televiziji predstavlja. Srećom, EU je dio naše unutarnje politike pa je očito da će se naši građani, koji sve manje vjeruju u hrvatske institucije, obraćati onim europskim.”

Oriana Ivković Novokmet zato se nada da će ova istraga pučke pravobraniteljice prisiliti Europsku komisiju na neku konkretniju reakciju:

“Budući da je Dubravka Šuica upadom u program Dubrovačke televizije zapravo predstavljala jednu od europskih institucija, doista nas zanima kakav će odgovor predsjednice Europske komisije pravobraniteljica O’Reilly dobiti. Jer ta bi se intervencija mogla shvatiti kao prijetnja novinaru i slobodi medija. Gospođa Šuica je time pokazala i duboko nerazumijevanje uloge medija u demokraciji. Očito nije shvatila da je posao medija propitivati imovinu i postupke onih na vlasti.”

S time se složio i Pasko Tomaš: “Ono što mogu reći sada, kada je pokrenuta istraga pučke pravobraniteljice EU-a, jest da prema tome što se dogodilo u mojoj emisiji možemo zaključiti da gospođa Šuica očito smatra da javnost nema pravo kritizirati javne osobe. Ako je tako i ako bilo tko podržava takvo mišljenje, pitam se živimo li mi u slobodnoj i demokratskoj državi članici EU-a ili u autokratskom režimu. Jasno je da svi oni koji obnašaju javnu dužnost na račun hrvatskih i europskih poreznih obveznika, moraju biti spremni podnijeti teret javnosti.”

Hrvoje Zovko podsjetio je na činjenicu da su mediji koji su nakon europskih izbora 2019. upozoravali na to da Dubravka Šuica nije podastrla javnosti podatke o porijeklu svoje imovine, prozivani za tužakanje međunarodnim institucijama, kao i da su neprijatelji mlade hrvatske demokracije.

“Mi živimo u potpuno nenormalnom društvu u kojem su novinari krivi za sve, za koronu, valjda i za privatizacijsku pljačku, kao i za to što su toliki ljudi napustili Hrvatsku. Hrvatski mediji, kao i civilni sektor, samo su radili svoj posao, ali nikada nisu bili izdajnici ove države. To je etiketa koju je najlakše nalijepiti. A hrvatski novinari koji su otkrivali korupcijske afere, veći su domoljubi od onih koji bi sve to zataškali. I zato koliko god da to ispitivanje Dubravke Šuice za mjesto potpredsjednice Europske komisije bilo igrokaz, kakve smo često viđali i u Hrvatskom saboru, mi moramo upozoravati i reagirati. Europske institucije odavno ne reagiraju, kao što nisu reagirale ni na slučaj Šuica, a sumnjam i da će reagirati na scene iz Beograda”, rekao je Zovko.

Oriana Ivković Novokmet istaknula je da je GONG je uoči ispitivanja Šuice pisao pisma europskim zastupnicima apelirajući na njih da postave pitanje porijekla njene imovine, ali to je naposljetku učinio tek jedan neovisni njemački zastupnik, Martin Sonneborn.

“Nažalost, i oni se drže nekih dogovora između svojih političkih grupacija i rade u svrhu ‘viših interesa’ pa su preko toga prešli. No mnogi od njih uopće ne razumiju o čemu se tu radi jer polaze od pretpostavke da sve zemlje članice EU-a imaju jednako dobro razvijene institucije koje bi trebale filtrirati političare prije nego što dođu u Bruxelles”, objasnila je Ivković Novokmet.

Dodala je da je tada premijer Plenković gotovo optužio GONG za veleizdaju, prozivajući ih da su produljena ruka SDP-a i lijevih stranaka:

 “No mi se tada na te optužbe nismo obazirali. To više govori o njemu nego o nama, jer mi smo i građanke i građani EU-a, a ne samo Hrvatske. Želimo bolju Hrvatsku i bolju Europu i uz pomoć europskih mehanizama za taj ćemo se cilj boriti i dalje.”

Po mišljenju Ivković Novokmet, Dubravka Šuica spornim je činom ponovo aktualizirala aferu na koju se gotovo zaboravilo:

“Ona je to počela ismijavati, izjavivši kako je to odavno razjašnjeno. Što nije točno jer Šuica, kao što znamo, nikada javnosti decidirano nije objasnila porijeklo svoje imovine. Tvrdila je kako ju je GONG optužio da njena imovina vrijedi pet milijuna eura. To nije točno – mi smo samo citirali novinske članke u kojima je ta svota bila objavljena. Međutim, Šuica nikada nije otkrila stvarnu vrijednost imovine koju je stekla od trenutka učlanjenja u HDZ do prošle godine. To je jedan tipičan tranzicijski put političara kojima po ulasku u političku stranku kreću strelovita politička karijera i rast imovine.”

 

 

‘Dubravka Šuica nije obična građanka, ona predstavlja najvišu europsku instituciju i takva reakcija s te pozicije može se shvatiti kao prijetnja’, kaže Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a

 

 

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva priznao je da je razočaran situacijom u hrvatskim medijima koja je gora nego devedesetih, a pogotovo time što u predizbornoj kampanji to nije bila tema političkih stranaka, osobito dviju najvećih: “Upravo zbog toga HND i Sindikat novinara poslali su političkim akterima deset pitanja pod nazivom ‘A novinarstvo?’ Poražavajuće je da u 21. stoljeću nijedna politička opcija nema definirane jasne medijske i kulturne politike. Odnosno, moram priznati da je najkonkretniji program za to područje imao Domovinski pokret. Naravno, to je ujedno bio i najzlokobniji program u kojem je stajalo da Ministarstvo kulture neće financirati medije koji provode protuhrvatsku djelatnost. Ja sam više puta postavio pitanje – a tko je taj koji procjenjuje što je to protuhrvatska djelatnost?”

U međuvremenu je GONG prijavio i Ursulu von der Leyen Europskoj komisiji i također europskoj pučkoj pravobraniteljici, jer je predsjednica Komisije, po njihovu mišljenju, prekršila etički kodeks sudjelujući u TV spotu u predizbornoj kampanji HDZ-a.

“Naime, postoji kodeks ponašanja članova Europske komisije koji se moraju suzdržavati od davanja javne podrške bilo kojoj političkoj stranci. S ovim njenim istupom moglo se shvatiti da Komisija u jednoj zemlji članici podržava jednu političku opciju protiv druge. Nakon što smo poslali prijavu na tijela EU-a, čuli smo izjavu glasnogovornika Ursule von der Leyen u kojoj je utvrdio da je ona bila izmanipulirana i nije znala u kakvom će kontekstu njena izjava biti emitirana, dakle u predizbornom spotu HDZ-a. Zanima me kako će to završiti jer će to biti putokaz i za ostale europske dužnosnike”, rekla je Oriana Ivković Novokmet.

Na pitanje je li bilo pritisaka i hoće li doći do ukidanja emisije, Tomaš je ustvrdio da o tome nema govora jer već ima potpisan ekskluzivni ugovor o nastavku emitiranja ove jeseni. “Glas naroda” se, prema njegovim riječima, emitirao sve do predizborne šutnje, a sada je započela ljetna shema. U eter se vraća 1. listopada, s dužom minutažom i još provokativnijim temama. Tomaš je priznao i da je sve ovo zapravo bilo velika reklama za njegov program iako to sigurno nije bila namjera Dubravke Šuice. Međutim, naravno da je bilo i pritisaka i privatnih neugodnosti.

“Više bih volio da nije bilo reklame nego što sam doživio takve stvari. No to je cijena profesije”, smatra Tomaš.

“Smatramo da je bilo vrijeme i onda i sada da Šuica objasni kako je stekla svoju imovinu. No čak ako je i prikrila neke podatke prilikom ispitivanja, to nije predmet ove istrage. Pravobraniteljica se ne bavi njenom imovinom, već ugrožavanjem slobode medija. Vidjet ćemo hoće li se O’ Reilly usuditi – i kako – prozvati potpredsjednicu Europske komisije”, zaključila je Oriana Ivković Novokmet.

Objašnjavajući što očekuje od postupka koji je pokrenula pravobraniteljica, s obzirom na to da Europska komisija nije reagirala na sva upozorenja civilnog društva prilikom imenovanja Šuice na dužnost potpredsjednice Europske komisije, Pasko Tomaš izrazio je nadu da će ovoga puta biti neke reakcije, tim više što se europskim institucijama obratila hrvatska građanka, o kojoj ni on sam ništa ne zna: “Sve što znam, saznao sam iz medija. Očito je ta građanka smatrala da se radi o eklatantnom napadu na neovisnost i slobodu medija i mene osobno, što se može shvatiti kao prijetnja s obzirom na činjenicu da Dubravka Šuica nije privatna osoba, već predstavlja europsku instituciju. Iskreno, ne sjećam se kada je posljednji put neki hrvatski građanin išao tako daleko da od europskih institucija zatraži zaštitu novinara. A osobito se ne sjećam da je europska pučka pravobraniteljica odlučila o tome pokrenuti istragu. Drago mi je što građani osjećaju povjerenje prema europskim institucijama pa mogu prijaviti takve stvari. Kakav god ishod bio, to mi je jako drago.”

 

Komentiraj