“Nitko ne zna koliko će epidemija trajati , jako je teško davati procjene stoga smo se odlučili na nove mjere za društvene i gospodarske aktivnosti. Možda i ove mjere koje smo sada donijeli neće biti dovoljne”, rekao je premijer Andrej  Plenković na predstavljanju mjera koje na snagu stupaju u subotu i trajat će najmanje do 21. prosinca.

“Ako bi se držali dosadašnje pogrešne politike, ortodoksnih pravila kojih se Hrvatska do sada držala, ona fiskalno i financijski ne može dugo izdržati. Hrvatska nema nikakve akumulacije financijskih sredstava, ima samo dugove”, komentirao je za Nacional.hr nove mjere za suzbijanje pandemije ekonomist Ljubo Jurčić.

Međunarodni monetarni fond i Europska centrala banka su poručili da je sve dopušteno za spas države i ekonomije

“To znači da više nema ograničenja deficita na tri posto i ograničenja javnog duga. Ako bi naša vlada tu poruku razumjela onda ne bismo imali financijskih problema. Ako se poveća deficit i javni dug onda nećemo imati velikih gospodarskih problema. Hrvatska je vodila rigoroznu štetnu fiskalnu politiku ne misleći ni na zdravstveni sektor, a još manje na ekonomiju. Europa i MMF danas kažu da možete raditi sve što je dopušteno da spasite ekonomiju i državu. Država se trebala zadužiti 50 milijardi kuna da bi mogla investirati u saniranje šteta od korone. Ovo je jedna vrsta rata, kada je došao rat nitko nije pitao koja je granica deficita, davalo se i zaduživalo onoliko koliko je trebalo. Igra da ćemo čuvati deficit da bi ušli u euro je čista glupost.

Velika greška dosadašnje hrvatske ekonomske politike je da čuva banke i proračun, a ljudi joj bježe iz Hrvatske. Sada ljudi umiru.

Nama je gospodarstvo padalo i prije korone. Mi smo od jedne dobre zemlje – nekada davno uz Sloveniju smo bili najbolja socijalistička regija u svijetu – danas Slovenija ide prema vrhu Europe, a mi smo prije korone išli prema dnu Europe. Prestigle su nas i Rumunjska i Mađarska, Poljska, Češka. Slovačka, Latvija, Estonija, i to je sramota za hrvatsku politiku, tako da smo mi ekonomiju urušili i prije korone. Država ne postoji zbog države same, ne postoji zbog proračuna, ne postoji zbog banaka – država postoji zbog ljudi! Imaš nevidljivog neprijatelja i u to moraš investirati. Velika greška dosadašnje hrvatske ekonomske politike je da čuva banke i proračun, a ljudi joj bježe iz Hrvatske. Sada ljudi umiru.

Pitanje je što ćemo sada u dvostruko nezgodnoj situaciji, padu gospodarstva prije korone i stvarnom udarcu od korone

U rečenicama, i čitajući između rečenica, koje izgovara naša vlada ne vidim kako misle spasiti gospodarstvo. Moj je prijedlog da idemo svjesno unaprijed s deset posto deficita, da se politički dogovorima da deficitarno financiramo s 50 milijardi kuna štetu i zaustavljanje korone, te da investiramo u oživljavanje i prestrukturiranje nacionalnog gospodarstva. Takva politika se nije donijela. To je napravila većina zemalja od SAD-a do Njemačke, one su politički unaprijed išle u proračunski deficit – da on može biti deset ili petnaest posto ako će toliko trebati. A mi se još držimo europskog pravila da deficit moramo držati na tri posto,  to je između deset i petnaest milijardi kuna, a to nije dovoljno za pokrivanje troškova korone i oporavak. To sve zemlje rade , i one koje imaju lošije i one koje imaju bolje financije. Istu smo grešku napravili u vrijeme prošle krize kada je država smanjila svoju potrošnju tako da smo u krizi ostali deset godina.

Ova se situacija neće riješiti sama od sebe

Država mora investirati u saniranje šteta od korone, to mora biti politički svjesna odluka , a naša vlada radi tako da preživljava iz dan u dan. Moramo napraviti točne procjene koliko se u gospodarstvo mora investitori da bi opstalo poslije korone – koliko treba kompenzirati ugostiteljstvu , turizmu , prijevozu , koliko su njihovi fiksni troškovi, koliko su troškovi plaća. Ja ne vidim takve procjene niti jasnu i čvrstu politički odluku. To nije ništa veliko, ako rastegnete na otplatu od deset godina to je pet milijardi godišnje, što nije ništa veliko ako sačuvate ljude i gospodarstvo. Ova današnje mjere izgledaju više da se pokaže kako se nešto poduzima.”