Nataša Jokić-Begić, profesorica s Filozofskog fakulteta, govori o psihološkim problemima zbog mjera uvedenih u pandemiji

Zbog epidemije koronavirusa Zagrepčani su gotovo već godinu dana pod blažim i strožim mjerama zaključavanja, a prema mišljenju brojnih stručnjaka to sve teže podnose. Pored toga potresi iz ožujka i prosinca prošle godine dodatno su poljuljali psihičko zdravlje građana glavnog grada Hrvatske. Kako bi istražio s kojim se psihološkim poteškoćama suočavaju Zagrepčani i kako sačuvati zdravlje, Zagreb News je razgovarao s profesoricom Natašom Jokić-Begić, profesoricom na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

“Pandemija je u čitavom svijetu, pa tako i u našem gradu, dovela do neviđene promjene života. Svaka promjena izaziva prilagodbu, a kad je promjena ovako sveobuhvatna onda govorimo o visokoj razini stresa koju svi osjećamo. Ljudi se razlikuju u tome kako podnose stresne situacije, no naša istraživanja pokazuju da je ova krizna situacija ostavila traga na ljude. Više ljudi pati od tjeskobe, depresivnog raspoloženja i stresa nego što je to u prethodnim razdobljima. To je sasvim očekivano s obzirom na pandemiju, ali i potrese koji su snažno zatresli i naš grad, ali i naše ‘živce’”, rekla je Nataša Jokić-Begić za Zagreb News.

Što se djece tiče smatra kako su oni prilagodljivi i da se na neke situacije lakše privići nego odrasli. Istaknula je kako im je nastava na daljinu bila velika promjena i da je prilagodba ovisila o dobi. Istraživanja s fakulteta, tvrdi, pokazala su da je mlađoj djeci, prvenstveno osnovnoškolcima iz nižih razreda, nastava na daljinu bila veći izvor stresa nego starijoj. “Više su zahtijevali pomoć roditelja koji su osim roditeljske imali i nastavničku ulogu. Djeci su nedostajali vršnjaci, njihove učiteljice i učitelji, njihova škola. To se vidjelo na jesen, svi su jedva dočekali krenuti u školu. S druge strane, srednjoškolcima je online nastava bila manje stresna nego mlađoj djeci, mogli su prilagoditi školu svom ritmu. No, i njima su jako nedostajali vršnjaci, druženja, otkrivanje grada. Kad je škola online onda su djeca još više za ekranima nego inače, a već smo i prije pandemije često govorili da stalna ‘prikopčanost’ za ekrane ima nepovoljne tjelesne i psihičke posljedice. Stoga je jako važno djecu poticati da što više izlaze, druže se, igraju, trče, udišu svježi zrak”, kazala je profesorica.

Osvrnula se i na rad od kuće na koji su mnogi bili prisiljeni. Ispričala je kako se mnogima rad od kuće se na početku činio vrlo ugodan, jer su ljudi mogli prilagoditi rad svom ritmu. No rekla je kako se s vremenom sve više naziru i negativne posljedice. “Ako radite stalno od kuće onda vjerojatno primjećujete kako poslu nikad kraja. Sve se nekako rasteglo i stopilo – posao, kućanske obaveze, obiteljske dužnosti. Dom je prestao biti mjesto mira i odmora i pretvorio se u učionice, radna mjesta, joga centre i teretane, kafiće i restorane, praonice. Odlazak na posao daje ritam i strukturu danu. Rad od kuće je poremetio tu strukturu i ako se nije stvorila nova možda imate osjećaj da ste stalno preplavljeni poslom i umorni”, istaknula je profesorica i dodala kako psiholozi od početka ponavljaju da ljudi trebaju uvesti rutinu. Pod tim smatra kako se svi koji rade od kuće trebaju obući i urediti kao da idu na posao, iako ih možda nitko ne vidi. Istaknula je i kako je važno pokušati držati se radnog vremena i da se posao obavlja uvijek na istom mjestu, koje treba biti radni kutak, različit od mjesta za odmor. I odraslima je savjetovala da što više borave na svježem zraku i u tjelesnim aktivnostima izvan kuće te da se odmaknu od ekrana.
Spomenula je istraživanje koje su studenti nazvali COVIDOVIH 13 koje je provela grupa istraživača na Filozofskom fakultetu. To je istraživanje pokazalo da zaključavanje starijih osoba uzrokuje stres u najvećoj mjeri zbog nemogućnost viđanja svoje obitelji, a ne strah od bolesti. “Nije to lako, usamljenost je ljudima jedan od značajnijih stresora i predstavlja veliki rizik za tjelesno i psihičko zdravlje. Družite se, posjećujte starije članove svoje obitelji i sugrađane, poštujući sve mjere, ali s jasnom spoznajom koliko je važno njegovati dobre odnose. Oni su blagodat za imunosni sustav. Naučite svoje starije da se služe gadgetima, da koriste društvene mreže, i to je jedan od načina na koji se može biti u kontaktu”, ispričala je Nataša Jokić-Begić.

Istaknula je kako moderna znanost ukazuje da je psihičko i tjelesno zdravlje neraskidivo vezano. Tvrdi kako je važno brinuti o tjelesnom zdravlju i kondiciji jer se tako ujedno vodi briga o psihičkom zdravlju. No, kaže, kako vrijedi i obrnuto. “Bez njegovanja svog psihičkog zdravlja neće biti niti tjelesnog. Stoga je važno održavati zdrav životni stil, pogotovo u ovim promijenim okolnostima. Uvedite tjelovježbu u svoju dnevnu rutinu, zdravo se hranite, pijte dovoljno tekućine, održavajte skladne socijalne odnose, posvetite svako dan bar 15 minuta sebi, provedite vježbe disanja bar 3 minute u svakome danu, naučite prepoznati misli koje vam samo štete (počinju s ‘što ako…?), dozvolite sebi i poneku suzu i tugu i ljutnju, sve su to pratilje života, ali ne dozvolite da vas ova kriza omete od vlastitih vrijednosti i ciljeva”, ispričala je Nataša Jokić-Begić.
Naglasila je kako je održavanje socijalnih kontakata izuzetno važno jer su ljudi društvena bića. Kaže kako online kontakt ne može zamijeniti kontakt uživo, jer svi podražaji koje doživljavamo u interakciji s drugom osobom su nužni za nas živčani sustav kako bi skladno funkcionirao. “Nije bez vraga da je samica bila način za mučenje ljudi. Stoga ako radite online, a još živite sami, iskoristite svaku slobodnu priliku da se vidite s drugima, uspostavite kontakt, pozdravite, porazgovarajte i nasmiješite se blagajnici, susjedu, nepoznatom prolazniku. U ovim vremenima opće zaključanosti treba osvijestiti potrebu za drugima. I na taj se način biva odgovornim za svoje zdravlje”, zaključila je Nataša Jokić-Begić za Zagreb News.