ISTRAŽIVANJE OTKRIVA: Za smjene ministara odgovoran je Plenković, ali ne treba odstupiti

Veliko Nacionalovo istraživanje sugerira da velika koalicija ne bi bila dobra za Hrvatsku jer je to prevara birača i da je borba protiv korupcije i klijentelizma najvažniji hrvatski problem za sve anketirane, osim za birače HDZ-a

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković najodgovorniji je zbog smjene čak 14 ministara iz Vlade, ali ipak zbog toga ne bi trebao podnijeti ostavku, velika koalicija ne bi bila dobra za Hrvatsku, a najvažniji problem koji bi se trebao rješavati u mandatu iduće vlade je borba protiv korupcije i klijentelizma. Taj problem najvažniji je svima anketiranima, osim biračima HDZ-a. Sukus je to ekskluzivnog istraživanja koje je Nacional proveo u suradnji s agencijom Promocija plus, na istom uzorku od 1300 ispitanika, koje istodobno otkriva da je Plenković i dalje prvi izbor ispitanika kao najbolji kandidat za hrvatskog premijera, iako s tek 20,4 posto podrške.

Na pitanje tko je krivac zbog smjene 14 ministara, ispitanici su u najvećem postotku odgovorili da je kriv premijer Plenković. Ispitanicima je postavljeno sljedeće pitanje: Svjedoci smo promjene četrnaestog ministra u vladi Andreja Plenkovića tijekom triju godina mandata. Je li za tu situaciju s ministrima kriv premijer Plenković ili sami ministri? Ponuđena su četiri odgovora. Da je krivac premijer koji ih je izabrao, ali i ministri zbog svojih afera – odnosno da je odgovornost podijeljena – smatra 42,7 posto ispitanika. Da su krivi sami ministri zbog svojih afera, smatra 34,4 ispitanika. Da je kriv sam premijer jer je on birao svoje ministre, smatra 20 posto ispitanika, dok je neodlučnih ili onih koji ne znaju 2,9 posto. Ako se prva opcija – u kojoj je odgovornost premijera i ministara podijeljena – zbroji s opcijom da je premijer sam kriv jer je on birao ministre – dolazi se do zaključka da najveći broj ispitanika Plenkovića smatra najodgovornijim.

Kad se pogledaju rezultati prema biračima pojedinih stranaka, onda birači SDP-a u još većem postotku odgovornim smatraju Plenkovića, dok birači HDZ-a ipak najodgovornijima smatraju same ministre. Naime, da je kriv premijer, ali i ministri zbog svojih afera, smatra 55,5 posto birača SDP-a i 21,6 posto birača HDZ-a. Da su krivi sami ministri, smatra 16 posto birača SDP-a i čak 70,8 posto birača HDZ-a. Da je odgovoran sam Plenković, smatra 28 posto birača SDP-a i samo 5,4 posto birača HDZ-a. Neodlučnih je među biračima SDP-a 0,5 posto, a među biračima HDZ-a 2,2 posto. Birači Nezavisne liste Miroslava Škore također u najvećem postotku, čak 58,5 posto, smatraju da je odgovornost podijeljena, dok birači Mosta u nešto manjem postotku smatraju da je odgovornost podijeljena. To smatra njih 42,9 posto, dok njih 31,4 posto misli da je najodgovorniji Plenković. Vrlo slično, s neznatnim razlikama, misle i birači Nezavisne liste Mislava Kolakušića. Čak i birači stranaka poput Starta, stranke Ivana Pernara, HNS-a i HSS-a u velikim postocima smatraju da je odgovornost podijeljena između Plenkovića i ministara. U najvećem postotku samo Plenkovića odgovornim smatraju birači stranke Pametno, njih 88,9 posto, i 50 posto birača GLAS-a.

Za veliku koaliciju izjasnilo se više HDZ-ovih nego SDP-ovih birača, 46,5 posto birača HDZ-a naspram 38 posto birača SDP-a. Međutim, birači HDZ-a u većem su postotku, 50,8 posto, ipak protiv velike koalicije

Dodatno anketno pitanje bilo je treba li premijer Plenković odstupiti zbog svog izbora ministara. Iako velik postotak ispitanika smatra da Plenković treba dati ostavku, njih 42,6 posto, ipak veći broj ispitanika smatra da Plenković to ne treba učiniti, njih 52,5 posto. Ne zna njih 4,9 posto. Ono što bi Plenkoviću trebalo biti posebno bitno – najveći postotak birača HDZ-a smatra da on ne bi trebao dati ostavku. Kad se pogledaju rezultati prema stranačkim preferencijama ispitanika, čak 87,6 posto birača HDZ-a smatra da Plenković ne bi trebao dati ostavku, a samo njih 9,7 posto smatra da bi trebao. Kad je SDP u pitanju, za ostavku je glasalo 58 posto ispitanika, a protiv 40 posto. Birači Nezavisne liste Miroslava Škore su podijeljeni i jednak broj njih misli da bi Plenković trebao dati ostavku, 46,2 posto, no isto toliko njih misli i da ne bi trebao dati ostavku. Kao iznimno aktualno i intrigantno pitanje već se neko vrijeme nameće i ono podržavaju li birači formiranje velike koalicije. To je pitanje postavljeno zbog činjenice da su rejtinzi SDP-a i HDZ-a prilično izjednačeni i da vrlo vjerojatno nijedna od opcija neće moći samostalno formirati vlast nakon izbora pa se sve više neslužbeno raspravlja o mogućnosti formiranja velike koalicije. Pitanje je glasilo: u slučaju da nakon sljedećih parlamentarnih izbora nijedna stranka ne može samostalno formirati vlast, podržavate li sklapanje velike koalicije između HDZ-a i SDP-a?

Najveći dio ispitanika, 29,6 posto, zaokružio je odgovor: “Ne, jer je to prevara birača.” Veliki dio ispitanika zaokružio je također ne, ali iz drugog razloga. Naime, druga mogućnost za negativni odgovor bila je formulacija “Ne, jer je to opasno za hrvatsku demokraciju”, a to je zaokružilo 24,9 posto ispitanika, što znači da je ukupno čak 54,5 posto ispitanika glasalo protiv velike koalicije. Odgovor koji glasi “Da, jedino tako mogu se riješiti ključni problemi zemlje” zaokružilo je 21,2 posto ispitanika, a “Da, nakon što se iscrpe druge mogućnosti za sastavljanje vlasti” zaokružilo je 17 posto ispitanika, što znači da se pozitivno izjasnilo 38,2 posto. „Ne znam“ je zaokružilo 7,3 posto ispitanika.

U odnosu na biračko tijelo stranaka, zanimljivo je da se za veliku koaliciju izjasnilo više HDZ-ovih nego SDP-ovih birača, 46,5 posto naspram 38 posto. Međutim, više birača HDZ-a ipak je protiv velike koalicije, to jest njih 50,8 posto je protiv, dok je kod SDP-ovih birača to 61 posto. “Koji od sljedećih problema smatrate najvažnijim za rješavanje u mandatu iduće vlade?” Na to je pitanje čak 40,5 posto ispitanika zaokružilo ponuđeni odgovor “borba protiv korupcije i klijentelizma”. Povećanje plaća i standarda stanovništva zaokružilo je 19,4 posto ispitanika, pitanja demografije i odlaska mladih iz Hrvatske njih 16 posto, porezno rasterećenje poduzetnika i građana i poticanje gospodarstva njih 13,3 posto, reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava 7,4 posto, a jačanje oružanih snaga 1,4 posto ispitanika. „Ne znam“ je zaokružilo dva posto ispitanika.

Biračima HDZ-a ipak je na prvom mjestu pitanje demografije i odlaska mladih, njih 24,3 posto smatra to najvažnijim pitanjem, ali ipak 22,2 posto najvažnijom smatra borbu protiv korupcije i klijentelizma

Kad se pogledaju rezultati prema biračima pojedinih stranaka, najviše SDP-ovih birača, njih 54,5 posto, na prvo mjesto stavilo je borbu protiv korupcije i klijentelizma, na drugom mjestu s 20,5 posto im je problem povećanja plaća i standarda stanovništva, a na trećem mjestu s 11 posto za njih je pitanje poreznog rasterećenja. Mirovinsku i zdravstvenu reformu najvažnijima smatra tek sedam posto birača SDP-a, isto koliko i pitanje demografije. Jačanje oružanih snaga najvažnijim pitanjem nije smatrao nijedan birač SDP-a.

HDZ-ovim biračima ipak je na prvom mjestu pitanje demografije i odlaska mladih, njih 24,3 posto smatra to najvažnijim pitanjem, ali gotovo jednak postotak njih, 22,2 posto, najvažnijima također smatra borbu protiv korupcije i klijentelizma. Gotovo jednako važno pitanje za HDZ-ove birače je povećanje plaća i standarda, za njih 21,6 posto, porezno rasterećenje najvažnijim smatra njih 16,8 posto, a reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava njih 11,9 posto. Za jačanje oružanih snaga izjasnilo se tek 2,7 posto birača HDZ-a.

Indikativno je da čak 70,8 posto birača HDZ-a smatra da su za svoje smjene krivi sami ministri zbog svojih afera, samo njih 5,4 posto misli da je krivac premijer, a da su krivi i Plenković i ministri smatra 21,6 posto

Kad su u pitanju birači ostalih stranaka, borbu protiv korupcije najvažnijim pitanjem smatra 38,5 posto birača Miroslava Škore, 45,7 posto birača Mosta i 64,7 posto birača Mislava Kolakušića. Pitanje demografije i odlaska mladih iz Hrvatske drugo je po važnosti za Škorine (23,1 posto) i Kolakušićeve birače (17,6 posto), ali i 22,9 posto birača Mosta. Razlika je samo u tome što jednak postotak birača Mosta, 22,9 posto, najvažnijim pitanjem smatra porezno rasterećenje. Drugim riječima, pitanje demografije i porezno rasterećenje jednako su im važni te dijele drugo i treće mjesto. Porezno rasterećenje treća je opcija i Škorinih birača, s čak 12,3 posto, za povećanje plaća glasalo je njih 10,8 posto, za reforme 4,6 posto, a za jačanje oružanih snaga 3,1 posto.

Biračima Mosta povećanje plaća tek je na četvrtom mjestu po važnosti, za tu opciju je glasalo njih 5,7 posto, za reforme 2,9 posto, dok ni jedan birač Mosta nije smatrao da je najvažnije pitanje jačanje oružanih snaga. Kod Kolakušićevih birača na trećem mjestu s 11,8 posto je povećanje plaća i standarda, reforme najvažnijima smatra njih 5,9 posto, a za porezno rasterećenje poduzetnika, kao ni za jačanje oružanih snaga kao najvažnije pitanje nije glasao nijedan njegov birač. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i kakve pouke iz ovog istraživanja izvući kandidati za predsjednika i ostale funkcije u HDZ-u, ali i vodeći političari svih stranaka na predstojećim parlamentarnim izborima.

Komentiraj