INTERVJU Vlaho Orepić: ‘Hrvatski predsjednik mora koordinirati tajnim službama, a ne da to rade Milijan Brkić i slični’

KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA RH I BIVŠI MINISTAR POLICIJE Nacionalu otkriva da će se boriti za revidiranje glasačkih popisa i ukidanje dvostrukog državljanstva zbog zloporaba, a za protukandidata Miroslava Škoru kaže da je ‘bespredmetan i sinonim svega što se kao društvo trebamo riješiti’

Sljedećeg tjedna Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova i bivši član Mosta i predsjednik novoosnovane stranke Nova politika, u svom govoru u Saboru namjerava izaći s prijedlozima koji ujedno čine i okosnicu njegova predsjedničkog programa. Kao što je i najavljivao, kandidirao se za predsjednika Republike, iako su mu šanse prilično skromne. Prema anketama, u rujnu ga je podržavalo tek 1,5% birača. Ipak, to ga ne obeshrabruje jer je uvjeren da on predstavlja opciju koja može ujediniti podijeljeno hrvatsko društvo i smatra da bi zbog svog iskustva znao obavljati posao predsjednika Republike. Orepić ima vojno i pomorsko obrazovanje, u Zagrebu je završio Zapovjedno stožernu školu „Blago Zadro“, smjer pomorstvo, a u Dubrovniku je diplomirao na Pomorskom fakultetu, smjer nautiku. Ima i diplomu višeg sportskog trenera na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Iako se time nikada nije javno hvalio, iza njega je i zavidan ratni put: od srpnja 1991. pa do kraja rata 1996. Bio je član kriznog stožera općine Ploče i zapovjednik prve Satnije mornaričko-desantskog pješaštva, operativni časnik Operativne grupe Sinj te pomoćnik načelnik Stožera za operativne poslove. Nositelj je brojnih ratnih odlikovanja, između ostalog Spomenice Domovinskog rata i medalje Oluja. Nakon rata, 1996. iz postrojbi kopnene vojske vraća se u HRM, gdje je obnašao niz dužnosti. S dužnosti zapovjednik Pomorske baze jug je izašao iz sustava. Javnost ga pamti i kao predsjednika Udruge građana Škanj koja je poznata po uspješnom angažmanu protiv izgradnje termoelektrane u Pločama. O svojim predsjedničkim ambicijama govorio je u intervjuu za tjednik Nacional.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili na kandidaturu na predsjedničkim izborima? Već sada je velika gužva, a vaše šanse su, barem prema anketama, vrlo male.

To nije točno. Nije gotova stvar. Godinama svjedočimo propalom političkom konceptu koji je iznjedrio troje kandidata – Kolindu Grabar-Kitarović, Miroslava Škoru i Zorana Milanovića koji u ovom trenutku prema anketama, kao što ste rekli, dobivaju najviše glasova.

Te ankete vrlo su sugestivne, pa i manipulativne. Javno mnijenje usmjerava se prema samo tim kandidatima, od kojih se Kolinda Grabar-Kitarović još nije ni izjasnila da ide na drugi mandat. To je jedna skupina ljudi koji proizlaze iz politika koje su dovele naše društvo u situaciju u kojoj je danas.

NACIONAL: Za sada je samo jedan kandidat ljevice Zoran Milanović, dok se Kolinda Grabar-Kitarović i Škoro natječu u desničarenju.

Da, unutar te grupacije vidljiva je borba za HDZ između Škore i Kolinde, pri čemu je Kolinda znak Plenkovićeva popuštanja toj desnoj struji u HDZ-u, s kojom se on ne može nositi, a ta se desnica bori između sebe za prevlast. Isti ljudi koji su prije pet godina doveli na vlast aktualnu predsjednicu sada proizvode Škoru. S druge strane imate Zorana Milanovića koji je izabrao SDP, a ne SDP njega. To je vrlo interesantno jer mi se čak čini da je Milanović eksponent nekih poslovnih interesa, osobnih ili nečijih drugih, ali sasvim sigurno njegova kandidatura nije refleksija aktualnih političkih interesa. Sad ćemo vidjeti hoće li se SDP prepoznati u Milanoviću, ili će se Milanović prepoznati u SDP-u.

NACIONAL: Većina kandidata obećava ono što predsjednik ne može ostvariti, s obzirom na ustavne ovlasti.

Predsjednik može puno toga, a najvažnije je da biračko tijelo prepozna koliko je bitno da predsjednik ne dolazi iz politika koje su upropastile Hrvatsku. Takav predsjednik mogao bi, prije svega, vratiti dostojanstvo hrvatskoj državi i instituciji predsjednika, a trebao bi biti i stvarni zapovjednik oružanih snaga. A ne da se, na primjer, nabavljaju vojni avioni, a predsjednica pojma nema što se događa. Predsjednik je i dio koordinacije tajnim službama, a ne da to rade Milijan Brkić i slični. Osim toga, predsjednik uistinu treba bdjeti nad institucijama države i parlamentarnom demokracijom. Programski okvir predsjednika mora biti Ustav Republike Hrvatske, a ne politika stranke iz koje dolazi. Nikada hrvatsko društvo nije imalo veću potrebu za predsjednikom koji prije svega zna svoj posao i nudi sadržaj, a ne prodaje svoju sliku, poput aktualne predsjednice. Znam što treba raditi predsjednik Republike i što trebaju građani ove zemlje, zato sam se i kandidirao.

‘Kada sam kao ministar policije krenuo raščišćavati popise birača, u Vukovaru sam prozvan ustašom, a u zapadnoj Hercegovini četnikom. Mi imamo 250 tisuća više birača nego punoljetnih građana’

NACIONAL: Ali vi nemate izbornu mašineriju ni medije. Predsjedničke kampanje su skup sport.

Nemam mašineriju jer je moja kandidatura svojevrsni poziv pristojnoj Hrvatskoj – onoj koja je u većini, ali je samozatajna i šuti – da se digne, okupi i nadglasa ovu bučnu, bahatu, bezobraznu Hrvatsku i time započne promjenu. A prva promjena je da na mjesto predsjednika dovede čovjeka koji zna taj posao raditi, ima autoritet i političko i ljudsko dostojanstvo.

NACIONAL: No sa sličnim porukama protiv etabliranih stranaka izašao je i Mislav Kolakušić koji dobro stoji prema anketama.

Ni blizu mi nismo slični, govorimo o istom cilju, ali naš politički koncept se potpuno razlikuje. On se kandidira za funkciju koju ne želi obnašati. To je s njegove strane vrlo neozbiljno jer manipulira emocijom građana i državom. Ne znam kako bi on praktično izveo ona silna objedinjavanja ministarskih dužnosti koje najavljuje. Imam iskustvo izvršne vlasti, ali to doista ne razumijem. Ali siguran sam da je neozbiljno kandidirati se za nešto što ne želiš obnašati. Građani ipak trebaju novu, realnu i provedivi politiku.

NACIONAL: I vaš bivši kolega iz Mosta Tomislav Panenić najavio je predsjedničku kandidaturu, no Most nije stao iza njega, već se odlučio za Škoru. Zašto, tko ih je povezao s njim?

Ne bih komentirao odnos Mosta i Panenića. No ovo je njihovo službeno napuštanje političkog identiteta Mosta i repozicioniranje na političkom spektru, u skladu sa svjetonazorom prva dva čovjeka – Bože Petrova i Nikole Grmoje. I dalje u svom djelovanju iskazuju naglašenu introvertiranost i inzistiraju na konfliktnoj politici, što upućuje na nesigurnosti i nezrelost. Očito je da se nastoje nametnuti u političkom prostoru koji već dijele s Hrvojem Zekanovićem, Zlatkom Hasanbegovićem i tom ekipom. A Škori su ih doveli crni labudovi. Sad je svima puno jasnije zašto sam naglašavao svoju političku dosljednost kao primarni razlog razlaza s Mostom.

NACIONAL: Problem na koji ste upozoravali kao ministar unutarnjih poslova, a kojeg se svi sjete prije tek prije izbora, popisi su birača kojih ima više nego stanovnika. Kada ste to krenuli raščišćavati, napali su vas sa svih strana. Očito nikome ne odgovara da se to raščisti.

Da, zbog toga sam u Vukovaru prozvan ustašom, a u zapadnoj Hercegovini četnikom. Mi imamo 250 tisuća više birača nego punoljetnih građana. Postoje gradovi u kojima ima više birača nego stanovnika. Indikativno je da iz četiri službena izvora ne možete dobiti točan broj glasača. To su Državni zavod za statistiku, Ministarstvo uprave, MUP i DIP. Svi daju različite podatke. Oni kažu da mi imamo 3,7 milijuna glasača. Ali kad ih pitate da vam daju razradu biračkih popisa po općinama, gradovima i županijama, ne možete ih dobiti. Evidentno je da HDZ više nema dovoljno birača na prostoru Republike Hrvatske, za volumen vlasti koji obnašaju. Zato godinama ostvaruju svoju političku poziciju generiranjem broja novih državljanstava i uvozom fiktivnog stanovništva. Kao što znate, glasačko pravo na predsjedničkim izborima proizlazi iz državljanstva, a na lokalnim i parlamentarnim iz prebivališta. Kad sam bio ministar samo u roku 2,5 mjeseca izbrisano je 45 tisuća lažnih prebivališta, a za nekoliko mjeseci ta je brojka došla do zabrinjavajućih 75 tisuća. Odgovorno tvrdim da samo u Zagrebu ima oko 50 tisuća lažnih prebivališta. A prisjetimo se da je predsjednica dobila izbore s oko 33 tisuće glasova više. Kako tada, tako i u izborima koji slijede kampanju u BiH za hrvatsku predsjednicu provest će Brkić i Čović.

NACIONAL: Bunili su se i predstavnici srpske manjine i SDSS jer ste i njih izbrisali.

Točno, jer je izdano oko 140 tisuća dokumenata građanima srpske nacionalnosti koji su iselili iz Hrvatske. To je činjenica, oni ne žive u Hrvatskoj, ali imaju fiktivne dokumente. S druge strane, minimalno 200-250 tisuća građana BiH ima lažno prebivalište u Hrvatskoj, a u njoj nisu nikad živjeli. To su jedan Split i Solin. To su dva Osijeka. To su Rijeka i Zadar. To su skoro četiri Slavonska Broda, četiri Pule, Karlovca ili Siska. To su cijela Istra, pet Šibenika, Dubrovnika ili Bjelovara.

NACIONAL: Što je s onima koji su otišli u inozemstvo?

To je dodatni problem. Jer ako ovoj brojci dodate i minimalno 330.000 koji su zadnjih godina napustili Hrvatsku, uvidjet će te svu slojevitost ovog problema. Inače, brisanje lažnih prebivališta je po Zakonu o prebivalištu obveza naslovljena na načelnike policijskih uprava. Oni to rade, a zapravo ne rade. A i DORH šuti o svemu tome. Njihova ogromna odgovornost je zbog nedjelovanja. A ni predsjednica ni predsjednik Vlade nisu našli za shodno sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnosti koja bi morala dati odgovor zašto je to tako. Vlasti bi morale shvatiti da je to trenutačno najveći sigurnosni problem Hrvatske jer dovodi u pitanje legalnost i legitimnost izbornih ishoda.

Iako javno upozoravam na to, kao da postoji zavjet šutnje. Ovim problemom sam se posebno bavio kao ministar, a i kao saborski zastupnik. Obratio sam se dopisom i Europskoj komisiji, u kojem sam detaljno opisao situaciju. Za njega sam tražio potporu saborskih zastupnika i uspio dobiti četrdesetak potpisa. Zanimljivo je tko se nije potpisao – članovi HDZ-a, Mosta, Suverenisti, SDSS, Bandićev klub.

NACIONAL: Poznato je da su najveći problem glasači u BiH.

U BiH postoji bazen od 250 tisuća ljudi koji nikada nisu živjeli u Hrvatskoj jer su konstitutivan narod u susjednoj državi. Suverenost hrvatskog naroda u BiH je neupitna i neotuđiva. Ali zato je i njihov status dijaspore upitan. Stvarna hrvatska dijaspora je u Americi, Njemačkoj, Kanadi, Australiji.

NACIONAL: Kako biste onda riješili pitanje dijaspore i zašto bi pripadnici treće generacije Hrvata iz Kanade, na primjer, uopće glasali za predsjednika, ako plaćaju porez u drugoj državi?

Kad budem predsjednik, neposredno ću komunicirati s tim ljudima i imat ću posebnog savjetnika za dijasporu iz Amerike, Europe i Australije baš zato da ih se više nikada stranački zloupotrebljavaju i manipuliraju. Pritom mislim na artikuliranje njihovih interesa, a ne na njihovo pravo glasa. No imamo situaciju kakvu imamo i ja iz niza unutarpolitičkih razloga ne bih mijenjao broj od tri predstavnika dijaspore u Saboru. Samo bih volio da to bude stvarna dijaspora, a ne da su, kao sada, sva trojica iz BiH. Ne smijemo zapostaviti našu ustavnu obvezu da skrbimo o interesima Hrvata izvan domovine. I to treba transparentno definirati proračunom.

‘Zbog izbornog potencijala od 250 tisuća ljudi, HDZ BiH na čelu s Draganom Čovićem i njegovom klikom doslovce ucjenjuje aktualnu hrvatsku vlast, a posljedica te ucjene je i Čovićev počasni doktorat’

NACIONAL: No ti glasovi iz takozvane dijaspore uvijek su važni prije svega HDZ-u, podmićuju li oni na neki način to biračko tijelo?

Ja bih čak rekao da oni doslovce ucjenjuju obične ljude u BiH koji se kao i većina u Hrvatskoj bore za golu egzistenciju. Jednostavno da moraju glasati za HDZ jer će izgubiti određene beneficije, poput dječjeg doplatka koji zapravo na prijevaru ostvaruju u Hrvatskoj. Tu se radi o izbornom potencijalu od 250 tisuća ljudi koji od prvog dana presudno utječu na ishode izbornih procesa u Hrvatskoj. To je proizvelo i određenu političku bahatost HDZ-a BiH na čelu s Draganom Čovićem i njegovom klikom. Oni doslovce ucjenjuju aktualnu hrvatsku vlast, vjerujem da je posljedica te ucjene i Čovićev počasni doktorat u Hrvatskoj. Što će ostati trajna mrlja na zagrebačkom sveučilištu.

NACIONAL: Zar premijer Plenković nije svjestan svih optužbi protiv Čovića koji je bio i osuđen za gospodarski kriminal?

On za to sigurno zna, ali mu je nebitno jer mu je Čović potreban. On trči na njegove političke skupove i čak odlazi na neke šestorazredne znanstvene skupove o ustavnom pravu, na koje nije pozvan nijedan sudac Ustavnog suda BiH. HDZ i njegova politika doveli su Hrvate u BiH u jednu shizofrenu situaciju, u kojoj im govore da oni tamo žive, ali da to nije njihova domovina. Imao sam prilike razgovarati s ljudima koji vode Franjevački fakultet u Sarajevu, oni su ogorčeni na vanjsku politiku Hrvatske prema BiH.

NACIONAL: Nedavno ste bili u Sarajevu i imali prilike govoriti u zgradi Parlamenta kao gost Hrvatskog narodnog vijeća. To je prošlo prilično nezapaženo u Hrvatskoj.

Da, jer sam ukazao na činjenicu da HDZ BiH i Dragan Čović ne zastupaju ukupne interese Hrvata u BiH, već samo jednu petinu istih. I to da jedina istina o Hrvatima u BiH dolazi iz usta HDZ BiH, što je površno i neodgovorno. Ma oni idu toliko daleko da ne žele financirati ni božićni koncert u Sarajevu jer ga organizira Hrvatsko narodno vijeće. A zahvaljujući upravo tom HNV-u došlo je do prekida ratnih sukoba između Hrvata i Bošnjaka. Njihovoj politici mira i zajedništva pokojni Mate Boban i kompanija iz Herceg-Bosne okrenuli su leđa. Ta je politika tada surađivala s Radovanom Karadžićem, kojem su čak bili spremni dati izlaz na more u Konavlima. To je došlo skoro do potpisa i to hrvatski građani trebaju znati. Da su ti ljudi htjeli dati dio hrvatskog teritorija ratnom zločincu Karadžiću.

NACIONAL: Drugi veliki problem na koji namjeravate ukazati u svojoj kampanji je zloupotreba dvostrukog državljanstva kojoj svjedočimo godinama. Posljednji karikaturalni primjer je Zdravko Mamić kojeg BiH ne želi izručiti hrvatskom pravosuđu. Je li moguće ukinuti taj institut? Tko bi se to usudio?

Moguće je ukinuti taj institut i ja bih se to usudio. Mi moramo to napraviti. I Mamiću i svoj gospodi koja su zloupotrijebila svoje dvostruko državljanstvo treba pokrenuti postupak oduzimanja hrvatskog državljanstva. Odnosno, trebamo ozakoniti odluku da svi oni koji su izbjegli odgovornost pred hrvatskim sudovima narušavaju dostojanstvo države i zato im se trajno oduzima državljanstvo. No i u ovoj situaciji, da sam ja ministar unutarnjih poslova, došao bi Mamić u Hrvatsku. I on i oni drugi. Slobodno to napišite.

NACIONAL: Kako ocjenjujete politiku predsjednice prema BiH? Ona ih je više puta uvrijedila kao državu, a posljednji gaf je bio u Izraelu, kada je razgovor s izraelskim predsjednikom iscurio u medije.

Za taj gaf se ispričala, no to je ipak nedopustivo. Nemam riječi. Uostalom, kako je moguće da njenu pretkampanju u BiH vodi Milijan Brkić, opterećen aferama SMS i elitna prostitucija, a pritom je još je potpredsjednik Sabora i HDZ-a. To je nezamislivo u demokratskom svijetu. To ni HDZ sebi ne smije dopustiti, a kamoli Hrvatska.

NACIONAL: Hrvatska vlast odbija komunicirati s hrvatskim predsjednikom u BIH Željkom Komšićem. Što biste vi učinili da ste predsjednik RH?

Ja sam bio kod njega u Predsjedništvu BiH kada sam bio u Sarajevu. Ne ulazeći sadržajno u njegovu politiku, htio sam naglasiti potrebu za komunikacijom vodstva RH i BiH koja nikako da zaživi. Protiv sam politike uvažavanja ratnog plijena. Da postanem predsjednik RH, otvorio bih komunikaciju s Komšićem, prije svega zato što je hrvatski narod u jednoj vrlo složenoj situaciji u BiH. Prvo ga treba objediniti i osnažiti unutar sebe, a onda im pomoći da ostvare svoja prava u državi u kojoj žive.

NACIONAL: Iako to niste nikada posebno isticali, vi ste ne samo branitelj, već ste i bili zapovjednik prve satnije mornaričkog pješaštva i prve generacije ročnika u RH i prošli ste mnoge ratne terene. Kako s te pozicije komentirate histeriju HVIDRA-e oko Milorada Pupovca?

Blaga riječ je histerija. Pupovac je dio vladajuće većine, a ja iz njegova teksta, koliko god da bio sugestivan, nisam vidio razlog ovoj histeriji.

NACIONAL: Zašto gledamo uvijek isti predizborni folklor koji predvode uvijek iste braniteljske udruge?

To vam je dvoličnost kojoj je cilj trajna radikalizacija društva i vlast koja proizlazi iz toga. Ta dvoličnost podsjeća me i na dvoličnost prema generalu Petru Stipetiću, jednom od najvećih heroja Domovinskog rata. On je bio iznimno častan čovjek i simbol velike većine branitelja koji su uzeli oružje, obranili svoju domovinu i vratili se svojim poslovima i svom normalnom životu. Otići ću mu iz poštovanja položiti svijeću na ploču u Ogulinu koju su mu konačno postavili. Nedavno sam napisao: čovjek, gospodin i general. Jer on je to doista bio. A ovima koji pletu sebi vijence, a prsa su im plava od lupanja u njih i hvalisanja, mogu samo poručiti da imam 1751 dan borbenog sektora. I to pravog rata. I zamislite sada, u ovoj predsjedničkoj kampanji odjednom to nije bitno jer neki koji su mogli i trebali braniti svoju domovinu to nisu napravili kad je trebalo. I tu činjenicu ignoriraju samozvani Suverenisti i oni koji su prisvojili domoljublje.

NACIONAL: Je li napad braniteljskih udruga usmjeren na Andreja Plenkovića?

To je borba za HDZ. Da predsjednik HVIDRA-e ima imalo dostojanstva, on ne bi bio ni u jednoj stranci. Kako je moguće da postoji udruga branitelja HDZ-a ili bilo koje druge stranke. Braniteljske udruge moraju se odmaknuti od politike. Mi smo svime što se događa ponizili tu riječ branitelj.

NACIONAL: Kako u tom kontekstu gledate na Škorinu izjavu da bi on zabranio SDSS?

Ma, Škoro je bespredmetan i sinonim svega što se kao društvo trebamo riješiti. Osim toga, što da mislim o čovjeku koji je, kada je trebalo otići u Domovinski rat, otišao u Kanadu. Da ne spominjem otpremnine i ostale marifetluke svojstvene najrigidnijim HDZ-ovcima, i ovim bučnim koji ni na televiziji nisu vidjeli terena koliko sam ga ja u ratu propješačio, a mašu domoljubljem. Uostalom, znamo svi tko stoji iza njega, ista ona ekipa koja je stvorila Kolindu. Ne smatram da je Škoro opasan kandidat jer sam uvjeren da hrvatski narod neće napraviti taj korak unazad.

‘I Zdravku Mamiću i svoj gospodi koja su zloupotrijebila svoje dvostruko državljanstvo treba pokrenuti postupak oduzimanja hrvatskog državljanstva. Da sam ja ministar policije, došao bi Mamić u Hrvatsku’

NACIONAL: Škoro je najavio da će tražiti povećavanje ustavnih ovlasti, biste li vi to tražili?

Ne, u ovom trenutku mi kao država trebamo težiti razvijanju parlamentarne demokracije.

NACIONAL: Dakle, slažete se s prijedlogom Ivana Vrdoljaka da se predsjednik bira u Saboru.

Niti to ne, jer mislim da je važno da narod ima predsjednika s neposrednim izbornim legitimitetom. Ove ovlasti predsjednika sasvim su dovoljne da radi ono što je po Ustavu predviđeno.

NACIONAL: Ako postanete predsjednik, morat ćete surađivati s Andrejem Plenkovićem koji vas je po kratkom postupku izbacio iz Vlade i naredio tajnici da napiše razrješenje.

Upravo zbog toga je jedan od stupova moje predsjedničke kampanje zaštita parlamentarne demokracije. Ja ne zamjeram Plenkoviću što me je smijenio jer njegovo je pravo birati tim s kojim će surađivati. Zamjeram mu samo način na koji je to učinio. Premijer je sebi dopustio da preuzme ulogu Sabora. Ako si premijer to ne znači da možeš raditi što hoćeš. Jer ono što se nama događa jest to da je Sabor obezvrijeđen, a stvarna vlast je izvan institucija. Kao predsjednik ću prije svega, preko Vijeća za nacionalnu sigurnost, presjeći sve te mreže. Ne bi oni meni igrali ovo kolo, vjerujte.

NACIONAL: Osnovali ste stranku Nova politika, logo je isprepleteni crveno-plavi pleter. To je očita simbolika.

To je namjerno, pleter je simbol našeg hrvatskog identiteta. A ovaj logo pokazuje da se različiti hrvatski svjetonazori isprepliću u zajedništvo hrvatskog identiteta. Borba svjetonazora nema smisla.

NACIONAL: Ali ne možete imati suživot ustašluka i antifašizma.

To je nespojivo. Najveća sramota hrvatskog naroda u njegovoj povijesti je NDH i ustaški režim. A antifašizam i domoljublje najveće vrednote. Antifašizam je najveća civilizacijska tekovina u kojoj je hrvatski narod dao veliki obol. Isto kao što su antifašizam prisvojili komunisti, tako su domoljublje prisvojili HDZ-ovci. Niti je antifašizam komunistički, niti je domoljublje HDZ-ovo.

NACIONAL: Što ako izgubite ove predsjedničke izbore, pripremate li se za parlamentarne?

Apsolutno da. Mi razvijamo novi politički koncept zasnovan na mjerljivom i provjerljivoj politici čiji je cilj funkcionalno i solidarno društvo i država. Prošlost želimo povezati s istinom, sadašnjost s radom, a budućnost sa znanjem koji će nam omogućiti rad u sadašnjosti i istinu o prošlosti.

NACIONAL: Mnogi su pokušali prije vas u tom centru, napravili su neki početni rezultat, poput ORAH-a Mirele Holy i onda propali.

Nije gotova stvar. Mi ćemo uspjeti.

Komentiraj